1. Analizirati psihičku krizu i stres. 2. Razlikovati psihološku krizu od ostalih
stanja koja imaju sličnu simptomatologiju. 3. Primijeniti terapijske postupke u
kriznim intervencijama. 4. Opisati preventivne programe. 5. Objasniti stresne
traumatske događaje i njihove posljedice. 6. Opisati specifičnosti rada u
kriznim situacijama. 7. Opisati specifičnosti komunikacije u kriznim
situacijama s različitim populacijama.

Gregurek R. Psihološka medicina. Medicinska naklada, Zagreb, 2011.
Svjetska zdravstvena organizacija. Međunarodna klasifikacija bolesti 10
revizija. Medicinska naklada, Zagreb, 1999.
Begić D. Anksiozni poremećaji, poremećaji vezani uz stres, disocijativni i
somatoformni poremećaji, u: Psihopatologija, Medicinska naklada, Zagreb,
2014.
Begić D. Psihičko zdravlje i bolest – kako ih razlikovati, u: Psihopatologija,
Medicinska naklada, Zagreb, 2014.

Najnoviji relevantni članci objavljeni iz područja.

1. Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)
2. Uredno izvršene seminarske obaveze
3. Manja opterećenja aktivnom nastavom nadoknađuju se većim
opterećenjem ostalim obvezama prema uputama nastavnika

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:
1. Nastavne aktivnosti: seminarski rad
2. Završni ispit (pismeni)

Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne
ocjene:
nedovoljan (1) 0-59,9 % bodova
dovoljan (2) 60-69,9 % bodova
dobar (3) 70-79,9 % bodova
vrlo dobar (4) 80-89,9 % bodova
izvrstan (5) 90-100 % bodova