Kolegij
Ciljevi kolegija: Protumačiti studentima individualne razlike ljudi te značaj tih razlika za društvo općenito i za psihologiju posebno.
Usporediti razlike pojedinaca u sposobnostima, ličnosti i kreativnosti. Analizirati genetske i okolinske izvore tih razlika, socijalni značaj tih razlika. Opisati razvoj teorija i modela inteligencije. Opisati osnove
individualnih razlika u ličnosti s naglaskom na evolucijsku psihologiju, biologijske, situacijske i kulturalne modele. Argumentirati važnost inteligencije i ličnosti ljudi u svakodnevnome životu.
Protumačiti mjerenje i percepciju individualnih razlika.
Sadržaj kolegija: Povijest diferencijalne psihologije, dimenzije individualnih razlika. Mjerenje individualnih razlika. Inteligencija: definiranje i povijest testiranja. Modeli inteligencije. Modeli inteligencije i mjerenje, razvojni pristup inteligenciji. Inteligencija i postignuća u životu (školovanje i posao). Posebne i specijalne intelektualne sposobnosti. Koncept i mjerenje osobina ličnosti. Dimenzionalni modeli osobina ličnosti (Eysenckov trodimenzionalni model ličnosti). Dimenzionalni modeli osobina ličnosti (Velepetori i peterofaktorski model ličnosti). Ličnost i ishodi u životu (školovanje, posao, romantični odnosi, zdravlje). Razvoj ličnosti. „Vruće“ teorije
inteligencije (socijalna i praktična inteligencija). „Vruće“ teorije inteligencije (emocionalna inteligencija). Kreativnost – inteligencija, druga sposobnost ili osobina ličnosti, kreativnost i umjetnost i znanost. Individualne razlike u raspoloženju i motivaciji.
Objasniti osnovne zakonitosti ljudske inteligencije. Objasniti osnovne
zakonitosti ličnosti ljudi. Opisati osnovne zakonitosti kreativnosti
ljudi. Raščlaniti glavne pristupe inteligenciji, ličnosti i kreativnosti.
Povezati značajke glavnih modela inteligencije. Povezati značajke
obrađenih modela ličnosti.
Chamorro-Premuzic, T. (2007.). Personality and Individual
Differences. (str 1-141). Maidem, Oxford, Carlston: Blackwell
Publishing.
Zarevski, P. (2000.). Struktura i priroda inteligencije. (str. 25-53, 112-
139). Jastrebarsko: Naklada Slap.
Chamorro-Premuzic, T., von Stumm, S. & Furnham, A. (Eds.)
(2011). The Wiley-Blackwell Handbook of Individual Differences.
Oxford: Wiley-Blackwell.
Aiken, L. (1999). Human differences. (str 1-337). New Jersey,
London: Mahwah.
Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje
70% nastave)
Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100
bodova) tijekom nastave
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz
nastavne aktivnosti
Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom
ispitu je 50% točne riješenosti)
Način stjecanja bodova:
1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene:
1. kolokvij – 25%
2. kolokvij – 25%
seminarski rad – 20%
2. Završni ispit – 30 % ocjene
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
dobar (3) – 65 do 79,9 % bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9 % bodova
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
| Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
| Seminarski rad | 0.6 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.2 | 70 |
| Završni ispit | 0.8 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 4 | 100 |
| Akademska godina | |
|---|---|
| 2025/2026 | Download |