Razvoj suvremenih tehnologija i njihove primjene na raznim područjima života općenito, i ljudskog života posebno znatno utječe na promjene tradicionalne paradigme u shvaćanju ljudske osobe. Ovaj kolegij želi, s jedne strane, prikazati pozitivne dimenzije i sadržaje takvog razvoja, i moguće negativne utjecaje na život na Zemlji, s druge strane. Slijedeći promišljanja raznih domaćih i stranih autora teologa i filozofa tehnike nastojat će se prikazati evolucijske promjene u shvaćanju čovjeka, ali i razne pokrete koji nose gotovo ideološki pristup čovjeku. Digitalizacija života i povezana ideološka obećanja nužno stvaraju određene pomutnje u doživljaja sebe i svijeta. Razni ekrani kojima smo danas izloženi tiho i snažno utječu na naše raspoloženje i oblikuju način funkcioniranja našeg mozga. Kolegiji će nastojati istaknuti posljedice novog pokreta zvanog transhumanizam koji promiče poboljšanje čovjeka pomoću suvremenih tehnologija posebice kombinacijom tzv. NBIC – Nanotehnologije, Biotehnologije, Informatičke i Kognitivne znanosti. Važnost ove teme nalazi svoje utemeljenje u činjenici da je sama tematika etike i transhumanizma dobila svoju katedru u nekim sveučilišnim zajednicama kao na primjer na Katoličkom sveučilištu u Lille-u u Francuskoj.
Definirati ljudsku osobu prema tradicionalnim filozofsko-teološkim postavkama i usporediti je s novom paradigmatskom promjenom u shvaćanju čovjeka. • Upoznati se s Izvješćem Europskog parlamenta o pravilima građanskog prava o robotici (pravna osobnost autonomnih robota) • Prikazati razne utjecaje ekrana na razvoj mozga • Istaknuti najavljene promjene u obrazovnom sustavu zahvaljujući umjetnoj inteligenciji • Prikazati pozitivne pomake koje su donijele suvremene tehnologije posebno na području kvalitete života, komunikacije itd. • Prikazati ambivalentnost suvremenih tehnologija. • Predstaviti nauk crkvenog učiteljstva o pitanju odnosa prema tehnologiji i njezinim primjenama. • Istaknuti neke ideje transhumanizma.
Spitzer, M. (2018). Digitalna demencija. Kako mi i naša djeca silazimo s uma, Zagreb, Ljevak.
Mužić, J. (2015). Rat protiv čovjeka. Ideologije i prakse raščovječenja. Zagreb, Glas Koncila.
Papa Franjo (2015.), Laudato si’. Enciklika o brizi za zajednički dom, Zagreb, Kršćanska sadašnjost.
Selak, M. (2013). Ljudska priroda i nova epoha, Zagreb, Naklada Breza.
Greguric, I. (2018). Kibernetička bića u doba znanstvenog humanizma, Zagreb, Prolegomena za kiborgoetiku, Hrvatsko filozofsko društvo – Pergamena – Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku.
Turkle, S. (2012). Alone Together: Why We Expect More from Technology and Less from Each Other, Basic Books.
Desmurget, M. (2019). La Fabrique du crétin digital. Les dangers des écrans pour nos enfants, Paris, Seuil.
Alexandre, L. (2017). La guerre des intelligences. Comment l’intelligence artificielle va révolutionner l’éducation, Paris, JCLattès.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% astave prema studijskom programu izvedbenom nastavnom planu.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastvane unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na kolokviju i seminarskom radu.
Nastavne aktivnosti – 1. kolokvij (pismeni), 2. kolokvij (usmeni i pismeni seminarski rad).
Završni ispit (pismeni)
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je: