Kolegij
Studiji
Komunikologija - Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošćuStudijska godina
1ISVU ID
186867ECTS
5
Cilj predmeta je upoznati studente s političkim sustavom kao temeljnom političkom jedinicom u suvremenom svijetu te objasniti najvažnije sastavnice političkog sustava – političke institucije, aktere i procese.
Razlikovati političke poretke i sustave vlasti.
Razlikovati izvršne, zakonodavne i sudbene institucije vlasti.
Kategorizirati tipove političkih stranaka, stranačkih sustava i interesnih skupina.
Usporediti uzroke i posljedice političke apatije i izborne apstinencije u demokratskim društvima.
Utvrditi različite modele demokracije.
Procijeniti tipove političke kulture.
Usporediti sličnosti i razlike između nacionalnih i europskih političkih institucija, aktera i procesa.
Ravlić, S., Čepo, D. (2014). Uvod u političku znanost. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Studijski centar za javnu upravu i javne financije
Merkel, W. (2011). Transformacija političkih sustava: uvod u teoriju i empirijsko istraživanje transformacije. Zagreb: Fakultet političkih znanosti
Maritain, J. (1992). Čovjek i država. Zagreb: Globus / Školska knjiga
Lijphart, A. (2014). Modeli demokracije: oblici i učinkovitost vlasti u trideset šest zemalja. Zagreb: Fakultet političkih znanosti
Milardović, A. (2014). Uvod u politologiju. Koprivnica: Sveučilište Sjever
Prisutnost na najmanje 70% nastave (9 od 13 susreta)
Najmanje 35% iz dvaju kolokvija te seminarskog rada i izlaganja (35 od 70 bodova)
50 – 64 boda – dovoljan (2)
65 -79 bodova – dobar (3)
80 – 89 bodova – vrlo dobar (4)
90 – 100 bodova – izvrstan (5)
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) Seminarski rad i izlaganje – najviše 20 bodova
2) Kolokviji – 50 bodova
b) Završni ispit – 30% ocjene
4) Usmeni ispit – najviše 30 bodova
50 – 64 boda – dovoljan (2)
65 -79 bodova – dobar (3)
80 – 89 bodova – vrlo dobar (4)
90 – 100 bodova – izvrstan (5)
50 – 64 boda – dovoljan (2)
65 -79 bodova – dobar (3)
80 – 89 bodova – vrlo dobar (4)
90 – 100 bodova – izvrstan (5)
Cilj predmeta je upoznati studente s političkim sustavom kao temeljnom političkom jedinicom u suvremenom svijetu te objasniti najvažnije sastavnice političkog sustava – političke institucije, aktere i procese.
Razlikovati političke poretke i sustave vlasti.
Razlikovati izvršne, zakonodavne i sudbene institucije vlasti.
Kategorizirati tipove političkih stranaka, stranačkih sustava i interesnih skupina.
Usporediti uzroke i posljedice političke apatije i izborne apstinencije u demokratskim društvima.
Utvrditi različite modele demokracije.
Procijeniti tipove političke kulture.
Usporediti sličnosti i razlike između nacionalnih i europskih političkih institucija, aktera i procesa.
Ravlić, S., Čepo, D. (2014). Uvod u političku znanost. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Studijski centar za javnu upravu i javne financije
Merkel, W. (2011). Transformacija političkih sustava: uvod u teoriju i empirijsko istraživanje transformacije. Zagreb: Fakultet političkih znanosti
Maritain, J. (1992). Čovjek i država. Zagreb: Globus / Školska knjiga
Lijphart, A. (2014). Modeli demokracije: oblici i učinkovitost vlasti u trideset šest zemalja. Zagreb: Fakultet političkih znanosti
Milardović, A. (2014). Uvod u politologiju. Koprivnica: Sveučilište Sjever
Prisutnost na najmanje 70% nastave (9 od 13 susreta)
Najmanje 35% iz dvaju kolokvija te seminarskog rada i izlaganja (35 od 70 bodova)
50 – 64 boda – dovoljan (2)
65 -79 bodova – dobar (3)
80 – 89 bodova – vrlo dobar (4)
90 – 100 bodova – izvrstan (5)
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) Seminarski rad i izlaganje – najviše 20 bodova
2) Kolokviji – 50 bodova
b) Završni ispit – 30% ocjene
4) Usmeni ispit – najviše 30 bodova
50 – 64 boda – dovoljan (2)
65 -79 bodova – dobar (3)
80 – 89 bodova – vrlo dobar (4)
90 – 100 bodova – izvrstan (5)
50 – 64 boda – dovoljan (2)
65 -79 bodova – dobar (3)
80 – 89 bodova – vrlo dobar (4)
90 – 100 bodova – izvrstan (5)
Cilj predmeta je upoznati studente s političkim sustavom kao temeljnom političkom jedinicom u suvremenom svijetu te objasniti najvažnije sastavnice političkog sustava – političke institucije, aktere i procese.
Razlikovati političke poretke i sustave vlasti.
Razlikovati izvršne, zakonodavne i sudbene institucije vlasti.
Kategorizirati tipove političkih stranaka, stranačkih sustava i interesnih skupina.
Usporediti uzroke i posljedice političke apatije i izborne apstinencije u demokratskim društvima.
Utvrditi različite modele demokracije.
Procijeniti tipove političke kulture.
Usporediti sličnosti i razlike između nacionalnih i europskih političkih institucija, aktera i procesa.
Ravlić, S., Čepo, D. (2014). Uvod u političku znanost. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Studijski centar za javnu upravu i javne financije
Merkel, W. (2011). Transformacija političkih sustava: uvod u teoriju i empirijsko istraživanje transformacije. Zagreb: Fakultet političkih znanosti
Maritain, J. (1992). Čovjek i država. Zagreb: Globus / Školska knjiga
Lijphart, A. (2014). Modeli demokracije: oblici i učinkovitost vlasti u trideset šest zemalja. Zagreb: Fakultet političkih znanosti
Milardović, A. (2014). Uvod u politologiju. Koprivnica: Sveučilište Sjever
Prisutnost na najmanje 70% nastave (9 od 13 susreta)
Najmanje 35% iz dvaju kolokvija te seminarskog rada i izlaganja (35 od 70 bodova)
50 – 64 boda – dovoljan (2)
65 -79 bodova – dobar (3)
80 – 89 bodova – vrlo dobar (4)
90 – 100 bodova – izvrstan (5)
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) Seminarski rad i izlaganje – najviše 20 bodova
2) Kolokviji – 50 bodova
b) Završni ispit – 30% ocjene
4) Usmeni ispit – najviše 30 bodova
50 – 64 boda – dovoljan (2)
65 -79 bodova – dobar (3)
80 – 89 bodova – vrlo dobar (4)
90 – 100 bodova – izvrstan (5)
50 – 64 boda – dovoljan (2)
65 -79 bodova – dobar (3)
80 – 89 bodova – vrlo dobar (4)
90 – 100 bodova – izvrstan (5)