Kolegij
Cilj predmeta je upoznati studente s osnovnim odrednicama i temeljnim pojmovima teologije kao znanosti i njezina suodnosa s drugim (poglavito humanističkim i društvenim) znanostima, s posebnim osvrtom na: a) izvore i metode unutar teoloških disciplina; b) odnos razuma i vjere; c) kršćansku objavu; d) crkveno učiteljstvo; e) raznolikost teoloških grana; f) teologiju i kršćansko življenje. Student po završetku predmeta stječe mjerodavnost za teološko pristupanje zbilji unutar interdisciplinarnoga znanstvenoga govora; poznaje temeljne značajke govora o Bogu i glavne odrednice kršćanske vjere; prepoznavanje međusobne povezanost istina vjere; primjenjivanje stečenoga teološkog znanja u osvjetljavanju i rješavanju suvremenih problema u društvu. Predmet će obrađivati sljedeće teme: Čovjek pred otajstvom (trojedinoga) Boga; povijest spasenja i povijest Objave; događaj Isusa Krista i ekleziološko očitovanje vjere; eshatološka pitanja.
Objasniti u čemu se sastoji novost pojave Isusa iz Nazareta s obzirom na vjeru Izraelaca. Prosuditi vjerodostojnost kršćanske opcije. Osmisliti pružanje odgovora na neka aktualna pitanja polazeći od kršćanskog pologa vjere. Interpretirati temeljni sadržaj apostolske ispovijesti vjere koja je u dinamičnom odnosu prema zakonu slavljenja, moljenja i življenja. Interpretirati glavne elemente evanđeoske poruke. Protumačiti narav kršćanske objave polazeći od osobe Isusa iz Nazareta
Joseph Ratzinger, Uvod u kršćanstvo: predavanja o apostolskom vjerovanju s novim uvodnim ogledom, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2007. (Uvod, Prvi dio: Bog i Treći dio: Duh i Crkva
Tomislav Ivančić, Susret sa živim Bogom, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2000.;
Nikola Dogan, U potrazi za Bogom. Kršćanin u postmodernom vremenu, Biblioteka Diacovensia, Đakovo 2003.
Romanus Cessario, “Kreposti”, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2007., 9-102;
Benedikt XVI., “Dogma i navještaj”, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2011., 273-308;
Adalbert Rebić, “Biblijska prapovijest”, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 57-190;
Robert Barron, “Katolicizam”, Verbum, 2015., 15-43; 157-186.;
Christoph Böttigheimer, “Shvatiti vjeru. Teologija čina vjere.”, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2015.,
Hans Urs von Balthasar, “Eshatologija u našem vremenu. Posljednje čovjekove stvari i kršćanstvo.”, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2018.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
2. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti.
1) Nastavne aktivnosti – 1. kolokvij (pismeni), 2. kolokvij (pismeni).
2) Završni ispit (usmeni). Za prolaz je nužno pozitivno položiti 50% ispita.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-64,9 %
dobar (3) – 65-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90-100 %
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70%
1) 1. kolokvij – max. 35%
2) 2. kolokvij – max. 35%
b) Završni pismeni ispit – max. 30%
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 0.8 | 0 |
| Kolokvij-međuispit | 0.77 | 35 |
| Kolokvij-međuispit | 0.77 | 35 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.34 | 70 |
| Završni ispit | 0.66 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 3 | 100 |
Ishodi učenja
Student će nakon predavanja moći:
- Definirati teologiju.
- Navesti glavne povijesne etape u razvoju teologije kao akademske discipline.
- Navesti izvore teologije.
- Objasniti značaj i važnost apostolske konstitucije Ex Corde Ecclesiae
Ishodi učenja
Student će nakon predavanja moći:
- Navesti različita shvaćanja vjere.
- Objasniti suodnos između vjere i Objave.
Ishodi učenja
Student će nakon predavanja moći:
- Objasniti razvoj pojma vjere u Starom i Novom zavjetu.
- Objasniti razvoj pojma vjere od patristike do novog vijeka.
Ishodi učenja
Student će nakon predavanja moći:
- Objasniti kako se Bog objavljuje.
- Navesti vlastitosti Boga Oca, Sina i Duha Svetoga.
- Objasniti novozavjetno utemeljenje vjere u Trojedinoga Boga.
Ishodi učenja
Student će nakon predavanja moći:
- Navesti znakove Crkve.
- Objasniti važnost i značaj dviju konstitucija II. vatikanskog sabora o Crkvi: Lumen Gentium i Gaudium et spes.
- Objasniti četiri crkvene službe/djelatnosti.
- Navesti razlike između hijerarhijske i laičke službe.
- Objasniti Petrovu službu u Crkvi.
- Nabrojati oznake Crkve.
Ishodi učenja
Student će nakon predavanja moći:
- Objasniti odnose između teologije i njenih javnosti.
- Objasniti koncilsku i postkoncilsku perspektivu u razumijevanju odnosa između Crkve i svijeta.
Ishodi učenja
Student će nakon predavanja moći:
- Navesti glavna obilježja prvog i drugog izvještaja o stvaranju iz Knjige postanka.
- Objasniti glavne karakteristike starozavjetne i novozavjetne antropologije.
- Nabrojati ključne crkvene dokumente koji se tiču evolucije.
- Objasniti crkveni stav po pitanju evolucije.
Ishodi učenja
Student će nakon predavanja moći:
- Objasniti prvi čovjekov grijeh.
- Navesti glavna obilježja grijeha u Starom i Novom zavjetu.
- Objasniti značenje milosti.
- Navesti obilježja milosti u Starom i Novom zavjetu.
Ishodi učenja
Student će nakon predavanja moći:
- Objasniti pojam kreposti.
- Nabrojati teologalne i stožerne kreposti.
- Navesti temeljna obilježja teologalnih i stožernih kreposti.
Ishodi učenja
Student će nakon predavanja moći:
- Navesti glavna obilježja starozavjetne i novozavjetne eshatologije.
- Objasniti glavna obilježja posljednjih stvari: smrt, sud, čistilište, raj, pakao, uskrsnuće mrtvih, preobrazba neba i zemlje.
Ishodi učenja
Student će nakon predavanja moći:
- Nabrojati istočne Crkve
- Navesti glavna obilježja Pravoslavne Crkve.
- Navesti glavna obilježja protestantskih Crkava.
- Objasniti što je ekumenizam i njegova nastojanja.
Ishodi učenja
Student će nakon predavanja moći:
- Navesti klasifikaciju znanosti.
- Objasniti odnos teologije i drugih znanosti.
- Objasniti različiti pristup između teologije i drugih znanosti.
| Akademska godina | |
|---|---|
| 2025/2026 | Download |