Utvrditi znanja i vještine potrebe za digitalno doba. 

Integrirati različita okruženja za učenja i pripadajuće kreativne strategije učenja. 

Primijeniti znanja i vještine potrebne za digitalno doba. 

Integrirati različita okruženja za učenje i pripadajuće strategije u svakodnevnom radu. 

Kritički prosuđivati okruženja za učenje i njihov utjecaj na procese učenja i stjecanje kompetencija. 

Kritički prosuđivati utjecaj tehnologija na učenje i dubinsko razumijevanje sadržaja.

National Research Council. (2000). How People Learn: Brain, Mind, Experience, and School: Expanded Edition. Washington, DC: The National Academies Press. (str. 3 -130)

Jensen, E. (2005). Poučavanje s mozgom na umu. Zagreb: EDUCA. (str. 3-23; 37-51; 65-101)

Springer, O. (2000). Mozak se razvija korištenjem. Priroda. 90(11), 32-35

Liessmann, K. (2008). Teorija neobrazovanosti. Zablude društva znanja. Zagreb: Jesenski i Turk

Ferrari, M. (2011). What Can Neuroscience Bring to Education? Educational Philosophy and Theory, 43(1), 31-36.

Bell, D. (2014). Educational Neuroscience: What Can We Learn? Education in Science, 256, 16.

Gazibara, S. (2016). Aktivno učenje u multimodalnom okruženju. Školski vjesnik: časopis za pedagoška i školska pitanja, 65, 323-334.
Nikčević-Milković, A. (2014). Pregled kognitivnih i motivacijskih čimbenika pisanja. Psihologijske teme 23(2), 189-20

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu
Stjecanje minimalno 30 % bodova (od ukupno 100) tijekom nastave i unutar zadanih nastavnih aktivnosti (seminar, kolokvij)

Kontinuirano vrjednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti (radni zadaci i seminar)
Završni usmeni ispit

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
    izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
    vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
    dobar (3) – 65 do 79,9 % bodova
   dovoljan (2) – 50 do 64,9 % bodova
   nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova