Kolegij
Studiji
PovijestPovijest (dvopredmetni)
Sociologija (dvopredmetni)
Studijska godina
1ISVU ID
116632ECTS
2
Ciljevi: Cilj je kolegija uvođenje u temeljne vještine istraživačkog rada odnosno postizanje uvida u tehnička znanja i postupke osobito za rad na srednjovjekovnoj izvornoj građi u arhivima, knjižnicama i sl. Sadržaj: Predmet obuhvaća pregled dijela tradicionalnih temeljnih pomoćnih povijesnih disciplina koje omogućavaju rad na srednjovjekovnoj izvornoj građi. To su latinska paleografija i diplomatika. U paleografiji se obrađuju epigrafska i paleografska pisma rimske epohe (kapitala, kurziv, uncijala i poluuncijala) i srednjovjekovna latinska pisma (nacionalna pisma, karolina, gotica, humanistika) s osobitim obzirom na hrvatske povijesne prostore. U diplomatici se definira njezino područje i metode istraživanja te donosi povijesni pregled razvoja diplomatike s posebnim obzirom na Hrvatsku odnosno njezin diplomatički korpus.
1. Definirati pojmove paleografije (osobito latinske). 2. Definirati pojmove paleografije i diplomatike. 3. Raspoznavati različite vrste dokumenata na temelju vanjskih i unutarnjih karakteristika. 4. Identificirati vrste latinskog pisma. 5. Prepoznati diplomatičke dokumente i njihovu primjenu u povijesnim istraživanjima. 6. Pridržavati se etičkih načela u radu.
J. Stipišić, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi: latinska paleografija, opća diplomatika, kronologija, rječnik kratica, Zagreb 1991.3 (ili 1972. i 1985.2)
V. Novak, Latinska paleografija, Beograd 1952. (ili 1966., 1980., 1987., 1991.); V. Novak, Scriptura Beneventana s osobitim obzirom na tip dalmatinske beneventane. Paleografijska studija, Zagreb 1920.; J. Nagy, Diplomatika (I. Postanak i razvoj diplomatike, II. Izprave, III. Diplomatika kod Hrvata), u: Hrvatska Enciklopedija – Encyclopaedia Croatica, sv. 5., Zagreb 1945., str. 58.–65.; A. Cappelli, Lexicon abbreviaturarum. Dizionario di abbreviature latine ed italiane. Usate nelle carte e codici specialmente del medio–evo riprodotte con oltre 14000 segni incisi: con l’aggiunta di uno studio sulla brachigrafia medioevale, un prontuario di Sigle Epigrafiche, l’antica numerazione romana ed arabica ed i segni indicanti monete, pesi, misure, etc., Milano 1996. (pretisak izdanja iz 1929. g.)
- Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno sudjelovanje u vježbama; 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – vježbe; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni); 2. Završni ispit (pismeni i usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: dovoljan (2) – 50–64,9% dobar (3) – 65–79,9% vrlo dobar (4) – 80–89,9% izvrstan (5) – 90% i više Način stjecanja ocjene: a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene vježbe – 20% 1. kolokvij – 25% 2. kolokvij – 25% b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita) usmeni ispit – 30% Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova VRSTA AKTIVNOST
Pohađanje nastave 0.8 0 Kolokvij-međuispit 0.3 25 Kolokvij-međuispit 0.3 25 Aktivnost na nastavi 0.2 20 Ukupno tijekom nastave 1.6 70 Završni ispit 0.4 30 UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 2 100
Ciljevi: Cilj je kolegija uvođenje u temeljne vještine istraživačkog rada odnosno postizanje uvida u tehnička znanja i postupke osobito za rad na srednjovjekovnoj izvornoj građi u arhivima, knjižnicama i sl. Sadržaj: Predmet obuhvaća pregled dijela tradicionalnih temeljnih pomoćnih povijesnih disciplina koje omogućavaju rad na srednjovjekovnoj izvornoj građi. To su latinska paleografija i diplomatika. U paleografiji se obrađuju epigrafska i paleografska pisma rimske epohe (kapitala, kurziv, uncijala i poluuncijala) i srednjovjekovna latinska pisma (nacionalna pisma, karolina, gotica, humanistika) s osobitim obzirom na hrvatske povijesne prostore. U diplomatici se definira njezino područje i metode istraživanja te donosi povijesni pregled razvoja diplomatike s posebnim obzirom na Hrvatsku odnosno njezin diplomatički korpus.
1. Definirati pojmove paleografije (osobito latinske). 2. Definirati pojmove paleografije i diplomatike. 3. Raspoznavati različite vrste dokumenata na temelju vanjskih i unutarnjih karakteristika. 4. Identificirati vrste latinskog pisma. 5. Prepoznati diplomatičke dokumente i njihovu primjenu u povijesnim istraživanjima. 6. Pridržavati se etičkih načela u radu.
J. Stipišić, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi: latinska paleografija, opća diplomatika, kronologija, rječnik kratica, Zagreb 1991.3 (ili 1972. i 1985.2)
V. Novak, Latinska paleografija, Beograd 1952. (ili 1966., 1980., 1987., 1991.); V. Novak, Scriptura Beneventana s osobitim obzirom na tip dalmatinske beneventane. Paleografijska studija, Zagreb 1920.; J. Nagy, Diplomatika (I. Postanak i razvoj diplomatike, II. Izprave, III. Diplomatika kod Hrvata), u: Hrvatska Enciklopedija – Encyclopaedia Croatica, sv. 5., Zagreb 1945., str. 58.–65.; A. Cappelli, Lexicon abbreviaturarum. Dizionario di abbreviature latine ed italiane. Usate nelle carte e codici specialmente del medio–evo riprodotte con oltre 14000 segni incisi: con l’aggiunta di uno studio sulla brachigrafia medioevale, un prontuario di Sigle Epigrafiche, l’antica numerazione romana ed arabica ed i segni indicanti monete, pesi, misure, etc., Milano 1996. (pretisak izdanja iz 1929. g.)
- Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno sudjelovanje u vježbama; 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – vježbe; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni); 2. Završni ispit (pismeni i usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: dovoljan (2) – 50–64,9% dobar (3) – 65–79,9% vrlo dobar (4) – 80–89,9% izvrstan (5) – 90% i više Način stjecanja ocjene: a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene vježbe – 20% 1. kolokvij – 25% 2. kolokvij – 25% b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita) usmeni ispit – 30% Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova VRSTA AKTIVNOST
Pohađanje nastave 0.8 0 Kolokvij-međuispit 0.3 25 Kolokvij-međuispit 0.3 25 Aktivnost na nastavi 0.2 20 Ukupno tijekom nastave 1.6 70 Završni ispit 0.4 30 UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 2 100
Ciljevi: Cilj je kolegija uvođenje u temeljne vještine istraživačkog rada odnosno postizanje uvida u tehnička znanja i postupke osobito za rad na srednjovjekovnoj izvornoj građi u arhivima, knjižnicama i sl. Sadržaj: Predmet obuhvaća pregled dijela tradicionalnih temeljnih pomoćnih povijesnih disciplina koje omogućavaju rad na srednjovjekovnoj izvornoj građi. To su latinska paleografija i diplomatika. U paleografiji se obrađuju epigrafska i paleografska pisma rimske epohe (kapitala, kurziv, uncijala i poluuncijala) i srednjovjekovna latinska pisma (nacionalna pisma, karolina, gotica, humanistika) s osobitim obzirom na hrvatske povijesne prostore. U diplomatici se definira njezino područje i metode istraživanja te donosi povijesni pregled razvoja diplomatike s posebnim obzirom na Hrvatsku odnosno njezin diplomatički korpus.
1. Definirati pojmove paleografije (osobito latinske). 2. Definirati pojmove paleografije i diplomatike. 3. Raspoznavati različite vrste dokumenata na temelju vanjskih i unutarnjih karakteristika. 4. Identificirati vrste latinskog pisma. 5. Prepoznati diplomatičke dokumente i njihovu primjenu u povijesnim istraživanjima. 6. Pridržavati se etičkih načela u radu.
J. Stipišić, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi: latinska paleografija, opća diplomatika, kronologija, rječnik kratica, Zagreb 1991.3 (ili 1972. i 1985.2)
V. Novak, Latinska paleografija, Beograd 1952. (ili 1966., 1980., 1987., 1991.); V. Novak, Scriptura Beneventana s osobitim obzirom na tip dalmatinske beneventane. Paleografijska studija, Zagreb 1920.; J. Nagy, Diplomatika (I. Postanak i razvoj diplomatike, II. Izprave, III. Diplomatika kod Hrvata), u: Hrvatska Enciklopedija – Encyclopaedia Croatica, sv. 5., Zagreb 1945., str. 58.–65.; A. Cappelli, Lexicon abbreviaturarum. Dizionario di abbreviature latine ed italiane. Usate nelle carte e codici specialmente del medio–evo riprodotte con oltre 14000 segni incisi: con l’aggiunta di uno studio sulla brachigrafia medioevale, un prontuario di Sigle Epigrafiche, l’antica numerazione romana ed arabica ed i segni indicanti monete, pesi, misure, etc., Milano 1996. (pretisak izdanja iz 1929. g.)
- Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno sudjelovanje u vježbama; 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – vježbe; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni); 2. Završni ispit (pismeni i usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: dovoljan (2) – 50–64,9% dobar (3) – 65–79,9% vrlo dobar (4) – 80–89,9% izvrstan (5) – 90% i više Način stjecanja ocjene: a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene vježbe – 20% 1. kolokvij – 25% 2. kolokvij – 25% b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita) usmeni ispit – 30% Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova VRSTA AKTIVNOST
Pohađanje nastave 0.8 0 Kolokvij-međuispit 0.3 25 Kolokvij-međuispit 0.3 25 Aktivnost na nastavi 0.2 20 Ukupno tijekom nastave 1.6 70 Završni ispit 0.4 30 UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 2 100