1. Interpretirati i razložiti specifične historiografske pojmove iz
hrvatske, europske i svjetske povijesti koji su izravno i neizravno
utjecali na formiranje hrvatskog identiteta. 2. Vrednovati i tumačiti
povijesne procese koji na razini kulturne prezentacije formiraju
hrvatski identitet. 3. Razložiti hijerarhiju povijesnih čimbenika i
razjasniti kauzalnost povijesnih procesa koji od srednjovjekovlja do
vremena modernog globalizma dinamičkim mijenama formiraju
hrvatski identitet. 4. Osposobiti polaznike da probleme identiteta
shvate multidisciplinarno. 5. Kritički analizirati i interpretirati
odabranu znanstvenu i stručnu literaturu. 6. Napisati jasan i
strukturiran pismeni rad. 7. Prezentirati jasno i strukturirano složeno
usmeno izlaganje. 8. Voditi argumentirane rasprave te postavljati
poticajna pitanja za raspravu. 9. Primijeniti suvremene informacijske i
komunikacijske tehnologije i vještine komuniciranja. 10. Koristiti i
primijeniti stečene vještine za nastavak studija, samostalan rad i druge
oblike stručnog usavršavanja u kontekstu cjeloživotnog učenja. 11.
Pridržavati se etičkih načela u radu i vrednovanju društvenih
okolnosti i povijesnih spoznaja.

Gross-A. Szabo, Prema hrvatskom građanskom društvu, Zagreb,
1992. (izbor poglavlja po dogovoru s nastavnikom); Hrvatska i
Europa. Kultura, znanost i umjetnost, sv. IV, Zagreb 2009. (odabrana
poglavlja u dogovoru s nastavnikom); Grupa autora: Istra u hrvatskoj
književnosti i kulturi, HAZU, 2022., (za svakog slušača pojedinačno –
jedno poglavlje u dogovoru s nastavnikom); M. Gross, Suvremena
historiografija, Zagreb 1996. (odabrana poglavlja u dogovoru s
nastavnikom); John Burrow, Povijest povijesti. Epovi, kronike,
romanse i ispitivanja od Herodota i Tukidida do dvadesetog stoljeća,
Zagreb 2010. (izbor poglavlja po dogovoru s nastavnikom); Hrvatski
identitet. Zbornik, Zagreb 2011. (odabrana poglavlja u dogovoru s
nastavnikom).

Seton-Watson, Nacije i države, Zagreb 1980.; R. Hackson – J. R.
Lampe, Balkan Economic History 1550-1950, Bloomington, 1982.; I.
Banac, Nacionalno pitanje u Jugoslaviji, Zagreb 1988.; J. P. Taylor,
Habsburška monarhija 1809-1918. godine, Zagreb 1990.; Lj. Boban,
Hrvatske granice 1918-1993., Zagreb, 1995.; T. Berend – G. Ránki,
Evropska periferija i industrijalizacija 1780.-1914., Zagreb, 1996.;
H.Kissinger, Diplomacija, Zagreb 1999.; H. Haselsteiner, Ogledi o
modernizaciji u Srednjoj Europi, Zagreb, 1997.; H. Matković, Povijest
Jugoslavije. Hrvatski pogled, Zagreb 1998.; E. Hobsbawn, Nacije i
nacionalizam, Zagreb, 1993.; I. Karaman, Hrvatska na pragu
modernizacije, Zagreb, 2000.; N. Stančić, Hrvatska nacija i
nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb, 2002.; J. Županov, Od
komunističkog pakla do divljeg kapitalizma, Zagreb, 2002.; V.
Katunarić, Sporna zajednica: novije teorije o naciji i nacionalizmu,
Zagreb, 2003.; P. Burke, Očevid. Upotreba slike kao povijesnog
dokaza, Zagreb, 2003.; P. Connerton, Kako se društva sjećaju, Zagreb
2004.; D. Roksandić (ur.), Uvod u komparativnu historiju, Zagreb
2004.; M. Hroch, Društveni preduvjeti nacionalnih preporoda u
Europi, Zagreb, 2006.; P. Korunić, Rasprava o izgradnji moderne
hrvatske nacije: Nacija i nacionalni identitet, Slavonski Brod, 2006.;
Kulturni stereotipi. Koncepti identiteta u srednjoeuropskim
književnostima, ur. Oraić-Tolić, Dubravka et al., Zagreb, 2006.;
Hobsbawm, Doba extrema, Zagreb, 2008.; I. Goldstein, Hrvatska
19182008., Zagreb, 2008.; I. Banac, Hrvati i Crkva. Kratka povijest
hrvatskog katoličanstva u modernosti, Sarajevo-Zagreb, 2013.; D.
Diner, Razumjeti stoljeće, Općepovijesno razmišljanje. Zagreb 2013.

(NAPOMENA: Popis literature nije gotov, a ovisit će o dogovoru s
nastavnikom sukladno odabranoj temi seminarskog rada.)

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno
izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija
seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno
kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij
(pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
seminarske obveze – 25%
1. kolokvij – 25%
2. kolokvij – 20%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50%
ispita)
usmeni ispit – 30%