Kolegij
Studiji
Sveučilišni diplomski studij Sociologija (nastavnički)Sociologija (dvopredmetni)
Sociologija (dvopredmetni nastavnički)
Sociologija - Upravljanje i javne politike
Povijest
Sestrinstvo
Sestrinstvo
Studijska godina
1ISVU ID
233764ECTS
5
Unutar kolegija obrađuju se osnovni pojmovi i teorije kao konceptualna podloga u istraživanju i razumijevanju zločina i devijantnosti na makro i mikro društvenoj razini. Obrađuju se različiti suvremeni pristupi objašnjenju pojavnosti i korijena devijantnog ponašanja i djelovanja. Devijantnosti se pristupa iz sociološke, ali i drugih srodnih disciplina (psihologije, kriminologije). Naglasak je na kritičkom promišljanju te smještanju tema u teorijski i empirijski kontekst.
1. Izdvojiti predmet, terminologiju i pristupe u sociologiji devijantnosti. 2. Povezati sociološke perspektive devijantnosti s aktualnim društvenom primjerima. 3. Kritički prosuditi uzroke devijantnosti u društvu povezivajući ih s teorijskim i empirijskim saznanjima. 4. Valorizirati političke i medijske pristupe devijantnosti. 5. Prezentirati seminarsku temu iz sociologije devijatnosti. 6. Koristiti se etičkim načelima u usmenim diskusijama o nastavnim temama.
1. Giddens, A., (2007), Sociologija, Zagreb: Nakladni zavod Globus.
2. Haralambos, M., Holborn, M., (2002), Sociologija. Teme i
perspektive, Zagreb: Golden marketing.
3. Malešević, S., (2011), Sociologija rata i nasilja, Zagreb: Jesenski i
Turk.
4. Matić, R.,(2003), Društvena promocija bezakonja – uvod u
sociologiju devijantnosti, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
1. Becker, H. S., (1997), Outsiders: Studies In The Sociology Of
Deviance, NewYork: Free Press.
2. Cottam, M. L., Dietz-Uhler, B., Mastors, E. M., Preston, T., (2010),
Uvod u političku psihologiju, Zagreb: Mate.
3. Dubreta, N., (2005), Društvo i odnos prema drogama: sociokulturni
kontekst upotrebe kanabisa, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
4. Fromm, E., (1980), Anatomija ljudske destruktivnosti, Zagreb:
Naprijed.
5. Goffman, E., (2011), Azili: eseji o društvenom položaju pacijenata
bolnica za mentalno obolele i drugih utočenika, Novi Sad:
Mediterran Publishing.
6. Goffman, E., (2011), Stigma: zabeleške o ophođenju sa narušenim
identitetom, Novi Sad: Mediterran Publishing.
7. Henry, S., (2009),Social Deviance, Cambridge: Polity Press.
1. Redovito pohađanje nastave
2. Uredno izvršene seminarske obveze
3. Pismeni kolokviji
1. Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne
aktivnosti (seminarske obveze i kolokvij)
2. Završni ispit
Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova.
Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
Završni ispit – 30% ocjene
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS BODOVI | UDIO OCJENE |
| Pohađanje nastave | 0.8 | 0 |
| Seminarski rad | 0.7 | 20 |
| Kolokvij-međuispit | 1 | 25 |
| Kolokvij-međuispit | 1 | 25 |
| UKUPNO IZ NASTAVE | 3.5 | 70 |
| Završni ispit | 1.5 | 30 |
| UKUPNO | 5 | 100 |
| Akademska godina | |
|---|---|
| 2025/2026 | Download |