Kolegij
Studiji
PovijestPovijest (dvopredmetni)
Sociologija (dvopredmetni)
Studijska godina
2ISVU ID
103242ECTS
2.00
Ciljevi: Predstavljanje osnovnih karakteristika kartografskih prikaza, katastara, planova i veduta te mogućnosti njihove uporabe kao izvora za hrvatsku povijest. Analizom kartografskih izvora studenti će upoznati vještinu čitanja starih kartografskih prikaza i pravilnoga razumijevanja njihova sadržaja. Analiza i interpretacija kartografskih izvora pruža nove spoznaje, ponajprije o prostornom razvoju hrvatskih povijesnih područja, ali omogućuje i sagledavanje njihova razvoja u europskom kontekstu.
Sadržaj: Navedeni cilj temelji se na polazištu da kartografski izvor nije samo slika geografske stvarnosti nego i jasan odraz povijesnoga, političkog i kulturnog konteksta u kojima je nastajao. Kartografski izvori osobito su bitni za istraživanje suodnosa čovjeka i prirodne sredine te međuovisnosti povijesnih zbivanja i transformacije prirodnoga i kulturnog pejzaža, pri čemu je trajno naglašena dinamična kategorija prostora. Sukladno tome, predmet na osnovi analize općih i tematskih starih kartografskih prikaza te analize razvoja kartografskog predočivanja hrvatskih zemalja od starog vijeka do ranog novog vijeka, pruža podroban uvid u povijest prostora u kontekstu povijesnih procesa.
1. Navesti osnovne pojmove u svezi s povijesnom kartografijom 2. Analizirati kartografske prikaze 3. Prezentirati jasno i strukturirano izlaganje 4. Koristiti suvremene informacijske tehnologije i vještine komuniciranja 5. Razviti odgovornost, samostalnost i etičnost u radu
M. Marković, Descriptio Croatiae, Zagreb 1993. (odabrana poglavlja); M. Slukan Altić, Povijesna kartografija: kartografski izvori u povijesnim znanostima, Samobor 2003. (odabrana poglavlja).
M. Marković, Hrvatski gradovi na starim planovima i vedutama, Zagreb 2001.; M. Slukan Altić, Povijesna geografija rijeke Krke, Šibenik 2007.; M. Slukan Altić, Povijesni atlas gradova, sv. 1. Bjelovar 2003., sv. 2. Sisak 2004., sv. 3. Zagreb–Koprivnica 2005., sv. 4. Zagreb–Sisak 2007., sv. 5. Zagreb–Varaždin 2009.; M. Marković, Descriptio Bosnae et Hercegovinae, Zagreb 1998.; M. Kozličić, Monumenta cartographica maris Adriatici Croatici. Kartografski spomenici hrvatskog Jadrana (Izbor karata, planova i veduta do kraja 17. stoljeća), Zagreb 1995.; J. Black, Maps and History, Yale University Press, New Haven, London 2000., str. 1.–50.; L. Lago, Stare karte Jadrana, Pula 1996.; A. Žmegač, Bastioni jadranske Hrvatske, Zagreb 2009.; Granice Hrvatske na zemljovidima od XII. do XX. stoljeća, Zagreb 1992.
- Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
- Uredno izvršene seminarske obveze – provedeno istraživanje i pripremljeno izlaganje;
- Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
- Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
- Završni ispit (pismeni)