Kolegij
Kolegij obuhvaća povijest dramske književnosti kao književnog roda europskog civilizacijskog kruga prikazujući razvoj drame krozkronološku smjenu epoha od početaka (antika) do najsuvremenijihdogađanja dvadesetog stoljeća. Analizom važnijih djela pojedineepohe dobiva se i prikaz razvoja pojedinih žanrova. Kolegij prikazuje iutjecaj razvoja teorijske misli (važnijih poetika – Aristotel, Boileau,Brecht, itd.), kao i utjecaj teatarskog (utjecaj razvoja kazališnih izvedbina dramu), društvenog (utjecaj promjene društvenog sistemakapitalizam – komunizam – socrealizam), kulturnog (utjecaj filmsketehnike na formu drame) i znanstvenog (utjecaj drugih znanosti –psihoanaliza, Lacan) razvoja na dramu. Povezanost drame i njezinihoblika s izvedbenim uvjetima kazališta.
Analizirati nastajanja epoha i silnica koje oblikuju kazališni modelnekog vremena. Klasificirati suvremenu kazališnu umjetnost udijakronijski i sinkronijski niz. Usporediti današnji kanon sprethodnim epohama. Kritički prosuđivati dijakronijske paradigmerazvoja kazališnih epoha, međusobni utjecaji i kontraste.
LEKTIRA:
1.
Sofoklo:
Kralj Edip
2.
Prikazanje života s. Lovrinca mučenika
3.
Marin Držić,
Tirena
4.
Christopher Marlowe,
Tragična povijest života i smrti DoktoraFaustusa
,
5.
William Shakespeare,
Hamlet
6.
William Shakespeare,
Oluja
7.
Claderon
Život je san
8.
Jean Racin,
Fedra
9.
Freudenreich
Graničari
10.
Henrik Ibsen,
Nora ili kuća lutaka
;
11.
Anton Čehov,
Višnjik
;
12.
Bertolt Brecht,
Majka Courage i njezina djeca
;
13.
Luigi Pirandello,
Šest lica traže autora
;
14.
Samuel Beckett,
U očekivanju Godota
15.
Heiner Muller
Hamletmašina
16.
Ivo Brešan
Predstava Hemleta u selu Mrduša donja
17.
Miro Gavran:
Hotel babilon
ili
Traži se novi suprug
.
LITERATURA:
1.
Batušić, Nikola „Drama, dramaturgija, kazalište“ u Škreb/Stamać
Uvod u književnost
, GZH; Zagreb, 1983, str. 565-627.
2.
Batušić Nikola
Uvod u teatrologiju
GZH, Zagreb, 1991, str.185- 327.(„Dramski tekst i predstava“, „Kazališni prostor“, „Publika ukazališnom zrcalu“)
3.
Brecht, Bertolt
Dijalektika u teatru,
Beograd, 1979. 88-110.
4.
Lehmann, Hans Thies
Postdramsko kazalište
, CDU, Zagreb/Beograd,2004. str. 1-73.
5.
Melchinger, Siegried
Povijest političkog kazališta
, GZH, Zagreb, 1989.str. 439-507.
6.
Nikčević, S.
Nova europska drama ili velika obmana,
Meandar, Zagreb,2005.
7.
Senker, Boris
Redateljsko kazalište
, Centar za kulturnu djelatnost,Zagreb, 1984. 1-73. str.
1.
Artaud, Antoinen
Kazalište i njegov dvojnik
, HC ITI-UNESCO, Zagreb,2000.
2.
Batušić, Nikola
Povijest hrvatskog kazališta
, ŠK, Zagreb, 1978.
3.
Beker, Miroslav (ur)
Povijest književnih teorija,
SNL, Zagreb, 1979.(Aristotel, Castelvetro, Boileaux, Corneille, Lessing, Hugo, Zola)
4.
Brook, Peter
Prazni prostor
, Vidici, Split, 1972.
5.
Carlson, Marvin
Kazališne teorije
1, 2, 3, HC ITI, Zagreb, 1996.
6.
D’Amico, Silvio
Povijest dramskog teatra
, NZ MH, Zagreb, 1972.
7.
Kostić, Veselin
Šekspirov život i svet
, Naučna knjiga, Beograd, 1983.str. 5–159.
8.
Kott, Jan
Šekspir naš savremenik
, Svjetlost, Sarajevo, 1990.
9.
Nikčević, Sanja „Anđeli na sceni ili religiozno kazalište u Hrvatskoj1945-1990-1994-2002“, u
Krležini dani u Osijeku 1993
, Osijek, 1994. str.56-73.
10.
Solar, Milivoj
Rječnik književnog nazivlja
, Golden marketing, Zagreb,2006.
11.
Solar, Milivoj
Povijest svjetske književnosti
Golden marketing, Zagreb,2003.,
12.
Steiner, Geroge Smrt tragedije, CrKaDe, Zagreb, 1979.
13.
Szondi, Peter
Teorija moderne drame
, HC ITI, Zagreb, 2001.
14.
Škavić, Đurđa
Hrvatsko kazališno nazivlje
, HCITI, Zagreb, 1999.
1.
Redovito pohađanje nastave
– prisutnost na najmanje 70%nastave prema studijskom programu i izvedbenomnastavnom planu.
2.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastaveunutar zadanih nastavnih aktivnosti
– kumulativnoostvareno na dva kolokvija i seminarskom radu
1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje;
1.
kolokvij (pismeni)
2.
kolokvij (pismeni)
2) Završni ispit (usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-64,9 %
dobar (3) – 65-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) Seminarski rad – max. 20 %;
2) 1. kolokvij – max. 25 %;
3) 2. kolokvij – max. 25 %;
b) Završni ispit
4) Usmeni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno točnoodgovoriti na 50 % postavljenih pitanja).1.2
Kolegij obuhvaća povijest dramske književnosti kao književnog roda europskog civilizacijskog kruga prikazujući razvoj drame krozkronološku smjenu epoha od početaka (antika) do najsuvremenijihdogađanja dvadesetog stoljeća. Analizom važnijih djela pojedineepohe dobiva se i prikaz razvoja pojedinih žanrova. Kolegij prikazuje iutjecaj razvoja teorijske misli (važnijih poetika – Aristotel, Boileau,Brecht, itd.), kao i utjecaj teatarskog (utjecaj razvoja kazališnih izvedbina dramu), društvenog (utjecaj promjene društvenog sistemakapitalizam – komunizam – socrealizam), kulturnog (utjecaj filmsketehnike na formu drame) i znanstvenog (utjecaj drugih znanosti –psihoanaliza, Lacan) razvoja na dramu. Povezanost drame i njezinihoblika s izvedbenim uvjetima kazališta.
Analizirati nastajanja epoha i silnica koje oblikuju kazališni modelnekog vremena. Klasificirati suvremenu kazališnu umjetnost udijakronijski i sinkronijski niz. Usporediti današnji kanon sprethodnim epohama. Kritički prosuđivati dijakronijske paradigmerazvoja kazališnih epoha, međusobni utjecaji i kontraste.
LEKTIRA:
1.
Sofoklo:
Kralj Edip
2.
Prikazanje života s. Lovrinca mučenika
3.
Marin Držić,
Tirena
4.
Christopher Marlowe,
Tragična povijest života i smrti DoktoraFaustusa
,
5.
William Shakespeare,
Hamlet
6.
William Shakespeare,
Oluja
7.
Claderon
Život je san
8.
Jean Racin,
Fedra
9.
Freudenreich
Graničari
10.
Henrik Ibsen,
Nora ili kuća lutaka
;
11.
Anton Čehov,
Višnjik
;
12.
Bertolt Brecht,
Majka Courage i njezina djeca
;
13.
Luigi Pirandello,
Šest lica traže autora
;
14.
Samuel Beckett,
U očekivanju Godota
15.
Heiner Muller
Hamletmašina
16.
Ivo Brešan
Predstava Hemleta u selu Mrduša donja
17.
Miro Gavran:
Hotel babilon
ili
Traži se novi suprug
.
LITERATURA:
1.
Batušić, Nikola „Drama, dramaturgija, kazalište“ u Škreb/Stamać
Uvod u književnost
, GZH; Zagreb, 1983, str. 565-627.
2.
Batušić Nikola
Uvod u teatrologiju
GZH, Zagreb, 1991, str.185- 327.(„Dramski tekst i predstava“, „Kazališni prostor“, „Publika ukazališnom zrcalu“)
3.
Brecht, Bertolt
Dijalektika u teatru,
Beograd, 1979. 88-110.
4.
Lehmann, Hans Thies
Postdramsko kazalište
, CDU, Zagreb/Beograd,2004. str. 1-73.
5.
Melchinger, Siegried
Povijest političkog kazališta
, GZH, Zagreb, 1989.str. 439-507.
6.
Nikčević, S.
Nova europska drama ili velika obmana,
Meandar, Zagreb,2005.
7.
Senker, Boris
Redateljsko kazalište
, Centar za kulturnu djelatnost,Zagreb, 1984. 1-73. str.
1.
Artaud, Antoinen
Kazalište i njegov dvojnik
, HC ITI-UNESCO, Zagreb,2000.
2.
Batušić, Nikola
Povijest hrvatskog kazališta
, ŠK, Zagreb, 1978.
3.
Beker, Miroslav (ur)
Povijest književnih teorija,
SNL, Zagreb, 1979.(Aristotel, Castelvetro, Boileaux, Corneille, Lessing, Hugo, Zola)
4.
Brook, Peter
Prazni prostor
, Vidici, Split, 1972.
5.
Carlson, Marvin
Kazališne teorije
1, 2, 3, HC ITI, Zagreb, 1996.
6.
D’Amico, Silvio
Povijest dramskog teatra
, NZ MH, Zagreb, 1972.
7.
Kostić, Veselin
Šekspirov život i svet
, Naučna knjiga, Beograd, 1983.str. 5–159.
8.
Kott, Jan
Šekspir naš savremenik
, Svjetlost, Sarajevo, 1990.
9.
Nikčević, Sanja „Anđeli na sceni ili religiozno kazalište u Hrvatskoj1945-1990-1994-2002“, u
Krležini dani u Osijeku 1993
, Osijek, 1994. str.56-73.
10.
Solar, Milivoj
Rječnik književnog nazivlja
, Golden marketing, Zagreb,2006.
11.
Solar, Milivoj
Povijest svjetske književnosti
Golden marketing, Zagreb,2003.,
12.
Steiner, Geroge Smrt tragedije, CrKaDe, Zagreb, 1979.
13.
Szondi, Peter
Teorija moderne drame
, HC ITI, Zagreb, 2001.
14.
Škavić, Đurđa
Hrvatsko kazališno nazivlje
, HCITI, Zagreb, 1999.
1.
Redovito pohađanje nastave
– prisutnost na najmanje 70%nastave prema studijskom programu i izvedbenomnastavnom planu.
2.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastaveunutar zadanih nastavnih aktivnosti
– kumulativnoostvareno na dva kolokvija i seminarskom radu
1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje;
1.
kolokvij (pismeni)
2.
kolokvij (pismeni)
2) Završni ispit (usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-64,9 %
dobar (3) – 65-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) Seminarski rad – max. 20 %;
2) 1. kolokvij – max. 25 %;
3) 2. kolokvij – max. 25 %;
b) Završni ispit
4) Usmeni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno točnoodgovoriti na 50 % postavljenih pitanja).1.2
Kolegij obuhvaća povijest dramske književnosti kao književnog roda europskog civilizacijskog kruga prikazujući razvoj drame krozkronološku smjenu epoha od početaka (antika) do najsuvremenijihdogađanja dvadesetog stoljeća. Analizom važnijih djela pojedineepohe dobiva se i prikaz razvoja pojedinih žanrova. Kolegij prikazuje iutjecaj razvoja teorijske misli (važnijih poetika – Aristotel, Boileau,Brecht, itd.), kao i utjecaj teatarskog (utjecaj razvoja kazališnih izvedbina dramu), društvenog (utjecaj promjene društvenog sistemakapitalizam – komunizam – socrealizam), kulturnog (utjecaj filmsketehnike na formu drame) i znanstvenog (utjecaj drugih znanosti –psihoanaliza, Lacan) razvoja na dramu. Povezanost drame i njezinihoblika s izvedbenim uvjetima kazališta.
Analizirati nastajanja epoha i silnica koje oblikuju kazališni modelnekog vremena. Klasificirati suvremenu kazališnu umjetnost udijakronijski i sinkronijski niz. Usporediti današnji kanon sprethodnim epohama. Kritički prosuđivati dijakronijske paradigmerazvoja kazališnih epoha, međusobni utjecaji i kontraste.
LEKTIRA:
1.
Sofoklo:
Kralj Edip
2.
Prikazanje života s. Lovrinca mučenika
3.
Marin Držić,
Tirena
4.
Christopher Marlowe,
Tragična povijest života i smrti DoktoraFaustusa
,
5.
William Shakespeare,
Hamlet
6.
William Shakespeare,
Oluja
7.
Claderon
Život je san
8.
Jean Racin,
Fedra
9.
Freudenreich
Graničari
10.
Henrik Ibsen,
Nora ili kuća lutaka
;
11.
Anton Čehov,
Višnjik
;
12.
Bertolt Brecht,
Majka Courage i njezina djeca
;
13.
Luigi Pirandello,
Šest lica traže autora
;
14.
Samuel Beckett,
U očekivanju Godota
15.
Heiner Muller
Hamletmašina
16.
Ivo Brešan
Predstava Hemleta u selu Mrduša donja
17.
Miro Gavran:
Hotel babilon
ili
Traži se novi suprug
.
LITERATURA:
1.
Batušić, Nikola „Drama, dramaturgija, kazalište“ u Škreb/Stamać
Uvod u književnost
, GZH; Zagreb, 1983, str. 565-627.
2.
Batušić Nikola
Uvod u teatrologiju
GZH, Zagreb, 1991, str.185- 327.(„Dramski tekst i predstava“, „Kazališni prostor“, „Publika ukazališnom zrcalu“)
3.
Brecht, Bertolt
Dijalektika u teatru,
Beograd, 1979. 88-110.
4.
Lehmann, Hans Thies
Postdramsko kazalište
, CDU, Zagreb/Beograd,2004. str. 1-73.
5.
Melchinger, Siegried
Povijest političkog kazališta
, GZH, Zagreb, 1989.str. 439-507.
6.
Nikčević, S.
Nova europska drama ili velika obmana,
Meandar, Zagreb,2005.
7.
Senker, Boris
Redateljsko kazalište
, Centar za kulturnu djelatnost,Zagreb, 1984. 1-73. str.
1.
Artaud, Antoinen
Kazalište i njegov dvojnik
, HC ITI-UNESCO, Zagreb,2000.
2.
Batušić, Nikola
Povijest hrvatskog kazališta
, ŠK, Zagreb, 1978.
3.
Beker, Miroslav (ur)
Povijest književnih teorija,
SNL, Zagreb, 1979.(Aristotel, Castelvetro, Boileaux, Corneille, Lessing, Hugo, Zola)
4.
Brook, Peter
Prazni prostor
, Vidici, Split, 1972.
5.
Carlson, Marvin
Kazališne teorije
1, 2, 3, HC ITI, Zagreb, 1996.
6.
D’Amico, Silvio
Povijest dramskog teatra
, NZ MH, Zagreb, 1972.
7.
Kostić, Veselin
Šekspirov život i svet
, Naučna knjiga, Beograd, 1983.str. 5–159.
8.
Kott, Jan
Šekspir naš savremenik
, Svjetlost, Sarajevo, 1990.
9.
Nikčević, Sanja „Anđeli na sceni ili religiozno kazalište u Hrvatskoj1945-1990-1994-2002“, u
Krležini dani u Osijeku 1993
, Osijek, 1994. str.56-73.
10.
Solar, Milivoj
Rječnik književnog nazivlja
, Golden marketing, Zagreb,2006.
11.
Solar, Milivoj
Povijest svjetske književnosti
Golden marketing, Zagreb,2003.,
12.
Steiner, Geroge Smrt tragedije, CrKaDe, Zagreb, 1979.
13.
Szondi, Peter
Teorija moderne drame
, HC ITI, Zagreb, 2001.
14.
Škavić, Đurđa
Hrvatsko kazališno nazivlje
, HCITI, Zagreb, 1999.
1.
Redovito pohađanje nastave
– prisutnost na najmanje 70%nastave prema studijskom programu i izvedbenomnastavnom planu.
2.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastaveunutar zadanih nastavnih aktivnosti
– kumulativnoostvareno na dva kolokvija i seminarskom radu
1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje;
1.
kolokvij (pismeni)
2.
kolokvij (pismeni)
2) Završni ispit (usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-64,9 %
dobar (3) – 65-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) Seminarski rad – max. 20 %;
2) 1. kolokvij – max. 25 %;
3) 2. kolokvij – max. 25 %;
b) Završni ispit
4) Usmeni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno točnoodgovoriti na 50 % postavljenih pitanja).1.2