Kolegij
Studiji
Komunikologija - Interkulturalna komunikacija i novinarstvoStudijska godina
1ISVU ID
186792ECTS
5
Cilj je predmeta izložiti osnove istraživačkoga novinarstva s teorijskoga i praktičnoga aspekta, s naglaskom na hrvatsko istraživačko novinarstvo u kontekstu europske kontinentalne tradicije i angloameričke tradicije. Studenti će biti upoznati sa specifičnostima istraživačkoga novinarstva u raznim medijima kao i s analizom važnijih primjera istraživačkih radova, a ujedno će se razmotriti i sama definicija istraživačkoga novinarstva u usporedbi s temeljnim poslanjem novinarstva.
Argumentirati ulogu i značaj istraživačkoga novinarstva u suvremenome svijetu. Razlikovati europsku i angloameričku tradiciju u istraživačkom novinarstvu. Izdvojiti temeljne pojmove istraživačkoga novinarstva. Samostalno kreirati plan novinarskoga istraživanja.
Bešker, I., Obad, O. i dr. (2004), Istraživačko novinarstvo, Zagreb: Press Data..
De Burgh, H. & Lashmar, P. (2021. 3rd. ed.). Investigative Journalism. Routledge
De Burgh, H. (ed.) (2000), Investigative Journalism. Context and Practice, London / New York: Routledge..
Spark, D. (1999), Investigative Reporting. A Study in Technique, Oxford: Focal Press.
Hunter, M. L. (2011); Story-based Inquiry: A manual for investigative journalists, UNESCO, https://unesdoc.unesco.org/images/0019/001930/193078e.pdf.
Ullman, J., Colbert, J. (eds.) (1992), The Reporter’s Handbook. An Investigator’s Guide to Documents and Techniques, New York: St. Martin’s Press.
- Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
- Uredno izvršene vježbe.
- Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno kroz vježbe, seminar i kolokvij.
1) Nastavne aktivnosti – vježbe; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni).
2) Završni ispit (usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-64,9 %
dobar (3) – 65-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90-100 %
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
vježbe – max. 20 %;
kolokvij – max. 25 %;
seminarski rad – max. 25 %;
b) Završni ispit Usmeni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50 % postavljenih pitanja).
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Rad na vježbama | 0.76 | 20 |
| Seminarski rad | 0.95 | 25 |
| Kolokvij-međuispit | 0.95 | 25 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.86 | 70 |
| Završni ispit | 1.14 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 5 | 100 |
Cilj je predmeta izložiti osnove istraživačkoga novinarstva s teorijskoga i praktičnoga aspekta, s naglaskom na hrvatsko istraživačko novinarstvo u kontekstu europske kontinentalne tradicije i angloameričke tradicije. Studenti će biti upoznati sa specifičnostima istraživačkoga novinarstva u raznim medijima kao i s analizom važnijih primjera istraživačkih radova, a ujedno će se razmotriti i sama definicija istraživačkoga novinarstva u usporedbi s temeljnim poslanjem novinarstva.
Argumentirati ulogu i značaj istraživačkoga novinarstva u suvremenome svijetu. Razlikovati europsku i angloameričku tradiciju u istraživačkom novinarstvu. Izdvojiti temeljne pojmove istraživačkoga novinarstva. Samostalno kreirati plan novinarskoga istraživanja.
Bešker, I., Obad, O. i dr. (2004), Istraživačko novinarstvo, Zagreb: Press Data..
De Burgh, H. & Lashmar, P. (2021. 3rd. ed.). Investigative Journalism. Routledge
De Burgh, H. (ed.) (2000), Investigative Journalism. Context and Practice, London / New York: Routledge..
Spark, D. (1999), Investigative Reporting. A Study in Technique, Oxford: Focal Press.
Hunter, M. L. (2011); Story-based Inquiry: A manual for investigative journalists, UNESCO, https://unesdoc.unesco.org/images/0019/001930/193078e.pdf.
Ullman, J., Colbert, J. (eds.) (1992), The Reporter’s Handbook. An Investigator’s Guide to Documents and Techniques, New York: St. Martin’s Press.
- Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
- Uredno izvršene vježbe.
- Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno kroz vježbe, seminar i kolokvij.
1) Nastavne aktivnosti – vježbe; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni).
2) Završni ispit (usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-64,9 %
dobar (3) – 65-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90-100 %
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
vježbe – max. 20 %;
kolokvij – max. 25 %;
seminarski rad – max. 25 %;
b) Završni ispit Usmeni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50 % postavljenih pitanja).
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Rad na vježbama | 0.76 | 20 |
| Seminarski rad | 0.95 | 25 |
| Kolokvij-međuispit | 0.95 | 25 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.86 | 70 |
| Završni ispit | 1.14 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 5 | 100 |
Cilj je predmeta izložiti osnove istraživačkoga novinarstva s teorijskoga i praktičnoga aspekta, s naglaskom na hrvatsko istraživačko novinarstvo u kontekstu europske kontinentalne tradicije i angloameričke tradicije. Studenti će biti upoznati sa specifičnostima istraživačkoga novinarstva u raznim medijima kao i s analizom važnijih primjera istraživačkih radova, a ujedno će se razmotriti i sama definicija istraživačkoga novinarstva u usporedbi s temeljnim poslanjem novinarstva.
Argumentirati ulogu i značaj istraživačkoga novinarstva u suvremenome svijetu. Razlikovati europsku i angloameričku tradiciju u istraživačkom novinarstvu. Izdvojiti temeljne pojmove istraživačkoga novinarstva. Samostalno kreirati plan novinarskoga istraživanja.
Bešker, I., Obad, O. i dr. (2004), Istraživačko novinarstvo, Zagreb: Press Data..
De Burgh, H. & Lashmar, P. (2021. 3rd. ed.). Investigative Journalism. Routledge
De Burgh, H. (ed.) (2000), Investigative Journalism. Context and Practice, London / New York: Routledge..
Spark, D. (1999), Investigative Reporting. A Study in Technique, Oxford: Focal Press.
Hunter, M. L. (2011); Story-based Inquiry: A manual for investigative journalists, UNESCO, https://unesdoc.unesco.org/images/0019/001930/193078e.pdf.
Ullman, J., Colbert, J. (eds.) (1992), The Reporter’s Handbook. An Investigator’s Guide to Documents and Techniques, New York: St. Martin’s Press.
- Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
- Uredno izvršene vježbe.
- Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno kroz vježbe, seminar i kolokvij.
1) Nastavne aktivnosti – vježbe; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni).
2) Završni ispit (usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-64,9 %
dobar (3) – 65-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90-100 %
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
vježbe – max. 20 %;
kolokvij – max. 25 %;
seminarski rad – max. 25 %;
b) Završni ispit Usmeni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50 % postavljenih pitanja).
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Rad na vježbama | 0.76 | 20 |
| Seminarski rad | 0.95 | 25 |
| Kolokvij-međuispit | 0.95 | 25 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.86 | 70 |
| Završni ispit | 1.14 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 5 | 100 |