Kolegij
Ciljevi predmeta: Stjecanje osnovnog i temeljnog znanja o povijesti povijesti, odnosno o razvoju historiografije. Stjecanje znanja o razvoju i specifičnosti «pisanja povijesti» kroz povijest. Razumijevanje uloge povijesti u raznim društveno-političkim kontekstima. Shvaćanje promjena i razvoja predmeta istraživanja i tematika. Sadržaj predmeta: Antička historiografija. Srednjovjekovna historiografija (hagiografi i kroničari). Historiografija u vrijeme Renesanse. Historiografija u doba Prosvjetiteljstva. Pregled važnijih djela i autora te razvoj historiografije.
1. Klasificirati temeljne pojmove historiografskih smjerova i škola 2. Prepoznati razvoj historiografije, odnosno povezanost između historiografije i povijesnog konteksta 3. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad na temelju analize historiografskog teksta 4. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje 5. Pridržavati se etičkih načela u radu.
M. Gross, Suvremena historiografija. Korijeni, postignuća, traganja, Zagreb 2001., str. 1-110.
J. Burrow, Povijest povijesti: Epovi, kronike, romanse i ispitivanja od Herodota i Tukidida do dvadesetog stoljeća, Zagreb 2010., str. 13.–199.
- Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
- Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
- Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
- Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; kolokvij (pismeni);
- Završni ispit (usmeni).