Predmet se bavi suvremenom problematikom klimatskih promjena i zaštite okoliša, njihovim utjecajem na društvo te osnovnim smjernicama međunarodnih i nacionalnih ekoloških politika. Definiraju se osnovni ekosustavi, onečišćujuće tvari u atmosferi, vodi i tlu, kao i njihov utjecaj na zdravlje ljudi. Kroz kolegij se kritički promišlja o upravljanju prirodnim resursima, ekološkoj, ekonomskoj i socijalnoj važnosti održivog razvoja te sustavima provođenja tranzicije društva prema klimatskoj neutralnosti. Definiraju se osnovne smjernice strategije dekarbonizacije, održive mobilnosti i energetske učinkovitosti. Također se naglasak stavlja na razumijevanje ekoloških nesreća, analizu i upravljanje rizicima. Ciljevi predmeta Upoznati studente s osnovnim onečišćujućim tvarima u zraku, vodama i tlu, učincima globalnog zagrijavanja te strategijom održivog razvoja. Nadalje, pružiti studentima uvid u aktualne smjernice međunarodnih, nacionalnih i lokalnih ekoloških politika s ciljem prilagodbe klimatskim promjenama.
1. Vrednovati sustave kružnoga gospodarstva. 2. Procijeniti smjernice aktualnih ekoloških politika. 3. Analizirati utjecaj klimatskih promjena na okoliš i društvo. 4. Procijeniti povezanost ekoloških, zdravstvenih i socijalnih rizika. 5. Analizirati ekološke rizike iz sociološke perspektive. 6. Kritički prosuđivati o o održivom upravljanju prirodnim resursima.
1. Mary K. Theodore, L. Theodore, (2010.), Introduction to Environmental Management, CRC Press, Taylor&Fracis Group, NY 2. V.S. Rana, (2009.), Essentials of Ecology and Environmental Science, PHI Learning, New Delhi 3. Noel de Nevers, (2004.), Air Quality, Thad Godish, CRC Press LLC
1. Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o industrijskim emisijama 2. Dokument „Stepping up Europe’s 2030 climate ambition“, (2020.), European Cimmission, Brussels 3. Integrirani klimatski i energetski plan za RH, (2019.), Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Zagreb
1. Redovito pohađanje nastave: prisutnost na najmanje 70% nastave. 2. Uredno izvršene seminarske obveze: predaja seminarskog rada i prezentacija seminara. Pisana 2 kolokvija. 3. Stjecanje minimalnoga uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti
1. Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti (dva pisana kolokvija, seminarski rad) 2. Završni ispit
Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova. 1. Nastavne aktivnosti – 70% ukupne ocjene a. 2 kolokvija (50%) b. Seminarske obveze (20%) 2. Završni ispit – 30% ocjene izvrstan (5) – 90 do 100% bodova vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova dobar (3) – 65 do 79,9% bodova dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova