Kolegij
Ciljevi kolegija: Glavni cilj ovog kolegija je upoznati studente s osnovnim pojmovima vezanim uz traumatizaciju djece, simptome na emocionalnom, ponašajnom, kognitivnom i socijalnom planu te načinima podrške i tretmana koji psiholozi mogu pružiti. Dodatni cilj je senzibilizirati studente za problematiku zlostavljanja i zanemarivanja djece te razvijati njihovu empatiju i kapacitete za rad s traumom. Studenti će se upoznati s različitim oblicima traumatizacije i znakovima na temelju kojih se mogu prepoznati, načinima utjecaja traume na razvoj djece i posljedice u kasnijoj dobi te na dinamiku cjelokupne obitelji. Studenti će upoznati i važnost uloge roditelja/skrbnika koji su nužna podrška za oporavak traumatiziranog djeteta.
Sadržaj kolegija: Definiranje traume kod djece. Oblici zlostavljanja i zanemarivanja djece: emocionalno, fizičko, svjedočenje nasilju u obitelji i zanemarivanje. Seksualno zlostavljanje. Drugi traumatski događaji. Simptomatologija i posljedice traume na razvoj djece. Obiteljska dinamika – transgeneracijsko prenošenje traumatskih iskustava. Mitovi i činjenice o zlostavljanju djece – što bi stručnjaci trebali znati?. Otpornost traumatiziranog djeteta – što ga jača? Psihologijski tretman i pristup traumatiziranom djetetu. Multidisciplinarnost u problematici traume. Vježbe će se izvoditi u okviru posjeta Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba gdje će studenti moći vidjeti i sudjelovati u radu s djecom i njihovim roditeljima (u skladu s etičkim i profesionalnim pravilima rada s djecom).
- Analizirati pojmove vezane uz traumu kod djece i obitelji.
- Razviti spremnost za slušanje traumatskih iskustava djeteta.
- Primijeniti stečena znanja u pružanju osnovne podrške traumatiziranom djetetu i njegovoj/njezinoj obitelji.
- Primijeniti psihologijska etička načela u radu s traumatiziranom djecom i njihovim obiteljima.
- Kritički prosuđivati vlastitu ulogu prilikom pružanja pomoći u radu s traumatiziranom djecom i njihovim obiteljima.
- Buljan Flander, G. i Kocijan Hecigonja, D. (2003): Zlostavljanje i zanemarivanje djece, Zagreb: Marko M. usluge d.o.o
- Ninoslava Pećnik (2003): Međugeneracijski prijenos zlostavljanja djece, Jastrebarsko: Naklada Slap (odabrana poglavlja)
- May-Chahal, C. i Herczorg, M. (2004): Seksualno zlostavljanje djece u Europi, Zagreb: Ibis grafika
- Catherine Bonnet (2000) : Razbijeno dijete – incest i pedofilija, Zagreb: Nova promocija
- Ajduković, M. i Pavleković, G. (2000): Nasilje nad ženom u obitelji, Zagreb: Društvo za psihološku pomoć
- Juul Jesper (1995): Razgovori s obiteljima: pespektive i procesi, Zagreb: Alinea
- Alice Miller: Drama Djetinjstva, Zagreb: Alinea
- Jasenka Pregrad: Stres, trauma, oporavak, Zagreb: Društvo za psihološku pomoć
- Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)
- Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave
- Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti
- Završni usmeni ispit (minimum za prolaz je 50% bodova)
Način stjecanja bodova
- Samostalni rad – 50%
- Aktivnosti na vježbama – 20%
- Završni ispit – 30%
- Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100% bodova) tijekom nastave
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
- izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
- vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
- dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
- dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
- nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Samostalni rad | 1.4 | 50 |
| Rad na vježbama | 0.6 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.2 | 70 |
| Završni ispit | 0.8 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 4 | 100 |
| Akademska godina | |
|---|---|
| 2025/2026 | Download |