Kolegij
Cilj predmeta je predočiti studentima javnozdravstvene pojmove i probleme te ih osposobiti da primjenjuju i analiziraju javnozdravstvene probleme i samostalno procjenjuju uzročno-posljedične čimbenike. Cilj predmeta je osposobiti studente za samostalno planiranje sestrinskih postupaka i mjera u području javnog zdravstva.
| Opća epidemiologija. Epidemiološki pojmovi i epidemiološka mjerenja. Razumijevanje čimbenika koji uzrokuju bolest, puteva prijenosa i načina inficiranja. Segment primarne i sekundarne prevencije zaraznih bolestiMjere prevencije u nezaraznih bolesti. Specijalna epidemiologija. Epidemiološke osobine kroničnih nezaraznih kardiovaskularnih bolesti, malignih procesa različitih sijela, duševnih poremećaja, šećerne bolesti i drugih nezaraznih bolesti Imunizacija Higijena.Osobna higijena, higijena u kolektivu. Utjecaj okolišnih čimbenika (hrana, voda, tlo, zrak, svjetlost) na ljudsko fizičko i mentalno zdravljeUtjecaj društvenih čimbenika (obitelj, zajednica) na ljudsko fizičko i mentalno zdravlje. |
| Student će nakon odslušanog predmeta i izvršenih svih obveza:- identificirati i opisati higijensko-epidemiološke pojmove, pojave i probleme u zajednici;- objasniti uzroke pojedinih bolesti, kao i metode njihova prepoznavanja (otkrivanja);- grupirati i razlikovati skupine bolesti prema njihovim epidemiološkim osobitostima;- prepoznati i demonstrirati značaj pojedinoga higijensko-epidemiološkog problema s obzirom na pokazatelje koji se odnose na određeno područje;- protumačiti i analizirati postojeće podatke od značaja za zajednicu te interpretirati utjecaj pojedinih preventivnih mjera na kretanje tih bolesti u određenom razdoblju;- provoditi specifične mjere prevencije (cijepljenje);- planirati, provoditi i vrednovati preventivne mjere iz područja sestrinske prakse na temelju postojećih parametara ozbiljnosti u zajednici. |
Puntarić D, Ropac D, i sur. Higijena i epidemiologija. Zagreb: Medicinska naklada i Hrvatsko katoličko sveučilište, 2017.
Ropac D, Puntarić D, i sur. Epidemiologija zaraznih bolesti. Zagreb: medicinska nakldada, 2010.
| Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u radu izvršavanjem postavljenih zadataka na nastavi i izvan nje kroz sudjelovanje u raspravama i u obliku pismenih sažetaka seminarskih tema, vježbi i pisanja seminarskoga rada. |
Pismeni ispit.
Kriterij ocjenjivanja:
izvrstan (5) – od 90 do 100%
vrlo dobar (4) – od 80 do 89,9%
dobar (3) – od 70 do 79,9%
dovoljan (2) – od 60 do 69,9%
neprolaznom ocjenom (pad):
nedovoljan (1) – od 0 do 59,9%
Kontinuirano praćenje studenata, odrađene vježbe i seminar (30%) i položen pismeni ispit (70%)
| Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova |
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Akademska godina | |
|---|---|
| 2025/2026 | Download |