1. Ovladati temeljnim arhivističkim pojmovima. 2. Prepoznati temeljne procese iz hrvatske, europske i svjetske arhivistike od 18. stoljeća do suvremenog doba. 3. Ovladati temeljnim znanjima iz arhivistike kao pomoćne povijesne znanosti. 4. Prikupljati stručnu i znanstvenu literaturu i istraživati izvore u arhivima, knjižnicama, muzejima i drugim ustanovama. 5. Usvojiti najvažnija načela pretraživanja, sređivanja te opisa arhivskoga gradiva. 6. Aktivno i argumentirano sudjelovati u nastavi. 7. Koristiti suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije i vještine komuniciranja. 8. Steći potrebne vještine za nastavak studija, samostalan rad i stručno usavršavanje. 9. Pridržavati se etičkih načela u radu.

J. Ivanović, Priručnik iz arhivistike, Zagreb, 2010., str. 21-52, 64-74, 84-137, 231-274.

J. Kolanović (ur.), Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, sv. 1, Zagreb 2006., str. xvii-xx.

J. Kolanović, Arhivistika i povijest upravnih institucija, Arhivski vjesnik, 1(1991-1992), str. 9-20.

M. lučić, Osobni arhivski fondovi, Zagreb, 2014.

J. Stipišić, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb, 1991.

B. Stulli, Arhivistika i arhivska služba. Studije i prilozi, Zagreb 1997.

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.

Zadovoljavajuće izveden praktičan rad na obradi arhivskoga gradiva (vježbe).

Nastavne aktivnosti – kolokvij (pismeni); vježbe

Završni ispit (usmeni).

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• kolokvij – 30%
• Praktični rad  - 40%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno točno riješiti više od 50%)

• pismeni ispit – 30%