Ishod rada na kolegiju, kroz predavanja i seminare je prije svega upoznavanje studenata s bogatom srednjovjekovnom baštinom ukupnog hrvatskog prostora. Prožimanje utjecaja iz okolnog prostora – iz Bizanta, Italije, srednje Europe, Mediterana i susjednih zemalja s vlastitim vrijednostima i ostvarenjima povijesni su temelj za kasnije vremena. Stvaralaštvo, dostignuća i brojni problemi hrvatske srednjovjekovne povijesti zrače do danas. Srednjovjekovlje je osnova na koju se sve potonje nadograđuje, pa se i mnogi kasniji procesi i pojave mogu razumjeti samo ako se protegnu do svojih srednjovjekovnih korijena. Hrvatske zemlje u srednjem su vijeku bile razdijeljene zemljopisnim razlikama i političkim podjelama, a spojene etnosom, jezikom, kulturnom baštinom i kršćanstvom, temeljem i ishodištem europske srednjovjekovne civilizacije. Ishod rada u kolegiju bit će razumijevanje te razdijeljenosti, ali isto tako i poveznica koje su se dugoročno pokazale jačima i važnijima od političkih. Iz političke razdijeljenosti i položaja srednjovjekovnih hrvatskih zemalja proistjecalo je obilje raznolikih pripadnosti i kulturnih zračenja, što u konačnici pridonosi bogatstvu Hrvatske. O vrijednostima i osobitostima hrvatske srednjovjekovne baštine studenti će učiti i kroz vlastiti rad na literaturi i izvorima, ishod čega će biti produbljivanje znanja vlastitim istraživanjem i vježbanje usmenog i pismenog izlaganja na izabranu temu.

1. Neven Budak, Tomislav Raukar, Hrvatska povijest srednjeg vijeka. Zagreb: Školska knjiga, 2006., 137-427. 
2. Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi, ideje. Zagreb: Školska knjiga, 1997., 57-135; 133-498.
3. Ferdo Šišić, Pregled povijesti hrvatskog naroda. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1975., 173-282.
4. Vrijeme sazrijevanja, vrijeme razaranja. Hrvatske zemlje u kasnom srednjem vijeku, Povijest Hrvata, sv. 3, ur. Marija Karbić, Zagreb: Matica hrvatska, 2019.

1. Ferdo Šišić, Priručnik izvora za hrvatsku povijest, dio 1, Zagreb: Kraljevska hrvatsko-slavonsko-dalmatinska zemaljska vlada, 1914. (http://www.archive.org/details/p1prirunikizvorahr01iife)

Nada Klaić, Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku, Zagreb: Školska knjiga, 1976.

Nada Klaić, Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Zagreb: Školska knjiga, 1972.

Povijest Hrvata  - Srednji vijek: od ilirskih i rimskih vremena do Mohačke bitke (1526.), ur. Franjo Šanjek. Zagreb: Školska knjiga, 2003.

Tomislav Raukar, Studije o Dalmaciji u srednjem vijeku. Split: Književni krug, 2007.

Hrvatska i Europa, kultura, znanost i umjetnost, sv. 2, Srednji vijek i renesansa, ur. Ivan Supičić, Eduard Hercigonja. Zagreb: HAZU, AGM, 2000.

Hrvatski povijesni atlas, ur. Krešimir Regan, Tomislav Kaniški. Zagreb: Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 2003.

Mladen Ančić, Putanja klatna. Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću. Zadar-Mostar: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru, Tiral - zajednica izdanja Ranjeni labud, 1997.

Robin Harris, Dubrovnik. A History. London: SAQI, 2003.

Zdenka Janeković Römer, The Frame of Freedom: The Nobility of Dubrovnik between the Middle Ages and Humanism. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2015.

Ivan Majnarić, Plemstvo zadarskog zaleđa u XIV. i XV. stoljeću, Zadar: Sveučilište u Zadru, 2018.

Istra kroz vrijeme. Pregled povijesti Istre s osvrtom na grad Rijeku, ur. Egidio Ivetić. Rovinj: Centar za povijesna istraživanja, 2009. (2. i 3. poglavlje; 4. poglavlje - 15. i 16. st.). http://www.crsrv.org/it/istra_vrijeme/homepage.html 

Hrvatska književnost srednjega vijeka, ur. Vjekoslav Štefanić, u: Pet stoljeća hrvatske književnosti, sv. 1. Zagreb: Matica hrvatska, 1969.

Preduvjeti za dobivanje potpisa i polaganje završnog ispita su redovito pohađanje nastave (manje od 30% izostanaka), pisanje seminarskog rada i izlaganje u seminaru te polaganje dva pisana kolokvija. Uvjet za izlazak na završni ispit je najmanje 35% bodova ostvarenih kroz spomenute obaveze.

Ispit se polaže usmeno.

Ocjena uključuje aktivnost studenta na predavanjima i seminaru, kvalitetu seminarskog rada i usmenog izlaganja, uspjeh na pisanim kolokvijima i pokazano znanje na usmenom ispitu.

Svaki od dva kolokvija nosi 25 %, seminarski koji uključuje izlaganje i pisani rad 20 % i završni ispit 30% bodova.