Kolegij
Filozofija medicine predstavlja dio filozofije znanosti te se sastoji od tri glavne domene: epistemologije (teorije znanja), metafizike (filozofske discipline kojoj je cilj identificiranje naravi i strukture svega što jest) i logike (prirode znanstvenog zaključivanja i logičke strukture modela i teorija), kojima se često pridodaje i etika (nauke o ljudskom djelovanju s aspekta moralnih pravila i principa). U ovome kolegiju kritički će se obraditi u suvremenoj medicini dominantan biomedicinski model, kao i različiti humanistički modeli nastali kao reakcija na njega. Propitat će se metafizičke pozicije svakog od modela (monizam, dualizam, holizam), njihove metafizičke pretpostavke (redukcionizam, emergentizam) i ontološke obaveze (fizikalizam/materijalizam, organicizam). Razjasnit će se filozofska ideja kauzalnosti i njezina uloga u medicini, različiti oblici realizma (naivni, reprezentacijski, kritički i znanstveni) i antirealizma (instrumentalizam, konstruktivizam) te kako se oni primjenjuju na određena pitanja u medicini poput prirode bolesti. Prezentirat će se Descartesovo shvaćanje tijela kao mehaničkog stroja i nasuprot tome fenomenološka razumijevanja bolesnika kao utjelovljenih subjekata. Filozofski će se pristupiti raščlambi termina poput zdravlje, invalidnost, bolest, oboljenje i blagostanje te kritički analizirati neke poznatije definicije zdravlja, poput one Svjetske zdravstvene organizacije. Opisat će se struktura objektivnoga (racionalizam i empirizam) i subjektivnoga (intuicija, vrijednosti, vrline) medicinskog zaključivanja te stvaranje i opravdanje znanja o dijagnostici i terapiji bolesti. Posebna pozornost posvetit će se kritičkoj analizi randomiziranih kliničkih istraživanja kao glavnog kreatora medicinskog znanja, kao i njihove sposobnosti utvrđivanja kauzalnih veza u medicini. Prikazat će se različita rješenja problema odnosa uma i tijela (mind-body problem) kroz analizu Dijagnostičkog i statističkog priručnika za duševne poremećaje, te psihoanalize Sigmunda Freuda. Konačno, obradit će se osnovne etičke teorije (deontologija, utilitarizam, etika vrlina) i bioetički principi (dobročinstvo, neškodljivost, autonomija, pravednost) te raspraviti odnos između liječnika i pacijenta kroz nekoliko modela: s liječnikom u središtu (autoritarni, mehanicistički), s pacijentom u središtu (ugovorni, poslovni) i recipročni (partnerski, zavjetni, prijateljski).
- definirati filozofiju medicine i njezine glavne domene
- opisati metafizičke pozicije, pretpostavke i ontološke obaveze biomedicinskog i humanističkih modela u suvremenoj medicini
- filozofski analizirati termine zdravlje, invalidnost, blagostanje, bolest i oboljenje
- razumjeti uspostavljanje kauzalnih veza u medicini
- nabrojati Kochove postulate i Hillove kriterije
- shvatiti razliku između realizma i antirealizma
- objasniti prirodu i domet randomiziranih kliničkih istraživanja
- pokazati na primjerima razumijevanje probabilizma i randomizacije
- razlučiti mehanicističke i fenomenološke pristupe bolesnicima i bolesnom tijelu
- demonstrirati strukturu medicinskog zaključivanja u dijagnostici i terapiji
- opisati mind-body problem i njegova osnovna rješenja
- nabrojati i opisati etičke teorije i principe
- definirati prednosti i nedostatke etičkih teorija i principlizma
- nabrojati i objasniti različite modele odnosa između liječnika i pacijenta
James A. Marcum, An Introductory Philosophy of Medicine: Humanizing Modern Medicine (Dordrecht: Springer, 2008)
R. Paul Thompson i Ross E. G. Upshur, Philosophy of Medicine: An Introduction (London: Routledge, 2018)
Jacob Stegenga, Care & Cure: An Introduction to Philosophy of Medicine (Chicago: The University of Chicago Press, 2018)
Fred Gifford, ur., Philosophy of Medicine (Amsterdam: Elsevier, 2011)
William E. Stempsey, S.J., Disease and Diagnosis: Value-dependent Realism (New York: Kluwer Academic Publishers, 2002)
Miriam Solomon, Jeremy R. Simon i Harold Kincaid, ur., The Routledge Companion to Philosophy of Medicine (New York: Routledge, 2017)
Thomas Schramme i Steven Edwards, ur., Handbook of the Philosophy of Medicine (Dordrecht: Springer, 2017)
Mario Bunge, Medical Philosophy: Conceptual Issues in Medicine (Singapore: World Scientific, 2013)
Anthony O'Hear, Uvod u filozofiju znanosti (Zagreb: Sveučilište u Zagrebu – Hrvatski studiji, 2007)
Michael J. Loux, Metafizika: Suvremen uvod (Zagreb: Sveučilište u Zagrebu – Hrvatski studiji, 2010)
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (40% konačne ocjene), te praktični (30% konačne ocjene) i pismeni ispit (30% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
izvrstan (5) od 90% do 100%; vrlo dobar (4) od 80 do 89,9%; dobar (3) od 65 do 79,9%; dovoljan (2) od 50 do 64,9%; nedovoljan (1) od 0 do 49,9%
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0,4 | 40 |
| Ukupno tijekom nastave | ||
| Praktični dio završnog ispita | 0,3 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 0,3 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 1 | 100 |
Ishodi učenja
Definirati filozofiju medicine, njezino područje i domene
Odrediti razlike između filozofije i medicine, filozofije u medicini i filozofije medicine
Ishodi učenja
Objasniti različite teorije kauzalnosti
Dati primjere određivanja kauzalne veze u medicini
Definirati Kochove postulate i Hillove kriterije
Ishodi učenja
Objasniti koncept vjerojatnosti i opisati različita probabilistička objašnjenja
Nabrojati i objasniti elemente zaključivanja u kliničkoj praksi: prevencija, dijagnoza, terapija, prognoza, rehabilitacija i palijativa
Ishodi učenja
Definirati termine zdravlja, blagostanja, bolesti, oboljenja, invalidnosti i smrti
Navesti različite ontološke i fiziološke koncepcije bolesti
Ishodi učenja
Nabrojati i protumačiti osnovne postulate etičkih teorija: deontologije, utilitarizma i etike vrlina
Kroz primjere kritički sagledati primjenu etičkih teorija
Ishodi učenja
Definirati dominantne modele u medicini: biomedicinski i humani
Odrediti osnovne postulate dvaju modela i kritički ih interpretirati
Ishodi učenja
Odrediti razlike između realizma i antirealizma
Nabrojati i objasniti argumente za i protiv realizma i antirealizma
Razjasniti različite verzije realizma: naivni, reprezentacijski, kritički, znanstveni
Razlikovati dva tipa antirealizma: instrumentalizam i konstruktivizam
Ishodi učenja
Navesti osobine objektivnog (znanstvenog) i subjektivnog razmišljanja i zaključivanja u medicini
Razlikovati racionalizam i empirizam
Razlikovati deduktivne od induktivnih zaključaka i navesti probleme indukcije
Protumačiti Popperov falsifikacionizam
Navesti i objasniti različite tipove objašnjenja u medicini
Ishodi učenja
Navesti različite povijesne primjere rješavanja problema odnosa između uma i tijela: dualizam, idealizam i fizikalizam
Ishodi učenja
Navesti osnovne bioetičke principe i definirati principlizam
Ocijeniti utjecaj principlizma na bioetiku
Ishodi učenja
Razlikovati modele prema njihovim metafizičkim pozicijama, metafizičkim pretpostavkama i ontološkim obavezama
Definirati i objasniti monizam, dualizam, holizam, redukcionizam, emergentizam, fizikalizam, materijalizam, organicizam
Dati primjere redukcionizma u medicini
Ishodi učenja
Objasniti dominantni biomedicinski model čovjeka kao stroja
Nabrojati i objasniti različite tipove humanih modela: fenomenološko shvaćanje čovjeka kao utjelovljenog subjekta, Cassellovu ideju bolesnika kao osobe, Tauberovu ideju sebstva, hermeneutiku medicine
Ishodi učenja
Navesti svojstva randomiziranih kliničkih studija
Analizirati i protumačiti limite randomiziranih kliničkih studija
Ishodi učenja
Odrediti modele duševnih bolesti
Problematizirati klasifikaciju duševnih bolesti
Ishodi učenja
Nabrojati i rastumačiti različite varijante odnosa liječnik-pacijent: autoritarnih (paternalistički, svećenički, mehanicistički) i modela orijentiranih na pacijenta (ugovorni, poslovni, partnerski, zavjetni, prijateljski)
| Akademska godina | |
|---|---|
| 2024/2025 | Download |