1. Sažeti glavne značajke teorije o gradu u sociologiji. 2. Izdvojiti
ključne riječi teorije Čikaške škole urbane sociologije i glavne
predstavnike. 3. Razlikovati teorijske pristupe gradu u drugoj polovici
20. st. 4. Interpretirati osnovne ideje urbane sociologije. 5. Prepoznati
ulogu i značaj pojma grada u širemu društvenome kontekstu. 6.
Opisati osnovne pojmove grada i urbanizacije.

Čaldarović, O. (1985). Urbana sociologija. Zagreb: Globus.

Low, S.M. (2006). Promišljanje grada. Zagreb: Jesenski i
Turk.; Mumford, L. (1968). Grad u historiji. Zagreb: Naprijed.; Rogić, I.,
Salaj, M. (1999). Srednji gradovi u hrvatskoj urbanizaciji. Zagreb: Institut
društvenih znanosti Ivo Pilar.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze –izložen ili napisan
seminarski rad;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno
ostvareno na seminarskom radu i na dva kolokvija.

1) Nastavne aktivnosti – seminarski rad; 1. kolokvij
(pismeni) i 2. kolokvij (pismeni)
2) Završni ispit (pismeni).

Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do
ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:
dovoljan (2) – 50-64,9 bodova
dobar (3) – 65 -79 bodova
vrlo dobar (4) – 80-89 bodova
izvrstan (5) – 90 i više bodova
Način stjecanja bodova:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarski rad – max. 10 bodova (izlaganje na vrijeme /
predan na vrijeme – max. 2 boda; kvaliteta izlaganja / rada – max. 2
boda; razina obrađenosti teme – max. 4 boda; komentar – max. 2
boda);
2) 1. kolokvij – max. 30 bodova;
3) 2. kolokvij – max. 30 bodova;
b) Završni ispit – 30% ocjene
4) završni ispit – max. 30 bodova (3 pitanja po max. 10 bodova -
za prolaz je nužno riješiti 50% završnog ispita)

1. Sažeti glavne značajke teorije o gradu u sociologiji. 2. Izdvojiti
ključne riječi teorije Čikaške škole urbane sociologije i glavne
predstavnike. 3. Razlikovati teorijske pristupe gradu u drugoj polovici
20. st. 4. Interpretirati osnovne ideje urbane sociologije. 5. Prepoznati
ulogu i značaj pojma grada u širemu društvenome kontekstu. 6.
Opisati osnovne pojmove grada i urbanizacije.

Čaldarović, O. (1985). Urbana sociologija. Zagreb: Globus.

Low, S.M. (2006). Promišljanje grada. Zagreb: Jesenski i
Turk.; Mumford, L. (1968). Grad u historiji. Zagreb: Naprijed.; Rogić, I.,
Salaj, M. (1999). Srednji gradovi u hrvatskoj urbanizaciji. Zagreb: Institut
društvenih znanosti Ivo Pilar.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze –izložen ili napisan
seminarski rad;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno
ostvareno na seminarskom radu i na dva kolokvija.

1) Nastavne aktivnosti – seminarski rad; 1. kolokvij
(pismeni) i 2. kolokvij (pismeni)
2) Završni ispit (pismeni).

Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do
ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:
dovoljan (2) – 50-64,9 bodova
dobar (3) – 65 -79 bodova
vrlo dobar (4) – 80-89 bodova
izvrstan (5) – 90 i više bodova
Način stjecanja bodova:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarski rad – max. 10 bodova (izlaganje na vrijeme /
predan na vrijeme – max. 2 boda; kvaliteta izlaganja / rada – max. 2
boda; razina obrađenosti teme – max. 4 boda; komentar – max. 2
boda);
2) 1. kolokvij – max. 30 bodova;
3) 2. kolokvij – max. 30 bodova;
b) Završni ispit – 30% ocjene
4) završni ispit – max. 30 bodova (3 pitanja po max. 10 bodova -
za prolaz je nužno riješiti 50% završnog ispita)

1. Sažeti glavne značajke teorije o gradu u sociologiji. 2. Izdvojiti
ključne riječi teorije Čikaške škole urbane sociologije i glavne
predstavnike. 3. Razlikovati teorijske pristupe gradu u drugoj polovici
20. st. 4. Interpretirati osnovne ideje urbane sociologije. 5. Prepoznati
ulogu i značaj pojma grada u širemu društvenome kontekstu. 6.
Opisati osnovne pojmove grada i urbanizacije.

Čaldarović, O. (1985). Urbana sociologija. Zagreb: Globus.

Low, S.M. (2006). Promišljanje grada. Zagreb: Jesenski i
Turk.; Mumford, L. (1968). Grad u historiji. Zagreb: Naprijed.; Rogić, I.,
Salaj, M. (1999). Srednji gradovi u hrvatskoj urbanizaciji. Zagreb: Institut
društvenih znanosti Ivo Pilar.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze –izložen ili napisan
seminarski rad;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno
ostvareno na seminarskom radu i na dva kolokvija.

1) Nastavne aktivnosti – seminarski rad; 1. kolokvij
(pismeni) i 2. kolokvij (pismeni)
2) Završni ispit (pismeni).

Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do
ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:
dovoljan (2) – 50-64,9 bodova
dobar (3) – 65 -79 bodova
vrlo dobar (4) – 80-89 bodova
izvrstan (5) – 90 i više bodova
Način stjecanja bodova:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarski rad – max. 10 bodova (izlaganje na vrijeme /
predan na vrijeme – max. 2 boda; kvaliteta izlaganja / rada – max. 2
boda; razina obrađenosti teme – max. 4 boda; komentar – max. 2
boda);
2) 1. kolokvij – max. 30 bodova;
3) 2. kolokvij – max. 30 bodova;
b) Završni ispit – 30% ocjene
4) završni ispit – max. 30 bodova (3 pitanja po max. 10 bodova -
za prolaz je nužno riješiti 50% završnog ispita)