Kolegij
Studiji
SociologijaPovijest (dvopredmetni)
Sociologija (dvopredmetni)
Studijska godina
2ISVU ID
197150ECTS
4
U predavanjima i na seminarima studenti će uvodno biti upoznati s
poimanjem filozofije, s njezinom razdiobom po disciplinama i s
odnosom spram znanosti i religije. U nastavku posebna će se
pozornost posvetiti izabranim primjerima poimanja društva kroz
povijest filozofije (antika, srednji vijek, novi vijek). U drugom dijelu
kolegija obrađivat će se izabrane teme filozofijske antropologije:
animalnost i duh, svjetovnost i povijesnost čovjeka te posebice njegova
društvenost: komunikacija-kooperacija-sukobi; spol-brak-obitelj;
društvo-država-čovječanstvo. Na kraju će se izričito tematizirati
etičnost čovjeka. – Predavanja i seminari koncipirani su imajući u vidu
da su slušači studenti sociologije.
1. Izdvojiti izabrane primjere poimanja društva kroz povijest filozofije.
2. Analizirati izabrane teme filozofijske antropologije, posebice
čovjekovu društvenosti.
3. Razlučiti osnovne pojmove filozofije i
njezinu razdiobu po disciplinama.
4. Preispitati dostojanstvo čovjeka
kao moralnoga bića koje se obrazuje u društvu.
Anzenbacher, A., Filozofija, Školska knjiga, Zagreb, 1992.; Bajsić, V.,
Filozofija i teologija u vremenu – članci i rasprave, KS, Zagreb, 1999., 373-
443.; Bochenski, J. M., Uvod u filozofsko mišljenje, Split, Verbum 1997.
Platon, Država, Zagreb, 1977.; Aristotel, Nikomahova etika, Zagreb,
1982.; Aristotel, Politika, Zagreb, 1989.; Akvinski, T., „Što je etika? Što
je politika? O kraljevstvu“, u: Toma Akvinski – izabrano djelo, izabrao
i preveo Tomo Vereš, Zagreb, Globus 2005., 170-235; Jaspers, K.,
Duhovna situacija vremena, Zagreb, Matica hrvatska 1998.; Ivan Pavao
II., Fides et ratio. Vjera i razum, KS, Zagreb, 1999.; Despot, B., Uvod u
filozofiju, Zora, Zagreb 1988.; Fink, E., Uvod u filozofiju, MH, Zagreb
1998.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje
70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – predana i
prihvaćena pisana verzija seminarskog rada
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno
ostvareno putem seminarskih obveza i dva kolokvija.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; dva
kolokvija (pismeni);
2. Završni ispit (pismeni)
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) 0-49,9%
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
Seminarski rad | 0.84 | 30 |
Kolokvij-međuispit | 0.56 | 20 |
Kolokvij-međuispit | 0.56 | 20 |
Ukupno tijekom nastave | 3.16 | 70 |
Završni ispit | 0.84 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 4 | 100 |
U predavanjima i na seminarima studenti će uvodno biti upoznati s
poimanjem filozofije, s njezinom razdiobom po disciplinama i s
odnosom spram znanosti i religije. U nastavku posebna će se
pozornost posvetiti izabranim primjerima poimanja društva kroz
povijest filozofije (antika, srednji vijek, novi vijek). U drugom dijelu
kolegija obrađivat će se izabrane teme filozofijske antropologije:
animalnost i duh, svjetovnost i povijesnost čovjeka te posebice njegova
društvenost: komunikacija-kooperacija-sukobi; spol-brak-obitelj;
društvo-država-čovječanstvo. Na kraju će se izričito tematizirati
etičnost čovjeka. – Predavanja i seminari koncipirani su imajući u vidu
da su slušači studenti sociologije.
1. Izdvojiti izabrane primjere poimanja društva kroz povijest filozofije.
2. Analizirati izabrane teme filozofijske antropologije, posebice
čovjekovu društvenosti.
3. Razlučiti osnovne pojmove filozofije i
njezinu razdiobu po disciplinama.
4. Preispitati dostojanstvo čovjeka
kao moralnoga bića koje se obrazuje u društvu.
Anzenbacher, A., Filozofija, Školska knjiga, Zagreb, 1992.; Bajsić, V.,
Filozofija i teologija u vremenu – članci i rasprave, KS, Zagreb, 1999., 373-
443.; Bochenski, J. M., Uvod u filozofsko mišljenje, Split, Verbum 1997.
Platon, Država, Zagreb, 1977.; Aristotel, Nikomahova etika, Zagreb,
1982.; Aristotel, Politika, Zagreb, 1989.; Akvinski, T., „Što je etika? Što
je politika? O kraljevstvu“, u: Toma Akvinski – izabrano djelo, izabrao
i preveo Tomo Vereš, Zagreb, Globus 2005., 170-235; Jaspers, K.,
Duhovna situacija vremena, Zagreb, Matica hrvatska 1998.; Ivan Pavao
II., Fides et ratio. Vjera i razum, KS, Zagreb, 1999.; Despot, B., Uvod u
filozofiju, Zora, Zagreb 1988.; Fink, E., Uvod u filozofiju, MH, Zagreb
1998.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje
70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – predana i
prihvaćena pisana verzija seminarskog rada
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno
ostvareno putem seminarskih obveza i dva kolokvija.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; dva
kolokvija (pismeni);
2. Završni ispit (pismeni)
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) 0-49,9%
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
Seminarski rad | 0.84 | 30 |
Kolokvij-međuispit | 0.56 | 20 |
Kolokvij-međuispit | 0.56 | 20 |
Ukupno tijekom nastave | 3.16 | 70 |
Završni ispit | 0.84 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 4 | 100 |
U predavanjima i na seminarima studenti će uvodno biti upoznati s
poimanjem filozofije, s njezinom razdiobom po disciplinama i s
odnosom spram znanosti i religije. U nastavku posebna će se
pozornost posvetiti izabranim primjerima poimanja društva kroz
povijest filozofije (antika, srednji vijek, novi vijek). U drugom dijelu
kolegija obrađivat će se izabrane teme filozofijske antropologije:
animalnost i duh, svjetovnost i povijesnost čovjeka te posebice njegova
društvenost: komunikacija-kooperacija-sukobi; spol-brak-obitelj;
društvo-država-čovječanstvo. Na kraju će se izričito tematizirati
etičnost čovjeka. – Predavanja i seminari koncipirani su imajući u vidu
da su slušači studenti sociologije.
1. Izdvojiti izabrane primjere poimanja društva kroz povijest filozofije.
2. Analizirati izabrane teme filozofijske antropologije, posebice
čovjekovu društvenosti.
3. Razlučiti osnovne pojmove filozofije i
njezinu razdiobu po disciplinama.
4. Preispitati dostojanstvo čovjeka
kao moralnoga bića koje se obrazuje u društvu.
Anzenbacher, A., Filozofija, Školska knjiga, Zagreb, 1992.; Bajsić, V.,
Filozofija i teologija u vremenu – članci i rasprave, KS, Zagreb, 1999., 373-
443.; Bochenski, J. M., Uvod u filozofsko mišljenje, Split, Verbum 1997.
Platon, Država, Zagreb, 1977.; Aristotel, Nikomahova etika, Zagreb,
1982.; Aristotel, Politika, Zagreb, 1989.; Akvinski, T., „Što je etika? Što
je politika? O kraljevstvu“, u: Toma Akvinski – izabrano djelo, izabrao
i preveo Tomo Vereš, Zagreb, Globus 2005., 170-235; Jaspers, K.,
Duhovna situacija vremena, Zagreb, Matica hrvatska 1998.; Ivan Pavao
II., Fides et ratio. Vjera i razum, KS, Zagreb, 1999.; Despot, B., Uvod u
filozofiju, Zora, Zagreb 1988.; Fink, E., Uvod u filozofiju, MH, Zagreb
1998.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje
70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – predana i
prihvaćena pisana verzija seminarskog rada
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno
ostvareno putem seminarskih obveza i dva kolokvija.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; dva
kolokvija (pismeni);
2. Završni ispit (pismeni)
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) 0-49,9%
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
Seminarski rad | 0.84 | 30 |
Kolokvij-međuispit | 0.56 | 20 |
Kolokvij-međuispit | 0.56 | 20 |
Ukupno tijekom nastave | 3.16 | 70 |
Završni ispit | 0.84 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 4 | 100 |