Kolegij
Studiji
Komunikologija - Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošćuStudijska godina
2ISVU ID
198636ECTS
5
Predmet omogućava studentima stjecanje znanja o vrstama kriza i
institucijama koje su njima pogođene, iz perspektive odnosa s
javnošću. Osim što daje uvid u načine na koji se krize mogu
prevenirati, odnosno predvidjeti, predmet opisuje metode korištenja
instrumenata odnosa s javnošću u upravljanju kriznim situacijama. U
seminarima se analiziraju krizni slučajevi u različitim društvenim i
kulturnim područjima u Hrvatskoj i svijetu čime se, uz usvajanje
pravila i operacionalizacije kriznog komuniciranja, studente priprema
za samostalni i timski rad u vrednovanju i analiziranju kriza i nošenja
s njima, pogotovo s obzirom na različite karaktere institucija i njihovih
javnosti.
Primijeniti tehnike i alate odnosa s javnošću u nošenju s krizom.
Izraditi plan krizne komunikacije. Analizirati dosege krize. Koristiti
modele upravljanja kriznom komunikacijom. Vrjednovati odgovor na
krizu. Identificirati vrstu krize u odnosu na karakter institucija i
njihovih javnosti.
Coombs, T. (2023). Ongoing Crisis Communication. SAGE Publications
Coombs, T., Holladay, S. J. (2012). The Handbook of Crisis Communication. Wiley-Blackwell
Luecke, R., Barton, L. (2004). Crisis Management: Master the Skills to Prevent Disasters. Harvard Business School Press
Jugo, D. (2017). Menadžment kriznog komuniciranja. Školska knjiga
Fink, S. (2013). Crisis Communications: The Definitive Guide to Managing the Message. McGraw-Hill Education – Europe
Millar, D i Heath, R. (2004). Responding to Crisis. A Rhetorical Approach to Crisis Communication. Routledge
Coombs, T., Holladay, S. (2012). The paracrisis: The challenges created by publicly managing crisis prevention, Public Relations Review, 38(3), 408-415
Austin, L., Jin, Y. (2017). Social Media And Crisis Communication. Explicating the Social-Mediated Crisis Communication Model. U: Dudo, A., Kahlor (Ur.), Strategic Communication. New Agendas In Communication (pp. 163-186). Routledge
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu.
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i
izloženo seminarsko izlaganje.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno
ostvareno na seminarskom izlaganju i na dva kolokvija.
1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje; 1. kolokvij
(pismeni) i 2. kolokvij (pismeni).
2) Završna vježba
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene; seminarsko izlaganje – max 10%; kolokviji – max 40% ; završna vježba – max 20%
b) Završni ispit - max 30%
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarsko izlaganje | 0.76 | 20 |
| Kolokvij-međuispit | 0.95 | 25 |
| Kolokvij-međuispit | 0.95 | 25 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.86 | 70 |
| Završni ispit | 1.14 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 5 | 100 |
| Akademska godina | |
|---|---|
| 2025/2026 | Download |