1. Razlikovati osnovne pojmove, koncepte i autorske pristupe u analizi hrvatskoga društva. 2. Povezati teorijske pristupe u analizi hrvatskoga društva s idejnim istraživanjem odabranoga fenomena. 3. Razlučiti relevantne sociokulturne procese karakteristične za suvremeno hrvatsko društvo. 4. Kritički prosuditi dominantne vrijednosti suvremenoga hrvatskoga društva. 5. Koristiti se etičkim načelima u usmenim diskusijama o nastavnim temama.

Burić, I. (2024). Sociologija hrvatskog društva. Procesi i strukture u suvremenom hrvatskom društvu. Zagreb: Jesenski i Turk (odabrana poglavlja); Bejaković, P. (2022). Opseg, obilježja i opasnosti od prekarnog rada u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Političke analize, 11 (41), 13-21; Burić, I. i Štulhofer, A. (2020). Egalitarni sindrom. Sučeljenost kulture i društvenog razvoja? Zagreb: Jesenski i Turk; Bara, M. i Podgorelec, S. (2015). Društvene teorije umirovljenja i produktivnog starenja. Etnološka tribina, 45 (38), 58-71; D. Sekulić (2014.). Identitet i vrijednosti. Zagreb : Politička kultura (odabrana poglavlja); V. Franičević, V. Puljiz, (2009.). Rad u Hrvatskoj: Pred izazovima budućnosti, Centar za demokraciju pravo Miko Tripalo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb (odabrana poglavlja); 

Komušanac, M. (2023). Recentna imigracija radne snage u Hrvatsku: razmjeri, trendovi, obilježja. Migracijske i etničke teme, 39 (2), 183-207; Vukić, A., Perić Kaselj, M. i Škiljan, F. (2023). Znanje o društvenom prostoru – motivi i namjere mladih za migriranje unutar Europske unije. Sociologija i prostor, 61 (1 (226)), 223-247; Džidić, G. (2020). Sekuritizacija iregularnih migracija u kampanji za predsjedničke izbore u Republici Hrvatskoj 2019./2020.. Suvremene teme, 11 (1), 27-50; Brstilo Lovrić, I. (2020). Sociološki osvrt na odrednice studentskoga internetskog kupovanja u Hrvatskoj. Revija za sociologiju, 50 (1): 31-59.; Brstilo Lovrić, I., Šuća, M., Zujić, P. (2021). U kolopletu (post)modernosti: studentska perspektiva brze i etičke modne potrošnje. Socijalna ekologija, 30 (1): 45-67.; Petrić, M., Tomić-Koludrović, I., Zdravković, Ž., Cvetičanin, P. i Leguina, A. (2022). Klasa u suvremenom hrvatskom društvu: postbourdieuovska analiza. Sociologija i prostor, 60 (1 (223)), 39-88; Brezovec, E. (2019). Fenomenologija odnosa nacionalnoga i kulturnoga identiteta u hrvatskom društvu. Filozofska istraživanja, 39 (2), 415-426.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i izloženo seminarsko izlaganje;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom izlaganju i na dva kolokvija

1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni)

2) Završni ispit (pismeni).