Cilj je predmeta upoznati studenta s najvažnijim temama iz suvremene židovske i izraelske povijesti, i to interdisciplinarnim izučavanjem religije, povijesti i politike. Pod Izraelom se u ovom predmetu smatra 1) izraelski, a kasnije židovski narod, 2) izraelska religija – prvenstveno judaizam, ali i kršćanstvo kao izvorno sljedba unutar judaizma i 3) izraelska zemlja. Ovo potonje uključuje pojavu cionističkog pokreta, obnovu židovske države u Palestini, te njezin razvoj i aktualne političke prilike.
1. Ovladati temeljnim pojmovima izraelske/židovske historiografije. 2. Objasniti temeljne procese u izraelskoj/židovskoj povijesti od početaka cionističkog pokreta do današnjega Izraela. 3. Definirati nužnost interdisciplinarnog pristupa kod izučavanja povijesti suvremenog Izraela. 4. Analizirati izvore te znanstvenu i stručnu literaturu. 5. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad. 7. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje. 8. Pridržavati se etičkih načela u radu.
B. Havel, Arapsko-izraelski sukob: religija, politika i povijest Svete zemlje, Zagreb, 2013. (odabrana poglavlja); I. Eldad, The Jewish Revolution; Jewish Statehood, Jerusalem: Gefen, 2007 (odabrana poglavlja).
Biblija, Stari i Novi zavjet, Zagreb, 1987-2009 (odabrana poglavlja); B. Havel, Pregled povijesti Izraela od Abrahama do moderne Države, Zagreb, 2014.; B. Lewis, Faith and Power: Religion and Politics in the Middle East, Oxford: Oxford University Press 2010.; G. Meir, Moj Izrael, Zagreb, 1987.; M. Modrić, Sveta zemlja Isusova domovina, Split, 2013.; B. Morris, 1948: A History of the First Arab-Israeli War, New Haven i London: Yale University Press 2008,; M. B. Oren, Six Days of War: June 1967 and the Making of the Modern Middle East, London: Penguin Books, 2002.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada; 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni); 2. Završni ispit (usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: dovoljan (2) – 50–64,9% dobar (3) – 65–79,9% vrlo dobar (4) – 80–89,9% izvrstan (5) – 90% i više Način stjecanja ocjene: a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene seminarske obveze – 20% 1. kolokvij – 25% 2. kolokvij – 25% b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita) usmeni ispit – 30%