1. Preispitati društvene odnose koji omogućuju, sadrže i potiču korupciju, društvene uzroke i posljedice korupcije. 2. Vrjednovati pravni sustav Republike Hrvatske i načine suzbijanja i borbe protiv korupcije. 3. Napisati strukturirani i argumentirani stručni pismeni rad. 4. Prosuditi suprotstavljene argumente u izvorima i literaturi. 5. Utvrditi etička načela u pismenome radu.

1. Rose-Ackerman, S. (1999)., Korupcija i vlada. Uzroci, posljedice i reforma. Zagreb: Progress;
2. Leburić, A., Matić, R., Quien, M. (2010) Mito i korupcija u hrvatskom društvu, Split: Redak, Biblioteka Istraživačke studije, knjiga br. 11;
3. Koprek, I., Rogošić, N, (2009)., Korupcija. Religijska-etička-praktična promišljanja. Zagreb: Biblioteka Munus.
4. Bracking, S. (2007), Corruption and Development. The Anti-Corruption Campaigns. Hampshire. Palgrave Macmillan.

Gray, C. W. (2004) Anticorruption in transition 2: corruption in enterprise-state interactions in Europe and Central Asia: 1999-2002, The World Bank, Washington, D.C.; Klitgaard, R. E. (2000) Corrupt cities: a practical guide to cure and prevention, Oakland Institute for contemporary studies, Washington, D.C.; Ofosu-Amah, Paatii, W. (1999) Combating corruption: a comparative review of selected legal aspects of state practice and major international initiatives, The World Bank, Washington, D.C.; Leburić, A., Matić, R., Quien, M. (2010) Mito i korupcija u hrvatskom društvu, Split: Redak, Biblioteka Istraživačke studije, knjiga br. 11; Matić, R., (2003). Društvena promocija bezakonja: uvod u sociologiju devijantnosti. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada; Matić, R., Dremel, A., (2009) Hrvatsko društvo i začarani krug kriminala. Revija za sociologiju, Vol. 39, No 3, 145 – 160

Gorjanski, D., Gajski, L., Škaričić, N., Sladoljev, S., Marušić, M., (2010)., Korupcija u hrvatskom zdravstvu. Osijek: Zaklada slagalica; Bergoglio, J. M., (2015). Zagreb: Grad Zagreb, Gradski kontrolni ured; Europska antikorupcijska konferencija, Brijuni, 26.- 28. svibnja 2006.: sažetak konferencije i izvješće o akcijskim ciljevima (2006). Zagreb: Transparency International

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na 70 % nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave;

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % ukupne ocijene tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na kolokvijima i individualnom pisanom seminarskom radu i izlaganju

1) Nastavne aktivnosti – izrada individualnog pisanog seminarskog rada i izlaganje; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni)

2) Završni ispit (pismeni)

Način stjecanja bodova:

1. Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
2. a) seminarske obveze – 30 %
3. b) kolokviji – 40 %
4. Završni ispit – 30 % ocjene

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50 do 64,90 %

dobar (3) – 65 do 79,90 %

vrlo dobar (4) – 80 do 89,90 %

izvrstan (5) – 90 do 100 %