1. Identificirati glavne značajke i događaje procesa europske integracije. 2. Razlikovati razne sociološke pristupe u izučavanju europske integracije. 3. Protumačiti institucije Europske unije i temeljne ugovore Europske unije. 4. Konstruktivno i koordinirano diskutirati na temelju valjanih argumenata na timskim debatama.

Favell, A. i Virginie, G., ur. (2011). Sociology of the European Union. Palgrave Macmillan. ; Vukadinović, R. i Čehulić Vukadinović, L. (2011). Politika europskih integracija. Zagreb: Ljevak. ; Grubiša, D., Beširević, N. i Špehar, H., ur. (2012). Politički sustav Europske unije i europeizacija hrvatske politike. Zagreb: Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. ; McCormick, J. (2010). Razumijeti Europsku uniju. Zagreb: Mate. ; Ćapeta, T. i Rodin, S. (2011). Osnove prava Europske unije na temelju Lisabonskog
ugovora. Zagreb: Narodne novine. ; Saurugger, S. (2013). Teorije i koncepti europske integracije. Preveo Željko Klaić. Zagreb: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu.

Rifkin, J. (2005). Europski san: kako europska vizija budućnosti polako zasjenjuje američki san. S engleskog jezika preveli Andreja Kovačić i Damir Žugec. Zagreb: Školska knjiga. ; Beck, U. i Grande, E. (2006.). Kozmopolitska Europa – društvo i politika u drugoj moderni. Zagreb: Školska knjiga. ; Baloban, S., ur. (2003.). Hrvatski identitet u Europskoj uniji. Zagreb: Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Glas Koncila. ; Baloban, S. i Črpić, G., ur. (2004). Hrvatska na putu europskih integracija. Zagreb: Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Kršćanska sadašnjost. ; Mendras, H. (2004). Europa i Europljani: Sociologija Zapadne Europe. Prijevod Srđan Rahelić ; pogovor Vlado Puljiz. Zagreb: Masmedia. ; Gowan, P. i Anderson, P., ur. (1997). The Question of Europe. London: Verso. ; Harrop, J. (1996). The Political Economy of Integration in the European Union. Northampton – Mass., E. Elgar Publishers.

1. Redovito pohađanje nastave
– prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene obveze seminara i timskih debata
– individualni pisani seminarski rad i izlaganje, te pripremljene i izložene timske debate;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti
– kumulativno ostvareno kroz seminarsko izlaganje, timske debate i kolokvij.

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:
1) Nastavne aktivnosti
– seminarsko izlaganje; timske debate i kolokvij (pismeni).
2) Završni ispit (pismeni)
– minimum za prolaz je 50% ocjene.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je temeljena na bazi 100 bodova:
dovoljan (2) – 50-64% bodova
dobar (3) – 65-79% bodova
vrlo dobar (4) – 80-89% bodova
izvrstan (5) – 90-100% bodova.

Način stjecanja bodova:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1) seminarsko izlaganje – maks. 20 bodova (Pismeni rad: maks. 10/ Usmeno izlaganje: maks. 10)

2) timske debate – maks. 20 bodova (fokus na zadanu temu maks. 5; kvaliteta odgovara na postavljena pitanja maks. 5; organizacija i jasnoća u izlaganju maks. 5; valjanost i originalnost argumentacija te povezanost s predavanjima maks. 5)

3) kolokvij – maks. 30 bodova (od 20 do 25 pitanja, svako s različitim brojem bodova, do maksimalnih 30); 

b) Završni ispit – 30% ocjene 4) Završni ispit – maks. 30 bodova (pismeni – za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50% postavljenih pitanja, tj. osvojiti najmanje 15 od maksimalnih 30 bodova).

1. Identificirati glavne značajke i događaje procesa europske integracije. 2. Razlikovati razne sociološke pristupe u izučavanju europske integracije. 3. Protumačiti institucije Europske unije i temeljne ugovore Europske unije. 4. Konstruktivno i koordinirano diskutirati na temelju valjanih argumenata na timskim debatama.

Favell, A. i Virginie, G., ur. (2011). Sociology of the European Union. Palgrave Macmillan. ; Vukadinović, R. i Čehulić Vukadinović, L. (2011). Politika europskih integracija. Zagreb: Ljevak. ; Grubiša, D., Beširević, N. i Špehar, H., ur. (2012). Politički sustav Europske unije i europeizacija hrvatske politike. Zagreb: Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. ; McCormick, J. (2010). Razumijeti Europsku uniju. Zagreb: Mate. ; Ćapeta, T. i Rodin, S. (2011). Osnove prava Europske unije na temelju Lisabonskog
ugovora. Zagreb: Narodne novine. ; Saurugger, S. (2013). Teorije i koncepti europske integracije. Preveo Željko Klaić. Zagreb: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu.

Rifkin, J. (2005). Europski san: kako europska vizija budućnosti polako zasjenjuje američki san. S engleskog jezika preveli Andreja Kovačić i Damir Žugec. Zagreb: Školska knjiga. ; Beck, U. i Grande, E. (2006.). Kozmopolitska Europa – društvo i politika u drugoj moderni. Zagreb: Školska knjiga. ; Baloban, S., ur. (2003.). Hrvatski identitet u Europskoj uniji. Zagreb: Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Glas Koncila. ; Baloban, S. i Črpić, G., ur. (2004). Hrvatska na putu europskih integracija. Zagreb: Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Kršćanska sadašnjost. ; Mendras, H. (2004). Europa i Europljani: Sociologija Zapadne Europe. Prijevod Srđan Rahelić ; pogovor Vlado Puljiz. Zagreb: Masmedia. ; Gowan, P. i Anderson, P., ur. (1997). The Question of Europe. London: Verso. ; Harrop, J. (1996). The Political Economy of Integration in the European Union. Northampton – Mass., E. Elgar Publishers.

1. Redovito pohađanje nastave
– prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene obveze seminara i timskih debata
– individualni pisani seminarski rad i izlaganje, te pripremljene i izložene timske debate;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti
– kumulativno ostvareno kroz seminarsko izlaganje, timske debate i kolokvij.

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:
1) Nastavne aktivnosti
– seminarsko izlaganje; timske debate i kolokvij (pismeni).
2) Završni ispit (pismeni)
– minimum za prolaz je 50% ocjene.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je temeljena na bazi 100 bodova:
dovoljan (2) – 50-64% bodova
dobar (3) – 65-79% bodova
vrlo dobar (4) – 80-89% bodova
izvrstan (5) – 90-100% bodova.

Način stjecanja bodova:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1) seminarsko izlaganje – maks. 20 bodova (Pismeni rad: maks. 10/ Usmeno izlaganje: maks. 10)

2) timske debate – maks. 20 bodova (fokus na zadanu temu maks. 5; kvaliteta odgovara na postavljena pitanja maks. 5; organizacija i jasnoća u izlaganju maks. 5; valjanost i originalnost argumentacija te povezanost s predavanjima maks. 5)

3) kolokvij – maks. 30 bodova (od 20 do 25 pitanja, svako s različitim brojem bodova, do maksimalnih 30); 

b) Završni ispit – 30% ocjene 4) Završni ispit – maks. 30 bodova (pismeni – za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50% postavljenih pitanja, tj. osvojiti najmanje 15 od maksimalnih 30 bodova).

1. Identificirati glavne značajke i događaje procesa europske integracije. 2. Razlikovati razne sociološke pristupe u izučavanju europske integracije. 3. Protumačiti institucije Europske unije i temeljne ugovore Europske unije. 4. Konstruktivno i koordinirano diskutirati na temelju valjanih argumenata na timskim debatama.

Favell, A. i Virginie, G., ur. (2011). Sociology of the European Union. Palgrave Macmillan. ; Vukadinović, R. i Čehulić Vukadinović, L. (2011). Politika europskih integracija. Zagreb: Ljevak. ; Grubiša, D., Beširević, N. i Špehar, H., ur. (2012). Politički sustav Europske unije i europeizacija hrvatske politike. Zagreb: Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. ; McCormick, J. (2010). Razumijeti Europsku uniju. Zagreb: Mate. ; Ćapeta, T. i Rodin, S. (2011). Osnove prava Europske unije na temelju Lisabonskog
ugovora. Zagreb: Narodne novine. ; Saurugger, S. (2013). Teorije i koncepti europske integracije. Preveo Željko Klaić. Zagreb: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu.

Rifkin, J. (2005). Europski san: kako europska vizija budućnosti polako zasjenjuje američki san. S engleskog jezika preveli Andreja Kovačić i Damir Žugec. Zagreb: Školska knjiga. ; Beck, U. i Grande, E. (2006.). Kozmopolitska Europa – društvo i politika u drugoj moderni. Zagreb: Školska knjiga. ; Baloban, S., ur. (2003.). Hrvatski identitet u Europskoj uniji. Zagreb: Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Glas Koncila. ; Baloban, S. i Črpić, G., ur. (2004). Hrvatska na putu europskih integracija. Zagreb: Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Kršćanska sadašnjost. ; Mendras, H. (2004). Europa i Europljani: Sociologija Zapadne Europe. Prijevod Srđan Rahelić ; pogovor Vlado Puljiz. Zagreb: Masmedia. ; Gowan, P. i Anderson, P., ur. (1997). The Question of Europe. London: Verso. ; Harrop, J. (1996). The Political Economy of Integration in the European Union. Northampton – Mass., E. Elgar Publishers.

1. Redovito pohađanje nastave
– prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene obveze seminara i timskih debata
– individualni pisani seminarski rad i izlaganje, te pripremljene i izložene timske debate;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti
– kumulativno ostvareno kroz seminarsko izlaganje, timske debate i kolokvij.

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:
1) Nastavne aktivnosti
– seminarsko izlaganje; timske debate i kolokvij (pismeni).
2) Završni ispit (pismeni)
– minimum za prolaz je 50% ocjene.

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je temeljena na bazi 100 bodova:
dovoljan (2) – 50-64% bodova
dobar (3) – 65-79% bodova
vrlo dobar (4) – 80-89% bodova
izvrstan (5) – 90-100% bodova.

Način stjecanja bodova:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1) seminarsko izlaganje – maks. 20 bodova (Pismeni rad: maks. 10/ Usmeno izlaganje: maks. 10)

2) timske debate – maks. 20 bodova (fokus na zadanu temu maks. 5; kvaliteta odgovara na postavljena pitanja maks. 5; organizacija i jasnoća u izlaganju maks. 5; valjanost i originalnost argumentacija te povezanost s predavanjima maks. 5)

3) kolokvij – maks. 30 bodova (od 20 do 25 pitanja, svako s različitim brojem bodova, do maksimalnih 30); 

b) Završni ispit – 30% ocjene 4) Završni ispit – maks. 30 bodova (pismeni – za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50% postavljenih pitanja, tj. osvojiti najmanje 15 od maksimalnih 30 bodova).