1. Izdvojiti glavne značajke procesa razvoja stanovništva Hrvatske od kraja 18. stoljeća do danas. 
2. Opisati tijek općeg kretanja stanovništva Hrvatske. 
3. Opisati tijek prirodnog kretanja stanovništva Hrvatske. 
4. Izdvojiti i opisati karakteristična migracijska razdoblja stanovništva Hrvatske. 
5. Opisati promjene u biološkoj i obiteljskim strukturama stanovništva Hrvatske. 
6. Objasniti utjecaj promjena struktura na buduće kretanje stanovništva Hrvatske.

Gelo, J., Akrap, A. i Čipin, I. (2005). Temeljne značajke demografskog razvoja Hrvatske (Bilanca 20. stoljeća). Zagreb: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.; 
Nejašmić, I. (2008). Stanovništvo Hrvatske – demogeografske studije i analize. Zagreb: HGD.; 
Wertheimer- Baletić, A. (2001). Stanovništvo Hrvatske – sadašnje stanje i buduće promjene. Rad HAZU, knj. 482: 109-125.

Depopulacija Hrvatske. Društvena istraživanja (tematski broj), god. 13, br.4- 5; Gelo, J. (1987). Demografske promjene u Hrvatskoj od 1780. do 1981. g..Zagreb: Globus.; 
Kozličić, M. i Bralić, A. (2012). Stanovništvo Kraljevine Dalmacije prema službenim izračunima i popisima 1828.-1857. godine. Zadar: Sveučilište u Zadru.; 
Nejašmić, I. (1991). Depopulacija u Hrvatskoj – korijeni, stanje, izgledi. Zagreb: Globus (etc.).; Wertheimer-Baletić, A, (1999). Stanovništvo i razvoj. Zagreb: Mate.; 
Živić, D., Pokos, N. i Mišetić, A., ur. (2005). Stanovništvo Hrvatske – dosadašnji razvoj i perspektive, Biblioteka Zbornici. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.; 
Akrap, A., Čipin, I. i Strmota M. (2014.). Demografija u Hrvatskoj, Zbornik radova, Zagreb: Ekonomski fakultet.; 
Relevantni članci objavljeni u domaćim znanstvenim časopisima: Acta Geographica Croatica, Društvena istraživanja, Geoadria, Hrvatski geografski glasnik, Migracijske i etničke teme, Sociologoja i prostor (Sociologija sela).

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i izloženo seminarsko izlaganje;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% ukupne ocjene tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom izlaganju i na dva kolokvija.

1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni); 
2) Završni ispit (usmeni).

Kontinuiranim vrednovanjem studentskoga rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:
dovoljan (2) – 50-64 bodova
dobar (3) – 65-79 bodova
vrlo dobar (4) – 80-89 bodova
izvrstan (5) – 90 i više bodova

Način stjecanja bodova:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarsko izlaganje – max. 20 bodova ;
2) 1. kolokvij – max. 25 bodova;
3) 2. kolokvij – max. 25 bodova;

b) Završni ispit – 30% ocjene
4) završni ispit – max. 30 bodova.