Usporediti preventivne programe u Crkvi i društvu. Razlikovati preventivne
programe s obzirom na ciljanu skupinu i pristup. Analizirati psihološke i
duhovne čimbenike otpornosti kod ranjivih osoba. Izdvojiti iz predloženih
novozavjetnih tekstova elemente društvenog i humanističkog djelovanja i
skrbi. Utvrditi važnost procjene i tretmana žrtve i počinitelja zlostavljanja.
Prezentirati izabranu temu iz područja zaštite i dobrobiti djece i ranjivih
osoba.

Bašić,J., Teorije prevencije: prevencija poremećaja u ponašanju i rizičnih
ponašanja djece i mladih, ŠK, Zagreb 2009. (odabrani dijelovi)
Josip Bošnjaković, Snaga duhovnosti seksualno zlostavljanih osoba. Naprijed
vi koji ste zlostavljani jer vama pripada kraljevstvo nebesko, u: Janez Vodičar
(ur.), V iskanju novega zaupanja v Cerkvi. Pastorala in kateheza po razkritju
spolnih in drugih zlorab. Znanstvena knjižica 64, 2020, 140-161.
Scicluna, C., J., Zollner, H.,. Ayotte, D. J., Prema ozdravljenju i obnovi, FTI,
Zagreb 2012.
Cucci, G., Zollner, H., Crkva i pedofilija. Psihološko-pastoralni pristup, FTI,
Zagreb 2012.
Buljan Flander, G. i Đapić Roje, M., Dijete u središtu sukoba, Sveta Nedjelja:
Geomar. (Odabrani dijelovi)
Kongregacija za nauk vjere, Vademecum, o nekim točkama postupka
u ophođenju sa slučajevima seksualnog zlostavljanja maloljetnikâ koje su
počinili klerici, 16. Srpnja 2020. https://hbk.hr/kongregacija-za-nauk-vjerevademecum/
Apostolsko pismo, Motuproprij pape Franje, Poput brižne majke, Vatikan, 4.
lipnja 2016. https://hbk.hr/apostolsko-pismo-pape-franje-poput-briznemajke/
Smjernice za postupanje u slučajevima spolnoga zlostavljanja maloljetnika od
strane klerika, HBK 2015. https://hbk.hr/dokumenti-hbk/smjernice-zapostupanje-
u-slucajevima-spolnoga-zlostavljanja-maloljetnika-od-straneklerika/

Ančić, N.A. (2020). Sinodski put. Katolička Crkva u Njemačkoj na putu
čišćenja i obnove. Crkva u svijetu, 55 (4), 730-752.
Buljan Flander, G., Jelić Tuščić, S. i Tolić, S. (2014). Prevencija nasilja,
zlostavljanja i zanemarivanja djece. Prevencija bolesti u dječjoj dobi, 480-
498.
Roje Đapić, M. i Buljan Flander, G. (2019). Prevencija emocionalnog
zlostavljanja djece u visokokonfliktnim razvodima roditelja: Analiza stanja u
Hrvatskoj. Kriminologija i socijalna integracija, 27 (2), 256-274.
Inspire – sedam strategija za okončanje nasilja nad decom, WHO, 2020.
https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/207717/9789241565356-
srp.pdf (odabrani dijelovi)
Popović, S. (2018). Seksualno zlostavljanje djece u Hrvatskoj: sustavan
pregled istraživanja. Ljetopis socijalnog rada, 25 (1), 5-37.
Pregrad, J. i sur. Priručnik Stop nasilju među djecom, UNICEF Zagreb. 2007.
Protokol o postupanju u slučaju zlostavljanja i zanemarivanja djece, Vlada
RH, 2014. https://dijete.hr/dokumenti/domaci-propisi/protokoli-postupanja-u-zastiti-djece/
Sladović Franz, B. (2002). Početni intervju s djetetom u slučajevima sumnje
na seksualno zlostavljanje. Ljetopis socijalnog rada, 9(2), 283-294.
Štengl, I. (2012). Seksualno zlostavljanje maloljetnika. Mogući profil
pedofiliji sklone osobnosti klerika. Bogoslovska smotra, 82 (2), 339-367.
Volenik, A. (2015). Pomoć žrtvama seksualnoga nasilja—pastoralno–
psihološki vidici i smjernice. Obnovljeni Život, 70(3), 353-364

Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)
Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom
nastave (kolokvij, seminarski rad)

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz
nastavne aktivnosti
Završni usmeni ispit (minimum za prolaz na pismenom ispitu
je 50% točne riješenosti)

Način stjecanja bodova:
1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene:
1. kolokvij – 30%
2. kolokvij 2 – 30%
seminarski rad – 10%
2. Završni ispit (usmeni) – 30 % ocjene
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova