Kolegij
Cilj kolegija: Pravilno razumijevanje primjene evolucijskih principa u psihologiji zahtjeva u prvom redu poznavanje evolucijske biologije. Cilj predmeta je pružiti osnovni uvid u evolucijske mehanizme te stvoriti podlogu za sveobuhvatno sagledavanje evolucijskih principa u psihologiji. Unutar zadanog evolucijskog okvira posebno će se staviti naglasak na socijalnost kao sveprisutnu biološku kategoriju.
Sadržaj kolegija: Mikroevolucijski principi – Adaptivna i neutralna evolucija, Populacijska i kvantitativna genetika, Evolucija spolnog razmnožavanja, Razine selekcije, Spolna selekcija; Makroevolucijski principi – Nastanak i izumiranje vrsta, Filogenija i sistematika, Evolucija i razvojna biologija, Velike evolucijske tranzicije; Poveznice mikro i makroevolucije – Koevolucija, Evolucija čovjeka, Evolucijska medicina, Sociobiologija, Evolucijska psihologija
Definirati osnovne pojmove u evolucijskoj psihologiji. Objasniti poveznice između evolucijske biologije i psihologije. Usporediti sličnosti i razlike u znanstvenom pristupu između evolucijske biologije i psihologije. Procijeniti utemeljenost ideja u evolucijskoj psihologiji i srodnim disciplinama Samostalno koristiti literaturu na presjeku evolucijske biologije i psihologije.
Stearns, S., Hoekstra, R. (2005). Evolution (2nd edition). Oxford University Press.
Reece, J.B., Urry, L.A., Cain, M.L., Wasserman, S.A., Minorsky, P.V., and Jackson, R.B. (2013). Campbell Biology (10th edition). Boston:
Benjamin Cummings. (Odabrana poglavlja).
Buss, D.M. (2014). Evolutionary psychology: the new science of the mind (5th edition). Pearson.
Boyd, R., and Silk, J.B. (2014). How Humans Evolved (7th edition). New York: W. W. Norton & Company.
Herron, J.C., and Freeman, S. (2013). Evolutionary Analysis. San Francisco, CA: Benjamin Cummings.
Relevantni članci iz novijih brojeva vodećih multidisciplinarnih časopisa (npr. Nature i Science) i odabrana poglavlja iz knjiga koje
obrađuju teme iz sociobiologije, evolucijske psihologije, evolucijske ekologije ponašanja, antropologije i srodnih disciplina.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% predavanja (preporučena 100% prisutnost na predavanjima)
2. Uredno izvršeni seminari/vježbe – pripremljeno i na zadani datum izloženo seminarsko izlaganje i predan esej,
sudjelovanje u raspravama, predani izvještaji nakon obavljenih vježbi;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:
1) Nastavne aktivnosti – seminari/vježbe; kolokviji, seminarsko izlaganje, esej
2) Završni ispit (usmeni ispit, moguć dodatni pismeni u slučaju malog broja bodova prikupljenog tijekom nastave).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
– izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
– vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
– dobar (3) – 65 do 79,9 % bodova
– dovoljan (2) – 50 do 64,9 % bodova
– nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) kolokviji (mikro-kolokviji) ( 70% ocjene)
b) Završni ispit (usmeni) – (30% ocjene)
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Akademska godina | |
|---|---|
| 2025/2026 | Download |