1. Objasniti osnovne pojmove o nastanku, oblicima i razvoju
srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih gradskih zajednica. 2. Opisati obilježja
gradova hrvatskog prostora u srednjovjekovlju i ranonovovjekovlju u
kontekstu europske povijesti. 3. Analizirati izvore i literaturu o
srednjovjekovnim i ranonovovjekovnim gradskim zajednicama u njihovom
povijesnom kontekstu. 4. Napisati jasan i strukturiran rad primjenjujući
suvremene znanstvene modele; 5. Pridržavati se etičkih načela u radu.

N. Pounds, The Medieval City. Westport: Greenwood Publishing Group,
2005. (odabrana poglavlja); K. D. Lilley, Urban Life in the Middle Ages,
1000-1450, Basingstoke and New York: Palgrave, 2002. (odabrana
poglavlja); D. Nicholas, The Later Medieval City, Routlege, 1997. (odabrana
poglavlja); B. Blondé i I. Van Damme, “Early Modern Europe: 1500–1800.”
u: The Oxford Handbook of Cities in World History. ur. Peter Clarke: Oxford
University Press, 2013., 240-256.; K. Davids i B. De Munck, Innovation and
Creativity in Late Medieval and Early Modern European Cities, Routledge,
2016. (odabrana poglavlja); D. Madunić, „Mjera grada: Zadarski popis
stanovništva 1527. godine“, Povijesni prilozi 28, br. 36 (2009): 23-62.; Z.
Nikolić Jakus, „Počeci srednjovjekovnog grada“, u: I. Goldstein i S.
Goldstein (ur.). Povijest grada Zagreba. Knjiga 1. Od prethistorije do 1918.,
Zagreb: Novi Liber, 2012, str. 30-63.; T. Raukar, „Srednjovjekovni grad na
istočnom Jadranu: prostor i društvo.“, Spomenica Ljube Bobana. Zavod za
hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 35-48.;
L. Steindorff, “Stari svijet i novo doba. O formiranju komune na istočnoj
obali Jadrana”, Starohrvatska prosvjeta 16 (1986): 141-152.; K. Szende,
„Town Foundation in East Central Europe and the New World in a
Comparative Perspective“, u: G. Jaritz i K. Szende (ur.), Medieval East
Central Europe in a Comparative Perspective: From Frontier Zones to Lands
in Focus. Abingdon – New York: Routledge, 2016., 157-184.; Splitski statut
iz 1312. godine: povijest i pravo, Split: Književni krug, Filozofski fakultet
Sveučilišta u Splitu i Pravni fakulet Sveučilišta u Splitu, 2015. (odabrani
tekstovi); Opsada Zadra / Obsidio Iadrensis, rukopis V. Gortana prir. B.
Glavičić i V. Vratković u suradnji s D. Karbićem, M. Kurelcem i Z. Ladićem,
Zagreb: HAZU, 2007. (odabrani dijelovi); T. Arhiđakon, Historia Salonitana:
povijest salonitanskih i splitskih prvosvećenika. Predgovor, latinski tekst,
kritički aparat i prijevod na hrvatski jezik O. Perić; povijesni komentar M.
Matijević Sokol; studija Toma Arhiđakon i njegovo djelo Radoslav Katičić.
Split:Književni krug, 2003. (odabrani dijelovi); F. De Diversis, Opis slavnog
grada Dubrovnika. Prev. Z. Janeković -Römer. Zagreb: Dom i svijet, 2004.
(odabrani dijelovi)

Ančić, Jajce. Portret srednjovjekovnog grada., Split: Muzej hrvatskih
arheoloških spomenika, 1999.; M. Ančić, „Kasnosrednjovjekovni Stolac“,
Povijesni prilozi 24, br. 29 (2005): 41-58.; M. Andreis, I. Benyovsky Latin i
A. Plosnić Škarić, „Socijalna topografija Trogira u 14. st.“, Povijesni prilozi
26, no. 33 (2007): 103-192.; V. Bedenko, “Društvo i prostor
srednjovjekovnog Gradeca”, u: I. Kampuš (ur.), Zagrebački Gradec 1242-
1850, Zagreb: Grad Zagreb, 1994, 37-49.; I. Benyovsky Latin,
Srednjovjekovni Trogir. Prostor i društvo, Zagreb: Hrvatski institut za
povijest, 2009.; I. Benyovsky Latin, “The Venetian impact on urban change in Dalmatian
towns in the first half of the fifteenth century“, Acta Histriae 22 (3) (2014): 2-
44.; I. Benyovsky, “Privatni prostori grada Trogira u kasnom srednjem
vijeku”, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 29 (1) (1996), 53-67.; I.
Benyovsky, M. Andreis i A. Plosnić, „Socijalna topografija Trogira u 13.
stoljeću“, Povijesni prilozi 22, no. 25 (2003): 37-91.; L. Beritić, Urbanistički
razvitak Dubrovnika, Zagreb: Zavod za arhitekturu i urbanizam Instituta za
likovne umjetnosti JAZU, 1958.; W. Blockmans, „Voracious States and
Obstructing Cities: An Aspect of State Formation in Preindustrial Europe“,
Theory and Society 18(5) (1989): 733-755.; W. Blockman, M. Krom i J.
Wubs-Mrozewicz (ur.), The Routledge Handbook od Maritime Trade Around
Europe 1300-1600: Commericial Networks and Urban Autonomy, Routledge,
2017.; B. Blondé i I. Van Damme, “Retail Growth and Consumer Changes in
a Declining Urban Economy: Antwerp (1650–1750)”. The Economic History
Review 63/3 (2010): 638-663.; N. Budak, „Budući da smo htjeli u Zagrebu na
brdu Gradecu sagraditi slobodni grad…Rađanje Gradeca – okolnosti, poticaji,
slijed” u: Zlatna bula 1242-1992 (Katalog izložbe), Z. Stublić (ur.), Zagreb
1992, 21-32.; N. Budak, Gradovi Varaždinske županije u srednjem vijeku:
(urbanizacija Varaždinske županije do kraja 16. stoljeća), Koprivnica:
Nakladna kuća Dr. Feletar, 1994.; N. Budak, “Javna vlast i javnost u
srednjovjekovnim komunama jugoistočne Europe”, Raukarov zbornik:
zbornik u čast Tomislava Raukara, ur. N. Budak, Zagreb, 2005, 565-586.; 

Budak (ur.), Towns and Communication, vol. 1: Communication in Towns, Zagreb: Leykam International, 2009. 

(poglavlja vezana uz srednjovjekovno razdoblje); J. Colson i A. Van Steensel (ur.), Cities and Solidarities. Urban
Communities in Pre-Modern Europe, Routledge, 2017.; T. Dean, The Towns
of Italy in the Later Middle Ages, Manchester-New York: Manchester
University Press, 2000.; F. de Vivo, Information and Communication in
Venice: Rethinking Early Modern Politics, Oxford: Oxford University Press,
2007.; E. Gruber, M. Popović, M. Scheutz i H. Weigl (ur.), Städte im
lateinischen Westen und im griechischen Osten zwischen Spätantike und
Früher Neuzeit: Topographie – Recht – Religion, Beč: Böhlau Verlag, 2016.;
K. Horníčková (ur.), Faces of Community in central European Towns.
Images, Symbols and Performances 1400-1700, Langham: Lexington Books,
2018. (odabrana poglavlja); H. Houben i K. Toomaspoeg (ur.), Towns and
Communication: Communication Between Towns, vol. 2. Galatina: Congedo
Editore – Università del Salento, 2011.; Z. Janeković Römer, “Građani,
stanovnici, podanici, stranci, inovjerci u srednjovjekovnom Dubrovniku.” u:
Raukarov zbornik: zbornik u čast Tomislava Raukara, ed. N. Budak. Zagreb:
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, FF Pres, 2005., 317-345.; Z.
Janeković Römer, „Splitski statut: ogledalo razvoja komune“, u: Ž. Radić, M.
Trogrlić, M. Meccarelli i L. Steindorff (ur.), Splitski statut iz 1312. godine:
povijest i pravo, Split: Književni krug, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu
i Pravni fakulet Sveučilišta u Splitu, 2015, 69-90.; P. Jones, The Italian City-
State: From Commune to Signoria, Oxford: Oxford University Press, 1997.; I.
Kampuš (ur.), Zagrebački Gradec 1242-1850, Zagreb: Grad Zagreb 1994.; D.
Karbić, “Odnosi gradskoga plemstva i bribirskih knezova Šubića: Prilog
poznavanju međusobnih odnosa hrvatskih velikaša i srednjovjekovnih
dalmatinskih komuna.” Povijesni prilozi 27, br. 35 (2008): 43-60.; M. Karbić,
„Slavonski gradovi u trgovini između Ugarske, Jadrana i Njemačkog
Carstva/Szlavón városok a Magyarország, az Adria térsége és a Német
Császárság közötti kereskedelemben“ u: P. Fodor, D. Šokčević, J. Turkalj i D.
Karbić (ur.) A horvát-magyar együttélés fordulópontjai: intézmények,
társadalom, gazdaság, kultúra / Prekretnice u suživotu Hrvata i Mađara:
ustanove, društvo, gospodarstvo i kultura, Budapest: MTA
Bölcsészettudományi Kutatóközpont, Történettudományi Intézet i Hrvatski
institut za povijest, 2015, 302-257.; M. Karbić, „Svakodnevnica u gradskim
naseljima srednjovjekovne Slavonije“, Kolo 16 (4) (2006): 178-187.; M.
Karbić i B. Škreblin, „Grad na rijeci ili pored nje: srednjovjekovni Zagreb i
rijeka Sava“, u: B. Ostajmer (ur.), Rijeka Sava u povijesti. Zbornik radova
znanstvenog skupa održanog u Slavonskom Brodu 18- 19. listopada 2013.
Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest
Slavonije, Srijema i Baranje , 2015, 163-179.; N. Klaić, Trogir u srednjem
vijeku. Javni život grada i njegovih ljudi, Trogir: Muzej grada Trogira, 1985.;
N. Klaić, “Prilog pitanju postanka slavonskih varoši”, Zbornik radova
Filozofskog fakulteta u Zagrebu 3 (1955): 41-59.; N. Klaić i I. Petricioli,
Prošlost Zadra: Zadar u srednjem vijeku, sv. 2. (Zadar: Filozofski fakultet u
Zadru, 1976.); R. Kralj-Brassard, “Grad i kuga: Dubrovnik 1691. godine”,
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
u Dubrovniku, br. 54/1 (2016): 115-170.; B. Krekić, “Slike iz gradske
svakodnevnice: prilozi proučavanju života u Dubrovniku u doba humanizma i
renesanse,” Anali Zavoda za povijesne znanosti Jugoslavenske akademije
znanosti i umjetnosti u Dubrovniku 26 (1988): 7-28.; P. Lantschner, The Logic
of Political Conflict in Medieval Cities: Italy and the Southern Low
Countries, 1370-1440, Oxford University Press, 2015.; K. Lichtert, J.
Dumolyn i M. P. J. Martens, Portraits of the City: Representing Urban Space
in Later Medieval and Earoly Modern Europe, Brepols, 2014.; K. D.Lilley, City and Cosmos: the Medieval World in Urban Form, London: Reaktion
Books, 2009.; N. Lonza, „Splitski statut i praksa odlučivanja u Velikom
vijeću sredinom 14. stoljeća“, u: Ž. Radić, M. Trogrlić, M. Meccarelli i L.
Steindorff (ur.), Splitski statut iz 1312. godine: povijest i pravo, Split:
Književni krug, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu i Pravni fakultet
Sveučilišta u Splitu, 2015, 147-167.; N. Lonza, „Dubrovački statut, temeljna
sastavnica pravnog poretka i biljeg političkog identiteta“, u: Statut grada
Dubrovnika (prir. A. Šoljić, Z. Šundrica, I. Veselić) Dubrovnik: Državni arhiv
u Dubrovniku, 2002, 11-46.; T. Marasović, „Prilog istraživanju transformacija
kasnoantičke jezgre u ranosrednjovjekovni grad“ u: Gunjačin zbornik
(Miscellanea Stephano Gunjača septuagenario dicata), Zagreb: s. n., 1980,
99-112.; M. Matijević Sokol, „Povlastica Andrije II. Varaždinu iz 1209.
godine (povijesno-diplomatička analiza)“ u: M. Šicel i S. Kaštela (ur.). 800
godina slobodnog kraljevskog grada Varaždina 1209. – 2009.: Zbornik
radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog 3. i 4. prosinca 2009.
godine u Varaždinu. Zagreb, Varaždin: Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, 2009., 19-26.; I. Mažuran,
Srednjovjekovni i turski Osijek, Osijek i Zagreb: Školska knjiga, 1994.; B.
Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, sv. 2 i 3 (Srednji vijek i Novo doba),
Zagreb: Školska knjiga, 1995. i 2002.; P. Moraw, “Cities and Citizenry as
Factors of State Formation in the Roman-German Empire of the Late Middle
Ages.” Theory and Society 18, no. 5 (1989): 631-62.; Z. Nikolić Jakus,
„Privately Owned Towers in Dalmatian Towns during the High and Central
Middle Ages“ u: Towns and Cities of the Croatian Middle Ages: Authority
and Property. ur. I. Benyovsky Latin i Z. Pešorda Vardić. Zagreb: Hrvatski
institut za povijest, 2014.; G. Novak, Povijest Splita, sv. 1-4 (Split: Književni
krug, 1978.).; M. Pauly i A. Lee (ur.): Urban Liberties and Citizenship from
the Middle Ages up to Now / Libertés et citoyenneté urbaines du moyen âge à
nos jours / Städtische Freiheiten und bürgerliche Partizipation vom
Mittelalter bis heute, Trier: Porta Alba Verlag, 2015.; H. Pirenne, Medieval
Cities: Their Origins and the Revival of Trade, Princeton University Press,
2014. (revidirano izdanje engleskog prijevoda); M. Prelog. “Dubrovački
statut i izgradnja grada (1272-1972).” u: Tekstovi o Dubrovniku. Zagreb-
Dubrovnik: Institut za povijest umjetnosti-Društvo prijatelja dubrovačke
starine, 2003.; Ž. Rapanić, Od carske palače do srednjovjekovne općine,
Split: Književni
krug, 2007.; T. Raukar, „Srednjovjekovni Split i Percevalov statut iz 1312.
godine“, u: Ž. Radić, M. Trogrlić, M. Meccarelli i L. Steindorff (ur.), Splitski
statut iz 1312. godine: povijest i pravo, Split: Književni krug, Filozofski
fakultet Sveučilišta u Splitu i Pravni fakulet Sveučilišta u Splitu, 2015, 15-
28.; T. Raukar, “O nekim obilježjima trgovine dalmatinskih gradova u
srednjem vijeku ” Historijski zbornik 23-24 (1970./1971.): 411-442.; T.
Raukar, “Cives, habitatores, forenses u srednjovjekovnim dalmatinskim
gradovima,” Historijski zbornik 29-30 (1976): 139-149.; T. Raukar, Zadar u
XV. stoljeću. Ekonomski razvoj i društveni odnosi. (Zagreb: Institut za
hrvatsku povijest, 1977.); T. Raukar, „Komunalna društva u Dalmaciji u XIV.
stoljeću“, Historijski zbornik 33-34 (1980-1981): 139-209.; T. Raukar,
„Komunalna društva u Dalmaciji u XV. st. i u prvoj polovini XVI. st.“,
Historijski zbornik 35 (1982): 43-118.;T. Raukar, “Consilium generale” i sustav vladanja u Splitu u XIV. stoljeću.”
Historijski zbornik 37 (1984): 87-103.; R. Seferović i M. Stojan, „Čudo vode:
prolegomena za ranorenesansni vodovod u Dubrovniku“, Anali Zavoda za
povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku 44
(2006): 95-137.; A. Simms i H. B. Clarke (ur.), Lords and Towns in Medieval Europe: The European Historic Towns Atlas Project, London – New York:
Routlege: 2016 (odabrana poglavlja); L. Steindorff, „Pravo kao sredstvo
stvaranja gradskog identiteta. Slučaj dalmatinskih gradova“, u: Ž. Radić, M.
Trogrlić, M. Meccarelli i L. Steindorff (ur.), Splitski statut iz 1312. godine:
povijest i pravo, Split: Književni krug, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu
i Pravni fakulet Sveučilišta u Splitu, 2015, 53 -67.; L. Steindorff, „Hrvatska
kao ogledalo europske urbane baštine“, Kroatologija: časopis za hrvatsku
kulturu, 1 (1), 58-73.; L. Steindorff, Die dalmatinischen Städte im 12.
Jahrhundert. Studien zu ihrer politischen Stellung und gesellschaftlichen
Entwicklung. Köln – Wien: Böhlau 1984.; L. Steindorff, “Srednjovjekovni
Zagreb – obrazac povijesti srednjoeuropskog grada”, u: I. Kampuš (ur.),
Zagrebački Gradec 1242-1850, Zagreb: Grad Zagreb 1994, 19-27.; M. Suić,
Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 1976.; G. Szabo, Sredovječni
gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga,
2006.; K. Szende, „Towns along the way. Changing patterns of long-distance
trade and the urban network of medieval Hungary“, u: H. Houben i K.
Toomaspoeg (ur.), Towns and Communication: Communication Between
Towns, vol. 2. Galatina: Congedo Editore – Università del Salento, 2011.,
161-226.; Segregation – Integration – Assimilation: Religious and Ethnic
Groups in the Medieval Towns of Central and Eastern Europe, ed. D. Keene,
B. Nagy i K. Szende, London: Ashgate, 2009.; B. Škreblin, „Etničke i
političke skupine u srednjovjekovnom gradu: Primjer gradečkih lingui“,
Povijesni prilozi 27, no. 35 (2008): 91-148.; C. Tilly i W. Blockmans, Cities
and the Rise of States in Europe, 1000-1800, Taylor & Francis, 1994.; C.
Tilly, “Cities and States in Europe, 1000-1800”, Theory and Society 18(5)
(1989): 563-584.; I. Van Damme, B. de Munck i A. Miles (ur.), Cities and
Creativity from the Renaissance to the Present, Routledge, 2018.; D. Zelić,
„Wooden Houses in the Statutes and Urban Landscapes of Medieval
Dalmatian Communes“ u: Ž. Radić, M. Trogrlić, M. Meccarelli i L.
Steindorff (ur.), Splitski statut iz 1312. godine: povijest i pravo, Split:
Književni krug, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu i Pravni fakulet
Sveučilišta u Splitu, 2015, 489-507.; D. Zelić, „Gradski statut kao izvor za
povijest urbanog razvoja Šibenika“ u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti
19 (1995): 37-51.; D. Zelić, „Public and Private Space in a Medieval
Dalmatian Town“, u: M. Font, M. Sandor (ur.), Mittelalterliche Häuser und
Strassen in Mitteleuropa. Varia Archaeologica Hungarica IX , Budapest-Pecs,
2000., 139-148.; Zlatno doba Dubrovnika – XV. i XVI. stoljeće Zagreb-
Dubrovnik: Muzejski prostor Zagreb i Dubrovački muzej, 1987.

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom
planu;
Uredno izvršene seminarske obveze – redovito vođenje
seminarskog dnevnika i izlaganje seminarske teme;
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar
zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

Nastavne aktivnosti– aktivnost na nastavi, seminarske obveze, esej.
Završni ispit – esej predan prije izlaska na rok za usmeni ispit na
koji student želi izaći i usmeni ispit.

1. Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
1. aktivnost na nastavi – 30 %
2. seminarske obveze – 20 %
3. esej – 20 %
1. Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50%
ispita)
1. esej – 20 %
usmeni ispit – 10 %

VRSTA AKTIVNOSTI   ECTS bodovi (koeficijent
opterećenja studenata) :  UDIO OCJENE (%)
Pohađanje nastave 1.2 : 0
Aktivnost na nastavi 1.36 : 30
Seminarski rad 1 : 20
Esej 1 : 20
Ukupno tijekom nastave 4.56 : 70
Završni ispit 1.44 : 30
UKUPNO BODOVA
(nastava+zav.ispit) 6 : 100