Kolegij
Studiji
PovijestPovijest (dvopredmetni)
Sociologija (dvopredmetni)
Studijska godina
1ISVU ID
111928ECTS
4.00
Upoznati studente s ključnim događajima i procesima koji su obilježili hrvatsku povijest od kraja Prvog svjetskog rata do kraja Drugog svjetskog rata. Položaj hrvatskog naroda u Jugoslaviji i problematika hrvatskog nacionalnog identiteta bit će temelj razmatranja u sklopu kolegija. Jugoslavenski odbor, rad na ujedinjenju južnih Slavena, slom Monarhije i uspostava Kraljevstva SHS. Pitanje teritorijalnog razgraničenja, bezustavno razdoblje, jugoslavenstvo i velikosrpstvo, H(R)SS prerasta u vodeću hrvatsku političku opciju. Atentat u Narodnoj skupštini, kriza 1928. i diktatura kralja Aleksandra – integralno jugoslavenstvo kao režimska politička platforma. Otpori diktaturi – od pasivnosti HSS-a do ustaške vojno-terorističke borbe. Atentat u Marseillesu, slom diktature i doba Namjesništva. Politika V. Mačeka i HSS-a – pregovorima do rješenja hrvatskog pitanja i uspostave Banovine Hrvatske. Drugi svjetski rat – travanjski rat i uspostava Nezavisne Države Hrvatske – vladavina ustaškog pokreta, totalitarni karakter vlasti, progoni „nepoćudnih“, zločini protiv čovječnosti, odnosi s Italijom i Njemačkom. Partizanski pokret, uspostava Federalne Hrvatske, pobjeda partizanskog pokreta – smjena totalitarnih sustava.
1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz hrvatske povijesti od kraja Prvog do kraja Drugog svjetskog rata, 2. Prepoznati temeljne procese koji su obilježili hrvatsku povijest navedenog razdoblja, 3. Identificirati hijerarhiju povijesnih čimbenika i razložiti kauzalnost povijesnih procesa, 4. Prikupljati stručnu i znanstvenu literaturu, 5. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad, 6. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje, 7. Pridržavati se etičkih načela u radu.
Lj. Boban, Hrvatske granice od 1918. do 1993., Zagreb 1993., str. 1.-67.; Ž. Dugac, Kako biti čist i zdrav: Zdravstveno prosvjećivanje u međuratnoj Hrvatskoj, Zagreb 2010., str. 1.-61.; H. Matković, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb 2002., str. 53.-150., 228.-252.; H. Matković, Povijest Jugoslavije (1918.-1991.-2003.), drugo dopunjeno izdanje, Zagreb 2003., str. 15.-270.
V. Aralica, Matica hrvatska u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Zagreb 2009.; M. Jareb, Ustaško-domobranski pokret od nastanka do travnja 1941., Zagreb 2006.; V. Majcen, Filmska djelatnost Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ (1926.-1960.), Zagreb 1995.; H. Matković, Na vrelima hrvatske povijesti, Zagreb 2006., str. 219.-476.; Z. Radelić, Hrvatska seljačka stranka 1941.-1950., Zagreb 1996.
NAPOMENA: Popis preporučene literature nije konačan i proširit će se novim naslovima u dogovoru s polaznicima kolegija, sukladno odabranim temama seminarskog rada.
- Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
- Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija seminarskog rada.
- Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i na dva kolokvija.
- Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
- Završni ispit (usmeni).