Predmet Umijeće govora studentima omogućuje uvid u ustrojstvo govornog procesa kao temeljnog oblika ljudskog izražavanja i općenja i upoznaje ih s njegovim osnovnim čimbenicima. Posebna se pozornost posvećuje praktičnom radu sa studentima s ciljem da ih se što bolje pripremi za javno nastupanje pred publikom i u medijima. Predavanja: Govor kao osnovni oblik priopćavanja. Kako nastaje govor – dah, tijelo, glas. Glas kao posrednik moje osobe i pokazatelj duševnog stanja; navike i ograničenja. Ciljevi i mogućnosti govora u javnom i privatnom životu; upućenost govora. Govorenje tijelom – govor tijela. Govorenje prostorom; govorne vrednote – govor samog govora. Odnos napisanog i izgovorenog, odnos standardnog jezika i lokalnog/privatnog idioma. Vježbe: Osvještavanje procesa govorne komunikacije i upoznavanje eventualnog ograničenja privatnog govornog izraza. Priprema za govorenje – vježbe disanja, vježbe oslobađanja i pravilnog držanja tijela, ukorjenjivanje glasa, vježbe artikulacije. Korištenje prostora kao rezonatora, govorenje s mikrofonom i pred kamerama.
Prepoznati značaj govora kao temeljnog oblika ljudske komunikacije te razmotriti njegovu ulogu u oblikovanju pojedinca i društva. Razlučiti osnovne čimbenike govorne komunikacije i usporediti njihov utjecaj na njezinu učinkovitost . Istražiti temeljne postavke uspješnog govornog nastupa i razviti potrebne vještine. Demonstrirati stečena znanja i vještine kroz javni nastup pred publikom.
Berry, C., Glumac i glas, Zagreb, 1997., Gavella, B., Teorija glume, Zagreb, CDU, 2005 (odabrani dijelovi); Apps, J., Moć glasa, Ostvarenje, Lekenik, 2011.; Zadro, I., Glasoviti govori, Zagreb, Naklada Zadro, 1999.
Boban, V., Počela govorne komunikacije, Zagreb, Naklada Jurčić, 2007.; Šego, J., Kako postati uspješan govornik, Zagreb, Profil, 2005.; Škarić, I., Temeljci suvremenog govorništva, Školska knjiga, Zagreb, 2000.
Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu (70%), aktivno sudjelovati u radu izvršavanjem postavljenih zadataka na nastavi i izvan nje, položiti kolokvije kojima se prati i provjerava razina usvojenosti obrađenih sadržaja.
Usmeno.
Ocjena iz predmeta se sastoji od: – kontinuirana provjera znanja – I kolokviji 35% – II kolokvij 35 % – završnog ispita iz predmeta koji iznosi 30% ocjene.