Kolegij
Studiji
Komunikologija - Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošćuStudijska godina
2ISVU ID
198636ECTS
5
Predmet omogućava studentima stjecanje znanja o vrstama kriza i
institucijama koje su njima pogođene, iz perspektive odnosa s
javnošću. Osim što daje uvid u načine na koji se krize mogu
prevenirati, odnosno predvidjeti, predmet opisuje metode korištenja
instrumenata odnosa s javnošću u upravljanju kriznim situacijama. U
seminarima se analiziraju krizni slučajevi u različitim društvenim i
kulturnim područjima u Hrvatskoj i svijetu čime se, uz usvajanje
pravila i operacionalizacije kriznog komuniciranja, studente priprema
za samostalni i timski rad u vrednovanju i analiziranju kriza i nošenja
s njima, pogotovo s obzirom na različite karaktere institucija i njihovih
javnosti.
Primijeniti tehnike i alate odnosa s javnošću u nošenju s krizom.
Izraditi plan krizne komunikacije. Analizirati dosege krize. Koristiti
modele upravljanja kriznom komunikacijom. Vrjednovati odgovor na
krizu. Identificirati vrstu krize u odnosu na karakter institucija i
njihovih javnosti.
De la Cierva, Y., (2021.) Leading companies through storms and crisis.
Principles and best practices in prevention, crisis management and
communication. EUNSA, Pamplona.; De la Cierva, Y., (2021.) Crisis
Management in the Catholic Church: Principles and best practices.
ISCOM, Rim.
Coombs, W. T. (2019) Ongoing Crisis Communication: Planning,
Managing, and Responding Fifth Edition, SAGE Publications. Los
Angeles, London, New Delhi, Singapore, Washington DC, Melbourne
(odabrana poglavlja); Jugo, D. (2017) Menadžment kriznog
komuniciranja, Školska knjiga, Zagreb (odabrana poglavlja); Fearn-
Banks, K. (2016) Crisis Communications: A Casebook Approach, Fifth
Edition, Routledge Taylor&Francis Group, New York and London
(odabrana poglavlja); Lerbinger, O. (2012) The Crisis Manager: Facing
Disasters, Conflicts, and Failures, Routledge, New York (odabrana
poglavlja); Mora, J. M. Cultivating Reputation with the aid of
Communication, u: Universities’ Reputation, Mora J. M. ur. EUNSA,
Barañáin, 2015, Kindle edition.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu.
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i
izloženo seminarsko izlaganje.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno
ostvareno na seminarskom izlaganju i na dva kolokvija.
1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje; 1. kolokvij
(pismeni) i 2. kolokvij (pismeni).
2) Završna vježba
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarske obveze – max. 20%
2) 1. kolokviji – max. 25%
3) 2. kolokviji – max. 25%
b) Završna vježba – 30% ocjene
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
Seminarsko izlaganje | 0.76 | 20 |
Kolokvij-međuispit | 0.95 | 25 |
Kolokvij-međuispit | 0.95 | 25 |
Ukupno tijekom nastave | 3.86 | 70 |
Završni ispit | 1.14 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 5 | 100 |
Predmet omogućava studentima stjecanje znanja o vrstama kriza i
institucijama koje su njima pogođene, iz perspektive odnosa s
javnošću. Osim što daje uvid u načine na koji se krize mogu
prevenirati, odnosno predvidjeti, predmet opisuje metode korištenja
instrumenata odnosa s javnošću u upravljanju kriznim situacijama. U
seminarima se analiziraju krizni slučajevi u različitim društvenim i
kulturnim područjima u Hrvatskoj i svijetu čime se, uz usvajanje
pravila i operacionalizacije kriznog komuniciranja, studente priprema
za samostalni i timski rad u vrednovanju i analiziranju kriza i nošenja
s njima, pogotovo s obzirom na različite karaktere institucija i njihovih
javnosti.
Primijeniti tehnike i alate odnosa s javnošću u nošenju s krizom.
Izraditi plan krizne komunikacije. Analizirati dosege krize. Koristiti
modele upravljanja kriznom komunikacijom. Vrjednovati odgovor na
krizu. Identificirati vrstu krize u odnosu na karakter institucija i
njihovih javnosti.
De la Cierva, Y., (2021.) Leading companies through storms and crisis.
Principles and best practices in prevention, crisis management and
communication. EUNSA, Pamplona.; De la Cierva, Y., (2021.) Crisis
Management in the Catholic Church: Principles and best practices.
ISCOM, Rim.
Coombs, W. T. (2019) Ongoing Crisis Communication: Planning,
Managing, and Responding Fifth Edition, SAGE Publications. Los
Angeles, London, New Delhi, Singapore, Washington DC, Melbourne
(odabrana poglavlja); Jugo, D. (2017) Menadžment kriznog
komuniciranja, Školska knjiga, Zagreb (odabrana poglavlja); Fearn-
Banks, K. (2016) Crisis Communications: A Casebook Approach, Fifth
Edition, Routledge Taylor&Francis Group, New York and London
(odabrana poglavlja); Lerbinger, O. (2012) The Crisis Manager: Facing
Disasters, Conflicts, and Failures, Routledge, New York (odabrana
poglavlja); Mora, J. M. Cultivating Reputation with the aid of
Communication, u: Universities’ Reputation, Mora J. M. ur. EUNSA,
Barañáin, 2015, Kindle edition.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu.
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i
izloženo seminarsko izlaganje.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno
ostvareno na seminarskom izlaganju i na dva kolokvija.
1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje; 1. kolokvij
(pismeni) i 2. kolokvij (pismeni).
2) Završna vježba
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarske obveze – max. 20%
2) 1. kolokviji – max. 25%
3) 2. kolokviji – max. 25%
b) Završna vježba – 30% ocjene
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
Seminarsko izlaganje | 0.76 | 20 |
Kolokvij-međuispit | 0.95 | 25 |
Kolokvij-međuispit | 0.95 | 25 |
Ukupno tijekom nastave | 3.86 | 70 |
Završni ispit | 1.14 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 5 | 100 |
Predmet omogućava studentima stjecanje znanja o vrstama kriza i
institucijama koje su njima pogođene, iz perspektive odnosa s
javnošću. Osim što daje uvid u načine na koji se krize mogu
prevenirati, odnosno predvidjeti, predmet opisuje metode korištenja
instrumenata odnosa s javnošću u upravljanju kriznim situacijama. U
seminarima se analiziraju krizni slučajevi u različitim društvenim i
kulturnim područjima u Hrvatskoj i svijetu čime se, uz usvajanje
pravila i operacionalizacije kriznog komuniciranja, studente priprema
za samostalni i timski rad u vrednovanju i analiziranju kriza i nošenja
s njima, pogotovo s obzirom na različite karaktere institucija i njihovih
javnosti.
Primijeniti tehnike i alate odnosa s javnošću u nošenju s krizom.
Izraditi plan krizne komunikacije. Analizirati dosege krize. Koristiti
modele upravljanja kriznom komunikacijom. Vrjednovati odgovor na
krizu. Identificirati vrstu krize u odnosu na karakter institucija i
njihovih javnosti.
De la Cierva, Y., (2021.) Leading companies through storms and crisis.
Principles and best practices in prevention, crisis management and
communication. EUNSA, Pamplona.; De la Cierva, Y., (2021.) Crisis
Management in the Catholic Church: Principles and best practices.
ISCOM, Rim.
Coombs, W. T. (2019) Ongoing Crisis Communication: Planning,
Managing, and Responding Fifth Edition, SAGE Publications. Los
Angeles, London, New Delhi, Singapore, Washington DC, Melbourne
(odabrana poglavlja); Jugo, D. (2017) Menadžment kriznog
komuniciranja, Školska knjiga, Zagreb (odabrana poglavlja); Fearn-
Banks, K. (2016) Crisis Communications: A Casebook Approach, Fifth
Edition, Routledge Taylor&Francis Group, New York and London
(odabrana poglavlja); Lerbinger, O. (2012) The Crisis Manager: Facing
Disasters, Conflicts, and Failures, Routledge, New York (odabrana
poglavlja); Mora, J. M. Cultivating Reputation with the aid of
Communication, u: Universities’ Reputation, Mora J. M. ur. EUNSA,
Barañáin, 2015, Kindle edition.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu.
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i
izloženo seminarsko izlaganje.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno
ostvareno na seminarskom izlaganju i na dva kolokvija.
1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje; 1. kolokvij
(pismeni) i 2. kolokvij (pismeni).
2) Završna vježba
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarske obveze – max. 20%
2) 1. kolokviji – max. 25%
3) 2. kolokviji – max. 25%
b) Završna vježba – 30% ocjene
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
Seminarsko izlaganje | 0.76 | 20 |
Kolokvij-međuispit | 0.95 | 25 |
Kolokvij-međuispit | 0.95 | 25 |
Ukupno tijekom nastave | 3.86 | 70 |
Završni ispit | 1.14 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 5 | 100 |