Kolegij
Stanična patologija:
Uzroci oštećenja stanice; Reverzibilno oštećenje stanice; Prekomjerno nakupljanje i
poremećaj prometa metabolita i drugih tvari; Poremećaji građe i funkcije makromolekula i
subcelularnih tvorevina; Poremećaji energijskog metabolizma; Poremećaji metabolizma;
Ireverzibilno oštećenje stanice.
Upala:
Vrste upala; Klasični znakovi upale; Komponente upalne reakcije; Stanice u upalnoj
reakciji; Kemijski posrednici upale; Akutna upala; Poremećaji funkcije leukocita; Ishod
akutne upale; Cijeljenje rane; Kronična upala; Morfološki oblici akutne i kronične upale;
Sustavni znakovi upale
Poremećaji tjelesnih tekućina i hemodinamike:
Poremećaji prometa vode i elektrolita; Poremećaji acidobazne ravnoteže; Edem; Dehidracija; Hiperemija;
Kongestija; Krvarenje;
Hemostaza i tromboza; Embolija; Infarkt; Šok.
Poremećaji imunološkog sustava:
Reakcije preosjetljivosti; Transplantacijska reakcija; Autoimunosne bolesti; Imunodeficijentna stanja;
Amiloidoza.
Novotvorine:
Podjela novotvorina; Biologija tumorskog rasta; Epidemiologija; Karcinogeneza i
karcinogeni; Tumorska imunost; Klinička obilježja zloćudnih novotvorina; Laboratorijsko
dijagnosticiranje novotvorina.
Razvojne i genetske bolesti:
Osnove teratologije; Pogrješke morfogeneze; Kromosomske anomalije; Genski poremećaji; Poremećaji s
multifaktorskim nasljeđivanjem; Bolesti novorođenačke i dječje dobi.
Bolesti krvnih žila:
Arterioskleroza. Hipertenzija i hipertenzivna vaskularna bolest; Upalne bolesti;
Aneurizme; Bolesti vena; Bolesti limfnih žila; Tumori krvnih i limfnih žila; Patološke
promjene koje nastaju zbog terapijskih postupaka u bolestima krvnih žila.
Bolesti srca:
Zatajenje srca; Urođene srčane griješke; Ishemijska srčana bolest; Hipertenzivna srčana bolest; Bolesti
endokarda i zalistaka; Primarne bolesti miokarda; Bolesti perikarda; Tumori srca; Transplantacija srca.
Bolesti dišnog sustava:
Bolesti nosa i paranazalnih sinusa; Bolesti ždrijela; Bolesti grkljana; Bolesti dušnika;
Urođene anomalije pluća; Plućna atelektaza; Vaskularne i cirkulacijske plućne bolesti;
Upale pluća; Opstruktivne plućne bolesti; Restriktivne plućne bolesti; Autoimunosne
bolesti; Tumori pluća; Bolesti poplućnice; Bolesti medijastinuma.
Bolesti krvotvornih organa i limfnih čvorova:
Anemije; Aplastična anemija i mijelodisplastični poremećaji, Policitemija; Krvarenje i
bolesti hemostaze uključujući i kongenitalne i stečene koagulopatije; trombocitopenija;
DIC; Tromboza; Poremećaji broja stanica bijele krvne loze, limfocitoze, limfopenije;
limfadenitisi; limfadenopatije; Zloćudne bolesti koštane srži; Ne-Hodgkinovi limfomi;
Hodgkinov limfom; Novotvorine histiocita / dendritičkih stanica; Splenomegalija; Bolesti
krvotvornih matičnih stanica; Leukemije i limfomi; Bolesti odlaganja.
Bolesti bubrega i mokraćnog sustava:
Razvojni poremećaji bubrega; Bolesti glomerula; Tubulointersticijske bubrežne bolesti;
Tubulointersticijske upale bubrega; Bolesti bubrežnih krvnih žila; Urolitijaza; Tumori
bubrega; Bolesti mokraćovoda, mokraćnog mjehura i mokraćne cijevi; Upalne bolesti i
tumor mokraćnog mjehura i mokraćnog sustava.
Bolesti probavnog sustava:
Usta i ždrijelo; Žlijezde slinovnice; Jednjak; Želudac i dvanaestnik; Tanko i debelo crijevo;
Crvuljak; Potrbušnica.
Bolesti jetre i bilijarnog sustava:
Klinička evaluacija jetre i jetrenih bolesti; Vaskularne jetrene bolesti; Infektivne upalne
jetrene bolesti; Kronični hepatitis; Toksična oštećenja jetre; Imunosne jetrene bolesti; Ciroza
jetre; Tumori jetre i srodne lezije; Bolesti žučnjaka i žučnih vodova.
Bolesti gušterače:
Razvojni poremećaji; Upalne bolesti; Šećerna bolest; Novotvorine egzokrinoga i
endokrinoga dijela gušterače.
Bolesti muškog spolnog sustava:
Razvojni poremećaji; Upalne bolesti; Cirkulacijski poremećaji; Neplodnost; Novotvorine.
Bolesti ženskog spolnog sustava:
Posteljica; Razvoj i poremećaji razvoja ženskoga spolnog sustava; Upalni poremećaji donjeg
ženskog spolnog sustava; Uplani poremećaji zdjelice; Benigni i maligni tumori stidnice;
rodnice; vrata maternice; Gestacijska trofoblastična bolest; Maternični trup; Jajovod; Jajnik;
Endometrioza.
Bolesti dojke:
Razvojni poremećaji dojke; Upale dojke; Fibrocistične promjene i
proliferativna bolest dojke; Tumori dojke; Stromalni tumori dojke; Patologija muške dojke.
Bolesti endokrinog sustava:
Kliničke i patološke značajke endokrinih bolesti uključujući hipo- i hiper funkciju hipofize,
štitne i nadbubrežne žljezde; Benigni tumori pitutarne, štitne, paratiroidne i nadbubrežne
žlijezde.
Bolesti kože:
Urođene kožne bolesti; Bolesti uzrokovane djelovanjem fizikalnih čimbenika iz okoliša;
Infekcijske bolesti; Imunosne bolesti i bolesti za koje se pretpostavlja da imaju imunosnu
osnovicu; Kožna očitovanja bolesti unutrašnjih organa; Idiopatske kožne bolesti;
Novotvorine.
Bolesti kostiju, zglobova i mekih tkiva:
Poremećaji razvoja kosti; Osteonekroza; Osteomijelitis; Metaboličke bolesti; Lomovi
kostiju; Novotvorine kosti; Bolesti zglobova; Tumori mekih tkiva.
Bolesti perifernih živaca i skeletnog mišića:
Poremećaji svijesti; Patofiziologija boli;
Poremećaji neurovegetativne funkcije; Osnovne patološke reakcije perifernog živca; Bolesti
perifernog živca; Bolesti skeletnoga mišića; Bolesti neuromuskularne spojnice.
Bolesti živčanog sustava:
Opća patologija središnjeg živčanog sustava; Poremećaji razvoja središnjeg živčanog
sustava; Trauma središnjeg živčanog sustava; Cerebrovaskularne bolesti; Zarazne bolesti;
Demijelinizirajuće bolesti; Neurodegenerativne bolesti; Toksičke i metaboličke bolesti; Novotvorine.
Nakon položenog predmeta student će moći:
- znati upotrijebiti nomenklaturu i terminologiju koja omogućava kvalitetnu
komunikaciju i opis patoloških struktura i patofizioloških mehanizama;
- komunicirati na način koji odražava razumijevanje patofizioloških promjena koje nastaju
kao posljedica bolesti;
- prepoznati i detaljno opisati patološke promjene organskih sustava koje nastaju kao
posljedica bolesti;
- objasniti patofiziološke procese nastanka bolesti organskih sustava;
- opisati i objasniti međuodnos i povezanost patoloških promjena i patofizioloških procesa
koje nastaju kao posljedica bolesti organskih sustava.
Seiwerth S, Krušlin B, Kos M, Galešić Ljubanović D. Patologija. Šesto, prerađeno i
dopunjeno izdanje. Medicinska naklada, Zagreb 2023.
Kumar, Abbas, Aster. Robins Basic pathology, 10th Edition, Elsevier, 2017.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 3.4 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.4 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 5.1 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 8.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 17 | 100% |
Ishodi učenja
Objasniti pojam stanične homeostaze. Navesti i objasniti uzroke oštećenja stanica. Objasniti i opisati etiopatogenezu i morfologiju kroničnog
reverzibilnog oštećenja stanice. Objasniti staničnu prilagodbu; objasniti i opisati
etiopatogenezu i morfologiju atrofije, hipertrofije,hiperplazije, metaplazije i displazije.
Ishodi učenja
Objasniti što je upala. Navesti i objasniti podjelu upala prema etiologiji, duljini trajanja, morfologiji i anatomiji. Opisati klasične znakove upale. Objasniti staničnu komponentu upalne reakcije; navesti i opisati ulogu krvnih i tkivnih stanica u upalnoj reakciji. Objasniti što su kemijski posrednici upale; navesti i opisati ulogu tvari koje proizvode stanice i proteine plazme koji sudjeluju u upalnoj reakciji.
Ishodi učenja
Objasniti što je akutna upala i kako nastaje. Objasniti vaskularne promjene u akutnoj upali; upalni edem, transudaciju i eksudaciju. Objasniti staničnu reakciju u akutnoj upali; marginalizaciju, aktivaciju, adheziju, emigraciju, kemotaksiju i fagocitozu. Navesti poremećaje funkcije leukocita. Navesti i opisati ishode akutne upale. Objasniti i opisati staničnu i tkivnu regeneraciju. Objasniti i opisati reparaciju ili stvaranje ožiljka. Objasniti i opisati cijeljenje rane, poremećaje u cijeljenju te usporeno cijeljenje rane.
Ishodi učenja
Objasniti etiopatogenezu i morfologiju edema te kliničke oblike i posljedice edema. Objasniti pojam dehidracije. Objasniti i opisati etiopatogenezu i morfologiju hiperemije i kongestije. Objasniti etiopatogenezu krvarenja, opisati oblike krvarenja i objasniti kliničku klasifikaciju krvarenja. Objasniti pojam hemostaze i ulogu endotela, trombocita i koagulacijskog sustava u hemostazi. Objasniti i opisati etiopatogenezu tromboze, morfologiju i kliničke značajke tromboze. Objasniti pojam diseminirane intravaskularne koagulacije te opisati etiopatogenezu, morfologiju i kliničke značajke DIK-a.
Ishodi učenja
Objasniti I tip reakcije preosjetljivosti (alergijsku i anafilaktičku preosjetljivost). Opisati bolesti i stanja koja su posljedica I tipa reakcije preosjetljivosti. Objasniti II tip reakcije preosjetljivosti (citotoksičnu preosjetljivost ovisnu o protutijelima). Opisati bolesti i stanja koja su posljedica II tipa reakcije preosjetljivosti. Objasniti III tip reakcije preosjetljivosti (preosjetljivost posredovana imunokompleksima). Opisati bolesti i stanja koja su posljedica III tipa reakcije preosjetljivosti. Objasniti IV tip reakcije preosjetljivosti (preosjetljivost posredovana stanicama). Opisati bolesti i stanja koja su posljedica IV tipa reakcije preosjetljivosti. Objasniti transplantacijsku reakciju i usporediti hiperakutno, akutno i kronično odbacivanja presatka. Objasniti reakciju presatka protiv primatelja i usporediti akutni i kronični GVHD. Objasniti pojam autoimune bolesti. Usporediti i opisati epidemiologiju, etiologiju, patogenezu, morfološke promjene i kliničku sliku Sistemskog eritematoznog lupusa, Sjögrenovog sindroma, Sistemske skleroze i Reumatoidnog artritisa.
Ishodi učenja
Objasniti pojam novotvorina. Objasniti podjelu novotvorina prema kliničkim, morfološkim, histogenetskim i etiološkim kriterijima. Navesti i objasniti rizične čimbenike nastanka novotvorina.
Ishodi učenja
Objasniti kemijsku karcinogenezu i karcinogene. Objasniti fizikalnu karcinogenezu i karcinogene. Objasniti virusnu i bakterijsku karcinogenezu i karcinogene. Opisati lokalne i sistemske manifestacije novotvorina. Objasniti što je Paraneoplastični sindrom te navesti i opisati moguće oblike Paraneoplastičnog sindroma. Opisati biokemijske laboratorijske metode u dijagnostici i praćenju novotovrina.
Ishodi učenja
Objasniti i opisati pogrješke morfogeneze. Objasniti pojam okolišnih teratogena. Objasniti i opisati kromosomske poremećaje i navesti primjere brojčanih i građevnih poremećaja kromosoma. Objasniti i opisati slijedeće bolesti novorođenačke dobi; prijevremeni porod i komplikacije prijevremenog poroda, porođajne ozlijede i Fetalnu eritroblastozu. Objasniti pojam sindroma iznenadne dojenačke smrti. Navesti i opisati kongenitalne i stečene tumore dječje dobi.
Ishodi učenja
Definirati arteriosklerozu. Objasniti i opisati etiopatogenezu, morfologiju i kliničke značajke ateroskleroze. Objasniti i opisati etiopatogenezu, morfologiju i kliničke značajke Mönckebergove bolesti. Objasniti i opisati etiopatogenezu, morfologiju i kliničke značajke arterioloskleroze. Definirati što je hipertenzija, objasniti i opisati etiopatogenezu, morfologiju i kliničke značajke hipertenzivne vaskularne bolesti. Navesti upalne bolesti krvnih žila te objasniti i opisati klasifikaciju, etiopateogenezu, morfologiju i kliničke značajke imunosnih vaskulitisa. Definirati pojam, navesti oblike te objasniti i opisati etiopatogenezu, morfologiju i kliničke značajke aneurizmi.
Ishodi učenja
Objasniti patogenezu, morfološke i kliničke učinke zatajivanja srca. Opisati urođene srčane greške i objasniti njihove kliničke posljedice. Objasniti što je ishemijska srčana bolest, opisati entitete u sklopu ove skupine bolesti; epidemiologiju, patogenezu, morfološke promjene i kliničke slike. Objasniti što je hipertenzivna srčana bolest, usporediti sistemsku hipertenzivnu srčanu bolest i plućnu bolest srca, objasniti i opisati epidemiologiju, patogenezu, morfološke promjene i kliničke slike. Opisati bolesti endokarda i zalistaka; opisati entitete u sklopu ove skupine bolesti; epidemiologiju, etiologiju, patogenezu, morfološke promjene i kliničke slike.
Ishodi učenja
Navesti urođene anomalije pluća. Objasniti uzroke atelektaze. Razumjeti povezanost upalnih procesa respiratornog trakta. Opisati morfološke značajke upale pluća/pleure u svjetlu etiopatogeneze i progresije bolesti, uključujući DAO/ARDS/SARS. Objasniti etiopagenezu plućnog edema, te morfologiju i kliničku sliku plućnog edema. Objasniti etiopagenezu plućne embolije, pato-morfološke promjene uzrokovane embolijom . Definirati primarnu plućnu hipertenziju. Definirati sekundarnu plućnu hipertenziju, etiopatogenezu i kliničku sliku. Nabrojati vaskulitise koji se mogu javiti u plućima. Navesti etiopatogenezu primarnih karcinoma pluća. Razumjeti čimbenike koji utječu na prognozu bolesti. Navesti i opisati najčešće tumore pluća. Definirati pneumotorax. Navesti etiopatogenezu i morfološke karakteristike mezotelioma. Navesti etiopatogenezu i morfološke karakteristike timoma.
Ishodi učenja
Opisati sastav periferne krvi. Objasniti značenje pojmova; hematokrit, prosječni stanični volumen (MCV), prosječni stanični hemoglobin (MCH) te prosječna stanična koncentracija (MCHC). Opisati i objasniti embriologiju i normalnu građu koštane srži, limfnog čvora i slezene. Opisati razvoj krvnih stanica u koštanoj srži. Navesti i opisati najčešće pretrage koje se koriste u dijagnostičkoj obradi bolesnika u kojih se sumnja na hematološku bolest. Opisati i objasniti glavna obilježja anemija; epidemiologija, klasifikacija, klinička slika.
Ishodi učenja
Objasniti kako se tvore nazivi povećanog ili smanjenog broja pojedinih stanica bijele krvne loze. Navesti podjelu poremećaja broja pojedinih stanica bijele krvne loze (neutrofilija, neutropenija, eozinofilija, limfocitoza, limfopenija, monocitoza. Opisati glavne uzroke navedenih poremećaja). Opisati i objasniti etiologiju, patologiju i kliničku sliku zloćudnih bolesti koštane srži; mijelodisplastični sindrom, mijeloproliferativne novotvorine, akutne mijeloične leukemije, novotvorine prekursorskih stanica B i T. Objasniti što je limfadenopatija i koji su najčešći uzroci limfadenopatije. Objasniti što je limfadenitis te koji su najčešći uzroci akutnog i kroničnog limfadenitisa. Opisati morfološke promjene koje se vide kod najčešćih oblika kroničnog limfadenitisa; folikularna hiperplazija, parakortikalna hiperplazija, sinusna histiocitoza.
Ishodi učenja
Navesti i opisati najčešće upalne bolesti i tumore nosa i paranazalnih sinusa. Navesti i opisati najčešće upalne bolesti i tumore ždrijela. Navesti i opisati najčešće upalne bolesti, reaktivne promjene i tumore grkljana. Navesti i opisati razvojne poremećaje te najčešće upalne bolesti, reaktivne promjene i tumore usne šupljine.
Ishodi učenja
Navesti uzroke poremećene prohodnosti jednjaka. Opisati urodjene anomalije probavne cijevi. Opisati uzroke i posljedice promjena u krvožilnom sustavu probavnog trakta. Navesti podvrste hiperplastične gastropatije. Opisati etiopatogenezu i moguće posljedice upale jednjaka uključujući Barrettov jednjak. Navesti etiopatogenezu i morfološke karakteristike akutnog i kroničnog gastritisa.
Ishodi učenja
Navesti i opisati slijedeće razvojne i genske poremećaje tankog i debelog crijeva; poremećaje smještaja, Meckelov divertikul, poremećaje crijevne stijenke i urođeni megakolon. Opisati etiopatogenezu, morfologiju i kliničke posljedice ishemijske bolesti crijeva. Navesti i opisati ostale vaskularne bolesti crijeva. Objasniti i opisati etiopatogenezu, patologiju i kliničke posljedice dilatacije i opstrukcije crijeva. Navesti i opisati najčešće infektivne bolesti crijeva. Objasnit sindrom malapsorcije te opisati etiopatologiju i morfološka obilježja celijakije i Whippleove bolesti. Opisati etiopatologiju, morfološka obilježja i kliničku sliku upalnih bolesti crijeva; Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa.
Ishodi učenja
Navesti i obrazložiti kliničke znakove poremećaja jetrene funkcije i bolesti jetre. Opisati morfološke promjene pri oštećenju jetre. Obrazložiti patogenezu i navesti uzorke žutice. Obrazložiti patogenezu i kliničke posljedice kongestije jetre i portalne hipertenzije. Navesti uzroke i kliničke posljedice upale jetre uzrokovane virusima, bakterijama i parazitima . Opisati morfološke promjene u sklopu virusnih hepatitisa, te klinički tijek bolesti. Navesti uzroke i posljedice toksičnog oštećenja jetre. Navesti morfološke promjene uzrokovane etanolom. Navesti etiopatogenezu i morfološke promjene jetre u sklopu nealkoholne masne bolesti jetre (NAFLD/NASH). Navesti benigne tumore jetre. Navesti etiopatogenezu zloćudnih tumora jetre.
Ishodi učenja
Navesti i opisati razvojne poremećaje gušterače. Opisati upalne bolesti gušterače; epidemiologiju, patogenezu, morfološke promjene i kliničku sliku. Objasniti i opisati šećernu bolest; klasifikaciju, epidemiologiju, patogenezu, morfološke promjene i kliničku sliku.
Ishodi učenja
Navesti poremećaje broja, položaja i oblika bubrega. Opisati cističnu bubrežnu displaziju. Opisati policistične bolesti bubrega. Obrazložiti etiopatogenezu glomerulonefritisa. Razumjeti patogenezu progresije glomerulonefiritisa. Razumjeti kliničke značajke glomerularnih bolesti. Upoznati se s klasifikacijom glomerulonefiritisa.
Ishodi učenja
Navesti etiološke čimbenike ATN i povezane morfološke promjene, te kliničke simptome. Navesti etiopatogenezu i morfološke značajke akutnog pijelonefritisa. Navesti etiopatogenezu i morfološke značajke kroničnog pijelonefritisa. Navesti etiopatogenezu i morfološke značajke TI nefritisa uzrokovanog lijekovima. Navesti etiopatogenezu i morfološke značajke uratne nefropatije. Navesti etiopatogenezu i morfološke značajke Balkanske nefropatije. Navesti etiopatogenezu i morfološke značajke nefroangioskleroze. Navesti morfološke značajke i kliničke posljedice stenoze bubrežne arterije. Navesti etiologiju infarkta bubrega i opisati morfološke značajke. Navesti etiologiju hemolitičko-uremičnog sindroma i opisati morfološke značajke, te kliničku sliku .
Ishodi učenja
Opisati osnovne patološke promjene kože. Opisati patogenezu i morfološka obilježja hamartoma i lokaliziranih razvojnih poremećaja kože. Opisati patogenezu te morfološke i kliničke značajke slijedećih genskih kožnih bolesti; ihtioze, bulozne epidermolize i albinizma. Opisati patogenezu te morfološke i kliničke značajke dekubitusa. Opisati morfološke i kliničke značajke oštećenja kože uzrokovanih djelovanjem sunčevih zraka. Opisati morfološke i kliničke značajke radijacijskog dermatitisa. Opisati morfološke i kliničke značajke bolesti kože uzrokovane bakterijskim infekcijama. Opisati morfološke i kliničke značajke bolesti kože uzrokovane virusnim infekcijama. Opisati morfološke i kliničke značajke bolesti kože uzrokovane gljivičnim infekcijama. Opisati i usporediti etiopatogenezu, patologiju i kliničke slike slijedećih imunosnih bolesti; Atopični dermatitis, Urtikarija i angioedem, Pemfigus, Bulozni pemfigoid, Sistemski eritematozni i diskoidni lupus, Alergijski kontaktni dermatitis, Nodozni eritem i Sarkoidozu.
Ishodi učenja
Opisati razvoj ženskog spolnog sustava iz paramezonefričkih duktusa (Müllerovih vodova). Navesti koje su urođene greške razvoja ženskog spolnog sustava i što dovodi do njihovog nastanka.. Poznavati etiologiju, patogenezu, morfologiju i kliničku sliku najčešćih virusnih, bakterijskih, gljivičnih i parazitarnih bolesti donjeg ženskog spolnog sustava. Objasniti etiologiju, epidemiologiju, morfologiju i kliničku sliku preinvazivnih (VIN I, VIN II, VIN III, karcinom in situ) i invazivnih novotvorina stidnice (invazivni karcinom stidnice). Poznavati učestalost primarnih i sekundarnih novotvorina rodnice. Objasniti etiologiju, epidemiologiju, morfologiju i kliničku sliku preinvazivnih (VaIN I-III) i invazivnih novotvorina rodnice (invazivni karcinom pločastog epitela). Poznavati osnovna obilježja rjeđih novotvorina rodnice (adenokarcinom, botrioidni rabdomiosarkom).
Ishodi učenja
Poznavati učestalost, makroskopski i mikroskopski izgled paratubarne ciste. Opisati etiologiju, makroskopski i mikroskopski izgled akutne i kronične upale jajovoda te objasniti koje su moguće posljedice neliječene upale jajovoda. Navesti koji je najčešći benigni (adenomatoidni tumor) i maligni (adenokarcinom) tumor jajovoda i koja su im osnovna obilježja. Definirati što je ektopična trudnoća te koje je najčešće sijelo ektopične trudnoće. Opisati glavne značajke tubarne trudnoće (etiologija, učestalost, makroskopski i mikroskopski izgled te klinička slika). Navesti najčešće cirkulacijske poremećaje jajnika. Navesti koje su ciste jajnika te kako su građene. Opisati učestalost, etiologiju, patologiju i kliničku sliku policistične bolesti jajnika. Objasniti klasifikaciju novotvorina jajnika prema strukturama iz kojih nastaju (tumori pokrovnog epitela jajnika, tumori specijalizirane strome jajnika i tumori spolnih stanica). Poznavati etiologiju, patogenezu, patologiju i kliničku sliku pojedinih tumora jajnika.
Ishodi učenja
Navesti i opisati razvojne poremećaje dojke. Opisati upalne bolesti dojke; epidemiologiju, patogenezu, morfološke promjene i kliničku sliku. Opisati fibrocistične i benigne proliferativne bolesti dojke; epidemiologiju, patogenezu, morfološke promjene i kliničku sliku.
Ishodi učenja
Objasniti uzroke poremećaja funkcije endokrinih žlijezdi. Objasniti i opisati etiopatogenezu, morfološke i kliničke značajke novotvorina koje su povezane s prekomjernim lučenjem hormona adenohipofize Objasniti i opisati etiopatogenezu, morfološke i kliničke značajke nedovoljnog lučenja hormona adenohipofize. Opisati etiopatogenezu te morfološke i kliničke značajke bolesti neurohipofize. Opisati etiopatogenezu, patologiju i kliničke značajke urođene adrenokortikalne hiperplazije. Opisati etiopatogenezu, patologiju i kliničke značajke hipersekrecije kortizola. Opisati etiopatogenezu, patologiju i kliničke značajke hiperaldosteronizma. Opisati uzroke te morfološke i kliničke značajke primarne akutne insuficijencije kore nadbubrežne žlijezde. Opisati uzroke te morfološke i kliničke značajke primarne kronične insuficijencije kore nadbubrežne žlijezde. Podijeliti i opisati morfološke i kliničke značajke novotvorina kore i srži nadbubrežne žlijezde.
Ishodi učenja
Definirati, razlikovati i opisati razvojne poremećeje muškog spolnog sustava. Definirati i opisati upalne bolesti testisa, penisa, epididimisa i prostate. Opisati cirkulacijske poremećaje muškog spolnog sustava. Definirati neplodnost i objasniti uzroke neplodnosti.
Ishodi učenja
Nabrojati i objasniti osnovna obilježja poremećaja razvoja kostiju. Opisati etiologiju, patologiju i kliničku sliku osteomijelitisa. Definirati i razlikovati metaboličke bolesti kostiju. Razlikovati rahitis i osteomalaciju. Opisati etiologiju, patologiju i kliničku prezentaciju Pagetove bolesti. Usvojiti osnovne principe koštane traumatologije. Usvojiti podjelu koštanih novotvorina, opisati epidemiologiju, etiologiju, osnovne morfološke karakteristike i kliničku sliku. Definirati i objasniti osnovne patološke procese u zglobovima. Opisati patogenezu, patologiju i kliničku sliku upalnih i degenerativnih bolesti zglobova. Opisati patogenezu, patologiju i kliničku sliku bolesti odlaganja kristala u zglobovima. Nabrojati i opisati tumore i tumorima slične promjene koje se javljaju u zglobovima, Nabrojati i opisati najčešće benigne i maligne tumore mekih tkiva.
Ishodi učenja
Definirati opće patološke procese u središnjem živčanom sustavu. Objasniti poremećaje razvoja središnjeg živčanog sustava i opisati primjere razvojnih poremećaja pojedinih anatomskih dijelova središnjeg živčanog sustava.
Ishodi učenja
Razlikovati i opisati etiologiju, patologiju i kliničku sliku zaraznih bolesti središnjeg živčanog sustava. Definirati i opisati epidemiologiju, etiopatogenezu, patologiju i kliničku sliku demijelinizacijskih bolesti središnjeg živčanog sustava.
Ishodi učenja
Prepoznati akutnu upalu u tkivu i o pisati osnovne morfološke značajke akutne upale. Prepoznati gnojnu upalu u tkivu i opisati osnovne morfološke značajke gnojne upale. Prepoznati fibrinoproduktivnu upalu i opisati osnovne morfološke značajke fibrinoproduktivne upale. Prepoznati kroničnu upalu i opisati osnovne morfološke značajke kronične upale. Opisati morfološke značajke ulcerozne, pseudomembranozne i fibrozne upale
Ishodi učenja
Odrediti pojam ireverzibilnog oštećenja stanice. Objasniti što je apoptoza, ulogu apoptoze u fiziološkim i patološkim uvjetima kao i mehanizam nastanka te opisati
morfologiju apoptoze. Objasniti što je nekroza, opisati mehanizam nastanka i morfologiju nekroze te navesti ishode nekroze. Objasniti što je ovapnjenje, opisati mehanizam nastanka i oblike ovapnjenja. Objasniti pojam starenja, teorije starenja i patologiju starenja. Odrediti što je smrt te navesti i opisati znakove smrti.
Ishodi učenja
Navesti, opisati i objasniti u čemu se razlikuju osnovni morfološki oblici akutne i kronične upale: serozna, kataralna, fibrinozna, gnojna, ulcerozna, pseudomembranozna i fibrozna upala.
Ishodi učenja
Objasniti što je kronična upala i kako nastaje. Opisati histopatologiju kronične upale; difuznu, granulomatoznu i kroničnu gnojnu upalu. Navesti i opisati sistemske znakove upale te objasniti zbog čega nastaju.
Ishodi učenja
Definirati pojam embolije te objasniti i opisati etiopatogenezu, morfologiju i kliničke značajke embolije. Definirati što je infarkt te objasniti i opisati etiopatogenezu, morfologiju i kliničke značajke infarkta. Definirati šok te objasniti i opisati etiopatogenezu, podjelu, morfologiju i kliničke značajke šoka.
Ishodi učenja
Objasniti pojam imunodeficijencije. Objasniti, opisati i usporediti primarne i sekundarne imunodeficijencije. Objasniti pojam stečene imunodeficijencije i opisati epidemiologiju, etiologiju, patogenezu, patologiju i kliničku sliku Sindroma stečene imunodeficijencije. Objasniti što je amiloidoza i opisati vrste amiloidoze. Opisati promjene koje amiloidoza izaziva u tkivima.
Ishodi učenja
Objasniti biologiju tumorskog rasta; objasniti genske, metaboličke promjene, promjene stanične membrane i promjene rasta i preživljenja tumorskih stanica. Objasniti odnos tumorske stanice s okolišem, međustanične odnose i rast tumorskih stanica te odnos tumorske stanice i strome. Objasniti mehanizam metastaziranja i kliničke oblike širenja tumora.
Ishodi učenja
Objasniti pojam i ulogu onkogena u molekularnoj patologiji novotvorina. Objasniti pojam i ulogu tumorsupresorskih gena u molekularnoj patologiji novotvorina. Objasniti pojam i ulogu apoptoze u molekularnoj patologiji. novotvorina. Objasniti pojam i ulogu gena koji popravljaju DNA u molekularnoj patologiji novotvorina. Objasniti pojam i ulogu telomeraza u molekularnoj patologiji novotvorina. Objasniti tumorsku imunost i pojam tumorskih antigena.
Ishodi učenja
Objasniti i opisati autosomno dominantne i autosomno recesivne te spolno vezane nasljedne bolesti. Objasniti i opisati genske sindrome s atipičnim načinom nasljeđivanja. Objasniti pojam multifaktorijalnog nasljeđivanja.
Ishodi učenja
Navesti i opisati bolesti vena; etiopatogenezu, morfologiju i kliničke značajke varikoziteta, flebotromboze i tromboflebitisa. Navesti i opisati bolesti limfnih žila; etiopatogenezu, morfologiju i kliničke značajke limfedema i limfangiitisa. Navesti i opisati tumore krvnih žila. Objasnit i opisati patološke promjene koje nastaju zbog terapijskih postupaka u bolestima krvnih žila.
Ishodi učenja
Objasniti što su primarne bolesti miokarda, opisati entitete u sklopu ove skupine bolesti, epidemiologiju, etiologiju, patogenezu, morfološke promjene i kliničke slike. Objasniti i opisati bolesti perikarda; epidemiologiju, etiologiju, patogenezu, morfološke promjene i kliničke slike. Navesti i opisati tumore srca. Objasniti osnove transplantacije srca.
Ishodi učenja
Razlikovati opstruktivne i restriktivne bolesti pluća. Objasniti etiopatogenetzu i morfološke značajke emfizema i kronične opstruktivne bolesti pluća. Objasniti etiopatogenezu i morfološke značajke kroničnog bronhitisa. Objasniti etiopatogenezu i morfološke značajke asthme. Objasniti etiopatogenezu i morfološke značajke pneumokonioza. Objasniti etiopatogenezu i morfološke značajke hipersenzitivnog pneumonitisa.Objasniti etiopatogenezu i morfološke značajke sarkoidoze. Objasniti morfološke značajke idiopatske intersticijske pneumonije/fibroze.
Ishodi učenja
Opisati i objasniti etiologiju, patogenezu i kliničku sliku policitemije. Objasniti što je hemoragična dijateza te koji se laboratorijski testovi koriste za njezino utvrđivanje (broj trombocita, vrijeme krvarenja, protrombinsko vrijeme, aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme). Navesti podjelu bolesti krvarenja ovisno o patogenetskom mehanizmu te opisati glavna obilježja pojedinih skupina (vaskularne purpure, trombocitopenije, koagulopatije).
Ishodi učenja
Objasniti što su limfomi te kako se klasificiraju; ne-Hodgkinovi limfomi (NHL) i Hodgkinovi limfomi (HL). Opisati etiologiju, patologiju i kliničku sliku nekih novotvorina zrelih B-stanica; kronična limfocitna leukemija/limfom malih limfocita, folikularni limfom, difuzni B-velikostanični limfom, novotvorine plazma-stanica, limfom marginalne zone, limfom plaštene zone, leukemija vlasastih stanica, Burkittov limfom. Opisati podjelu, etiologiju, patologiju i kliničku sliku Hodgkinovog limfoma. Opisati podjelu, mikroskopski izgled te kliničku sliku tumora Langerhansovih stanica.
Ishodi učenja
Navesti i opisati najčešće upalne bolesti, ciste i tumore čeljusti. Opisati etiopatogenezu upalnih bolesti slinovnica te klasificirati i opisati tumore slinovnica. Navesti i opisati najčešće upalne bolesti i tumore uha. Navesti i opisati najčešće upalne bolesti, degenerativne bolesti i tumore oka.
Ishodi učenja
Opisati etiopatogenezu kroničnog peptičkog ulkusa i proces cijeljenja. Razlikovati i opisati morfološke i kliničke značajke polipa želuca. Opisati etiopatogenezu i morfologiju karcinoma jednjaka. Navesti poveznice izmedju pojedinih uzorčnika/morfoloških promjena tijekom upale želuca i tumora želuca. Opisati morfološke značajke pojedinih vrsta karcinaom želuca i njihov klinički tijek. Navesti podvrste limfoma želuca i objasniti etiopatogenezu i klinički tijek MALT-limfoma. Opisati etiopatogenezu, morfološke i kliničke značajke GIST-a
Ishodi učenja
Navesti i opisati tumore tankog crijeva. Podijeliti i opisati morfološke značajke benignih epitelnih tumora debelog crijeva i rektuma. Opisati epidemiologiju, etiopatogenezu, morfološka obilježja i kliničku sliku karcinoma debelog crijeva. Opisati etiopatogenezu i morfološka obilježja neuroendokrinih novotvorina crijeva. Opisati epidemiologiju, etiopatogenezu, morfologiju i kliničku sliku upale crvuljka. Objasniti nastanak i opisati morfološke značajke pseudomiksoma peritoneuma. Opisati epidemiologiju, etiopatogenezu, morfologiju i kliničku sliku upale potrbušnice. Navesti i opisati morfološke i kliničke značajke tumora potrbušnice.
Ishodi učenja
Opsati etiopatogenezu i morfološke promjene imunosno posredovanih bolesti jetre. Opisati morfološke karakteristike i kliničke posljedice ciroze jetre. Opisati etiopatogenezu Hemokromatoze i Wilsonove bolesti. Opisati etiopatogenezu nastanka žučnih kamenaca, te povezati sa upalom žučnjaka i žučnih vodova i karcinomom žučnjaka i žučnih vodova.
Ishodi učenja
Navesti i opisati novotvorine egzokrinog dijela gušterače; epidemiologiju, patogenezu, morfologiju i kliničku sliku. Navesti i opisati neuroendokrine novotvorine gušterače; epidemiologiju, patogenezu, morfologiju i kliničku sliku.
Ishodi učenja
Opisati morfološke značajke primarnih glomerulonefiritisa . Navesti etiopatogenezu primarnih glomerulonefirtisa. Povezati kliničku sliku s morfološkom dijagnozom primarnih glomerulonefirtisa. Opisati morfološke značajke bolesti koji se javljaju u sklopu sistemskih bolesti SLE. Opisati morfološke značajke bolesti koji se javljaju u sklopu sistemskih bolesti Dijabetička nefopatija. Opisati morfološke značajke bolesti koji se javljaju u sklopu sistemskih bolesti Amiloidoza. Opisati morfološke značajke bolesti koji se javljaju u sklopu sistemskih bolesti Alportov sindrom. Navesti etiopatogenezu Nefropatije tankih bazalnih membrana. Navesti etiopatogenezu i morfološke značajke promjena koje se javljaju nakon transplantacije bubrega.
Ishodi učenja
Navesti etiologiju i kliničku sliku urolitijaze. Navesti najčešće benigne novotvorine bubrega. Navesti etiologiju i prognostičke čimbenike karcinoma bubrega. Navesti etiologiju i prognostičke čimbenike Wilsmsova tumora. Navesti najčešće razvojne poremećaje mokraćnih puteva. Navesti etiologiju i morfološke značajke upale mokraćnih puteva. Navesti etiologiju, morfološke značajke i prognostičke čimbenike urotelnog karcinoma.
Ishodi učenja
Opisati kožne manifestacije bolesti unutrašnjih organa. Opisati etiopatogenezu, patologiju i kliničke slike slijedećih idiopatskih kožnih bolesti; Psorijaze i Seboroičnog dermatitisa. Opisati morfološke i kliničke značajke novotvorina epitelnih stanica kože. Opisati morfološke i kliničke značajke pigmentiranih kožnih promjena. Opisati morfološke i kliničke značajke novotvorina mezenhimalnog porijekla. Opisati podjelu tumora kožnih adneksa. Opisati podjelu limfoma kože.
Ishodi učenja
Poznavati etiologiju, epidemiologiju, morfologiju i kliničku sliku endocervikalnog polipa. Objasniti etiologiju, epidemiologiju, morfologiju i kliničku sliku cervikalnih intraepitelnih novotvorina (CIN I, CIN II, CIN III, karcinom in situ). Objasniti etiologiju, epidemiologiju, morfologiju i kliničku sliku invazivnog karcinoma pločastog epitela te adenokarcinoma materničnog vrata. Poznavati podjelu te glavne značajke abnormalnih krvarenja iz maternice. Objasniti etiologiju, epidemiologiju, patologiju i kliničku sliku benignih oboljenja materničnog trupa (upale, polipi endometrija, hiperplazije endometrija). Definirati razliku te glavne značajke dva kliničkopatološka tipa karcinoma endometrija (tip 1 – ovisan o estrogenu i tip 2 – neovisan o estrogenu). Opisati epidemiologiju, patologiju i kliničku sliku dobroćudnog (lejomiom) i zloćudnog (lejomiosarkom) tumora glatkomišićnih stanica miometrija.
Ishodi učenja
Definirati što je endometrioza i adenomioza. Obrazložiti etiologiju, patogenezu, patologiju i kliničku sliku endometrioze. Definirati što je gestacijska trofoblastična bolest. Opisati glavna obilježja kompletne, parcijalne i invazivne hidatiformne mole te koriokarcinoma. Definirati pojmove: placenta praevia, placenta accreta, placenta percreta. Opisati što su retroplacentalni hematomi i infarkti posteljice te koje su moguće posljedice njihovog razvoja.
Ishodi učenja
Navesti i opisati epitelne tumore dojke; klasifikaciju, epidemiologiju, patogenezu, morfologiju i kliničku sliku. Objasniti pojmove prognostičkih i prediktivnih čimbenika karcinoma dojke. Navesti i opisati stromalne tumore dojke; klasifikaciju, epidemiologiju, patogenezu, morfologiju i kliničku sliku. Opisati bolesti muške dojke; etiologiju, patogenezu, morfološke promjene i kliničku sliku.
Ishodi učenja
Navesti i opisati razvojne poremećaje štitne žlijezde. Objasniti etiopatogenezu, patologiju i kliničke značajke tireotoksikoze i hipertiroidizma. Opisati etiopatogenezu, patologiju i kliničku sliku Gravesove bolesti. Objasniti etiopatogenezu, patologiju i kliničke značajke hipotireoidizma. Klasificirati i opisati etiopatogenezu, patologiju i kliničke značajke tireoiditisa. Objasniti i opisati što je gušavost. Klasificirati i opisati morfološke i kliničke značajke novotvorina štitne žlijezde. Objasniti razliku primarnog i sekundarnog hiperparatireoidizma. Navesti uzroke i kliničke značajke hipoparatireoidizma. Objasniti pojam multiple endokrine neoplazije.
Ishodi učenja
Klasificirati i opisati etiopatogenezu, morfološke i kliničke značajke novotvorina testisa, epididimisa i ovojnica testisa. Klasificirati i opisati etiopatogenezu, morfološke i kliničke značajke novotvorina penisa. Opisati etiopatogenezu, morfološke i kliničke značajke karcinoma prostate.
Ishodi učenja
Objasniti osnovne patološke reakcije perifernog živčanog sustava, skeletnog mišićja i neuromuskularne spojnice. Definirati bolesti perifernog živca; opisati i podijeliti neuropatije prema uzroku i prema kliničkoj prezentaciji. Definirati bolesti skeletnog mišićja i; opisati i podijeliti denervacijske bolesti, miopatije i mišićne distrofije prema uzroku i prema kliničkoj prezentaciji bolesti. Definirati bolesti neuromuskularne spojnice; opisati i podijeliti bolesti neuromuskularne spojnice prema uzroku i prema kliničkoj prezentaciji bolesti.
Ishodi učenja
Usvojiti osnove traumatologije središnjeg živčanog sustava; definirati otvorene i zatvorene ozljede glave te opisati etiologiju, patogenezu i patologiju otvorene i zatvorene ozljede mozga i kralježnične moždine. Definirati i objasniti etiologiju, patogenezu te kliničke i patološke manifestacije opće cerebralne hipoksično-ishemične encefalopatije, lokalne ishemije, tromboze, embolije, hipertenzivne bolesti mozga i krvarenja unutar mozga. Usporediti traumatski epiduralni i subduralni hematom te subduralna i intracerebralna krvarenja.
Ishodi učenja
Definirati i objasniti osnovna obilježja neurodegenerativnih bolesti središnjeg živčanog sustava; epidemiologiju, etiopatogenezu, patologiju i kliničke manifestacije. Klasificirati i opisati epidemiologiju, etiopatogenezu, patologiju i kliničku sliku novotvorina središnjeg živčanog sustava.
Ishodi učenja
Prepoznati i opisati morfološka obilježja masne promjene jetre. Prepoznati i opisati morfološka obilježja metaplazije. Prepoznati i opisati morfološka obilježja koagulacijske nekroze. Prepoznati i opisati morfološka obilježja kazeozne nekroze. Prepoznati i opisati morfološka obilježja enzimatske nekroze.
Ishodi učenja
PrepoznatI i opisati osnovne morfološke značajke akutne upale. Prepoznati i opisati osnovne morfološke značajke gnojne upale. Prepoznati fibrinoproduktivnu upalu i opisati osnovne morfološke značajke fibrinoproduktivne upale. Prepoznati i opisati osnovne morfološke značajke kronične upale. Prepoznati i opisati morfološke značajke ulcerozne, pseudomembranozne i fibrozne upale.
Ishodi učenja
Prepoznati i opisati morfološka obilježja granulomatozne upale. Prepoznati i opisati morfološka obilježja granulacija. Prepoznati i opisati morfološka obilježja ožiljka.
Ishodi učenja
Prepoznati i opisati morfološka obilježja plućnog edema. Prepoznati i opisati morfološka obilježja crvenog infarkta. Prepoznati i opisati morfološka obilježja bijelog infarkta. Prepoznati i opisati morfološka obilježja tromboze.
Ishodi učenja
Prepoznati i opisati morfološka obilježja alergijskog rinitisa, sarkoidoze i reumatoidnog artritisa.
Ishodi učenja
Opisati i objasniti pojam neinvazivnog karcinoma. Opisati i objasniti pojam invazivnog karcinoma. Opisati i usporediti histološka obilježja malignog epitelnog i malignog mezenhimalnog tumora.
Ishodi učenja
Na primjeru karcinoma opisati i objasniti pojam tumorske diferenciranosti. Opisati i objasniti pojam metastaza (presadnica). Opisati i objasniti limfogeno širenje tumora.
Ishodi učenja
Prepoznati i opisati morfološka obilježja ARDS-a. Prepoznati i opisati morfološka obilježja neuroblastoma. Prepoznati i opisati morfološka obilježja teratoma.
Ishodi učenja
Prepoznati i opisati morfološka obilježja ateroskleroze. Prepoznati i opisati morfološka obilježja hemangioma.
Ishodi učenja
Prepoznati i opisati histološki izgled infarkta miokarda. Prepoznati i opisati morfološka obilježja bakterijskog endokarditisa. Prepoznati i opisati morfološka obilježja virusnog miokarditisa.
Ishodi učenja
Prepoznati i opisati morfološka obilježja bronhopneumonije. Prepoznati i opisati morfološka obilježja intersticijske pneumonije. Prepoznati i opisati morfološka obilježja plućne fibroze. Prepoznati i opisati morfološka obilježja planocelularnog karcinoma pluća. Prepoznati i opisati morfološka obilježja mikrocelularnog karcinoma pluća.
Ishodi učenja
Opisati histološka obilježja mijeloproliferativnih neoplazmi. Opisati histološka obilježja primarne mijelofibroze.
Ishodi učenja
Opisati histološka obilježja folikularne hiperplazije limfnog čvora. Opisati histološka obilježja Hodgkinovog limfoma. Opisati histološka obilježja ne Hodgkinovih limfoma.
Ishodi učenja
Prepoznati i opisati morfološka obilježja leukoplakije. Prepoznati i opisati morfološka obilježja pleomorfnog adenoma. Prepoznati i opisati morfološka obilježja mukokele.
Ishodi učenja
Prepoznati i opisati morfološka obilježja kroničnog gastritisa. Prepoznati i opisati morfološka obilježja kroničnog peptičkog ulkusa. Prepoznati i opisati morfološka obilježja adenokarcinoma želuca
Ishodi učenja
Opsati morfološke značajke Crohnove bolesti. Opsati morfološke značajke adenokarcinoma debelog crijeva. Opsati morfološke značajke karcinoida crvuljka.
Ishodi učenja
Prepoznati i opisati morfološka obilježja kroničnog aktivnog hepatitisa. Prepoznati i opisati morfološka obilježja alkoholne ciroze jetre. Prepoznati i opisati morfološka obilježja kroničnog kolecistitisa. Prepoznati i opisati morfološka obilježja hepatocelularnog karcinoma.
Ishodi učenja
Prepoznati i opisati morfološka obilježja kroničnog pankreatitisa. Prepoznati i opisati morfološka obilježja adenokarcinoma pankreasa.
Ishodi učenja
Prepoznati i opisati morfološka obilježja karcinoma bubrega. Prepoznati i opisati morfološka obilježja invazivnog karcinoma mokraćnog mjehura.
Ishodi učenja
Prepoznati i opisati morfološka obilježja bazeocelularnog karcinoma. Prepoznati i opisati morfološka obilježja melanoma. Prepoznati i opisati morfološka obilježja psorijaze.
Ishodi učenja
Prepoznati i opisati histološki izgled polipa vrata maternice. Prepoznati i opisati histološki izgled cervikalne intraepitelne neoplazije s koilocitozom (CIN II). Prepoznati i opisati histološki izgled endometrioidnog adenokarcinoma endometrija. Prepoznati i opisati histološki izgled lejomioma.
Ishodi učenja
Prepoznati i opisati histološki izgled seroznog papilarnog adenokarcinoma jajnika. Prepoznati i opisati histološki izgled tubarne trudnoće.
Ishodi učenja
Prepoznati i opisati morfološka obilježja fibroadenoma - benignog tumora dojke. Prepoznati i opisati morfološka obilježja invazivnog karcinoma dojke.
Ishodi učenja
Prepoznati i opisati morfološka obilježja nodozne strume. Prepoznati i opisati morfološka obilježja papilarnog karcinoma štitne žlijezde. Prepoznati i opisati morfološka obilježja feokromocitoma.
Ishodi učenja
Prepoznati i opisati morfološka obilježja seminoma. Prepoznati i opisati morfološka obilježja adenokarcinoma prostate.
Ishodi učenja
Preoznati i opisati histološke značajke osteohondroma. Preoznati i opisati histološke značajke osteosarkoma. Prepoznati i opisati histološke značajke denervacijske atrofije. Prepoznati i opisati histološke značajke Schwannoma.
Ishodi učenja
Prepoznati i opisati morfološka obilježja ishemijskih promjena mozga. Prepoznati i opisati morfološka obilježja leptomeningitisa.
Ishodi učenja
Prepoznati i opisati morfološka obilježja glioblastoma. Prepoznati i opisati morfološka obilježja meningeoma.
Ishodi učenja
Upoznati se s obdukcijskom dijagnostikom, pripremom bioptičkog materijala za patohistološku dijagnostiku, obradom uzoraka, izradom patohistoloških preparata, radom u patohistološkom laboratoriju te s osnovama histološke, imunohistokemijske i molekularne dijagnostike u patologiji.
| Akademska godina | |
|---|---|
| 2025/2026 | Download |