Kolegij
Studenti se upoznaju s filmskom umjetnošću kroz tematske jedinice koje raščlanjuju medij filma od njegovog postanka. Kroz izražajna sredstva filma biti će upoznati s načinom filmske produkcije i vidjeti kako izražajna sredstva filma utječu na umjetničke procese samog filma. U raspravi o rodovima i vrstama filma, studenti će biti upoznati s razlikom između raznih filmskih rodova, a u vrstama filmova studenti će dobiti uvid u različitost koju dijele razne forme umjetničkog djelovanja u filmskoj umjetnosti. Studenti se uvode u film kao medij i njegov odnos prema stvarnosti, mogućnosti manipuliranja i potencijalnim opasnostima filmskog medija kojeg s jedne strane obilježava umjetnički proces, a s druge strane mogućnosti medija koji ima utjecaj na gledatelja vizualnih senzacija. Predmet se bavi pitanjem filmske estetike kao i najaktualnijim pitanjima filmske prakse, pri čemu se ne zanemaruje kako svjetska tako ni hrvatska filmska baština.
Usporediti teorijske pravce koji se primijenjuju u analizi medija filma. Izdvojiti glavne značajke filmskih teorija i povijesno-stilskih smjerova u filmskoj umjetnosti. Kritički prosuđivati ulogu filmske industrije u razvoju društva i kulture. Analizirati medij filma kroz filmska izražajna sredstva.
Stam, R. (2019.). Teorija filma. Zagreb: Disput.
Peterlić, A. (2000). Osnove teorije filma. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Mikić, K. (2001). Film u nastavi medijske kulture. Zagreb: Educa.
Tirard, L. (2011). Filmske lekcije. Zagreb: Meandar.
Peterlić, A. (2009). Povijest filma. Rano i klasično razdoblje. Zagreb: Hrvatski filmskisavez.
Peterlić, A. (2010). Filmska čitanka. Zagreb: Hrvatski filmski savez. (odabrani dijelovi)
Gilić, N. (2010). Uvod u povijest hrvatskog igranog filma. Zagreb: Leykam.
Škrabalo, I. (2008). Hrvatska filmska povijest ukratko 1896-2006. Zagreb: V.B.Z.
Turković, H. (2012). Teorija filma. Zagreb: Meandarmedia.
Gilić, N. (2007). Uvod u teoriju filmske priče. Zagreb: Školska knjiga.
Turković, H. (2004). Film, zabava, žanr, stil. Zagreb: Hrvatski filmski savez.
Bordwell, D. (2005). O povijesti filmskoga stila. Zagreb: Hrvatski filmski savez.
Fellini, F. (1991). Napraviti film. Beograd: Institut za film Beograd.
Krivak, M. (2009). Film … Politika … Subverzija. Zagreb: Hrvatski filmski savez.
Turković, H. i Majcen, V. (2003). Hrvatska kinematografija. Zagreb: Hrvatski filmski savez.
Turković, H. (2008). Retoričke regulacije. Zagreb: AGM.
Vojković, S. (2008). Filmski medij kao (trans) kulturalni spektakl: Hollywood, Europa, Azija. Zagreb: Hrvatski filmski savez.
Turković, H. (2010). Nacrt filmske genologije. Zagreb: Matica Hrvatska.
Turković, H. (1996). Umijeće filma – esejistički uvod u film i filmologiju. Zagreb: Hrvatski filmski savez.
Gilić, N. (2007). Filmske vrste i rodovi. Zagreb:
Čegir, T. (2013). Filmski prostori: hrvatske rekonstrukcije američkog žanrovskog filma. Zagreb: Hrvatsko društvo filmskih kritičara.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
2. Uredno izvršene seminarske obveze – predana i prihvaćena pisana verzija seminarskog rada.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno putem seminarskih obveza i dva kolokvija.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; dva kolokvija (pismeni).
2. Završni ispit (usmeni).
Ishodi učenja
Studenti znaju definirati osnovne gramatičke dijelove filmske slike (kadar, scenu, sekvencu i kadar-sekvencu).
Ishodi učenja
Studenti unutar samog filma znaju imenovati različite planove, rakurse i pokrete kamere.
Ishodi učenja
Studenti obajšnjavaju ulogu boje, svjetla i glazbe u doživljaju i interpretaciji filma.
Ishodi učenja
Studenti imenuju osnovne karakteristike filmskog stila njemačkog ekspresionizma.
Ishodi učenja
Studenti imenuju glavne karakteristike filmskog stila talijanskog neorealizma.
Ishodi učenja
Studenti navode najvažnija filmska ostvarenja i redatelje iz jugoslavenske i hrvatske kinematografije.
Ishodi učenja
Studenti prepoznaju i imenuju tehnike snimanja koje je Hitchock koristio u svojoj filmografiji kako bi stvorio napetost.
Ishodi učenja
Studenti razlikuju teme i tehnike snimanja eoripskog i američkog filma te imenuju glavne karaktertistike stila snimanja pokreta Dogma 95.
Ishodi učenja
Studenti imenuju najvažnije redatelje i filmove iz svijeta azijske kinematografije kao i razlike u načinu snimanja azijskih i američkih redatelja.
Ishodi učenja
Studenti znaju definirati osnovne gramatičke dijelove filmske slike (kadar, scenu, sekvencu i kadar-sekvencu).
Ishodi učenja
Studenti unutar samog filma znaju imenovati različite planove, rakurse i pokrete kamere.
Ishodi učenja
Studenti obajšnjavaju ulogu boje, svjetla i glazbe u doživljaju i interpretaciji filma.
Ishodi učenja
Studenti imenuju osnovne karakteristike filmskog stila njemačkog ekspresionizma.
Ishodi učenja
Studenti imenuju glavne karakteristike filmskog stila talijanskog neorealizma.
Ishodi učenja
Studenti navode najvažnija filmska ostvarenja i redatelje iz jugoslavenske i hrvatske kinematografije.
Ishodi učenja
Studenti prepoznaju i imenuju tehnike snimanja koje je Hitchock koristio u svojoj filmografiji kako bi stvorio napetost.
Ishodi učenja
Studenti razlikuju teme i tehnike snimanja eoripskog i američkog filma te imenuju glavne karaktertistike stila snimanja pokreta Dogma 95.
Ishodi učenja
Studenti imenuju najvažnije redatelje i filmove iz svijeta azijske kinematografije kao i razlike u načinu snimanja azijskih i američkih redatelja.