Kolegij
Studiji
PovijestPovijest (dvopredmetni)
Sociologija (dvopredmetni)
Studijska godina
2ISVU ID
97962ECTS
4
Predavanja donose pregled povijesti Crkve od Edikta o vjerskoj toleranciji (313.) i aktivnoga uključivanja kršćanstva u europsku povijest pa do kraja koncilijarizma i vrhunca renesansnih papa početkom 16. stoljeća. Nastavne teme kroz rečeno vrijeme prate ljude i institucije, događaje i ideje, duhovno stanje pojedinca i mentalitete. Na seminarima se obrađuju izabrane crkvene teme iz hrvatske povijesti koje u cjelini nadopunjuju nastavu medievistike.
Predmetom se želi upoznati studente s vjerskim gibanjima srednjega vijeka kroz katoličku i povijesno-kritičku prizmu. Naglasak je na razumijevanju najvažnijih srednjovjekovnih crkvenih događaja i temeljnih kršćanskih pojmova. Cilj je osposobiti studente za samostalno promišljanje o srednjovjekovnoj crkvenoj povijesti, povijesti Katoličke crkve te njezinu doprinosu zapadnoeuropskoj uljudbi i hrvatskomu narodu.
1. Definirati osnovne pojmove u vezi sa srednjovjekovnom Crkvom 2. Usporediti razvoj srednjovjekovnog kršćanstva s obzirom na različite pristupe istraživanju tog fenomena 3. Kronološki klasificirati događaje relevantne za srednjovjekovnu Crkvu 4. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad, koristeći suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije 5. Pridržavati se etičkih načela u radu
August Franzen, Pregled povijesti Crkve, Zagreb, 2004., 53.-206.; Hubert Jedin (ur.), Velika povijest Crkve, 3. svezak, 1. polusvezak (III/I), Zagreb, 2001., str. 221-233, 257-291, 407-445, 612-662; Hubert Jedin (ur.), Velika povijest Crkve, 3. svezak, 1. polusvezak (III/I), Zagreb 2001., str. 4-9, 31-60, 194-213, 261-275, 288-355, 452-473; Hubert Jedin (ur.), Velika povijest Crkve, 3. svezak, 2. polusvezak (III/II), Zagreb 1993., str. 135-156, 551-583.
F. Šanjek, Crkva i kršćanstvo u Hrvata (srednji vijek), Zagreb, 1993.2, 1.-568.;
S. Kovačić, Kršćanstvo i Crkva u staromu i srednjemu vijeku, Split, 2004., 21.-148
- Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
- Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada
- Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze;
2. Završni ispit (usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
seminarske obveze – 30% kolokviji – 40%"
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
usmeni ispit – 30%"

Predavanja donose pregled povijesti Crkve od Edikta o vjerskoj toleranciji (313.) i aktivnoga uključivanja kršćanstva u europsku povijest pa do kraja koncilijarizma i vrhunca renesansnih papa početkom 16. stoljeća. Nastavne teme kroz rečeno vrijeme prate ljude i institucije, događaje i ideje, duhovno stanje pojedinca i mentalitete. Na seminarima se obrađuju izabrane crkvene teme iz hrvatske povijesti koje u cjelini nadopunjuju nastavu medievistike.
Predmetom se želi upoznati studente s vjerskim gibanjima srednjega vijeka kroz katoličku i povijesno-kritičku prizmu. Naglasak je na razumijevanju najvažnijih srednjovjekovnih crkvenih događaja i temeljnih kršćanskih pojmova. Cilj je osposobiti studente za samostalno promišljanje o srednjovjekovnoj crkvenoj povijesti, povijesti Katoličke crkve te njezinu doprinosu zapadnoeuropskoj uljudbi i hrvatskomu narodu.
1. Definirati osnovne pojmove u vezi sa srednjovjekovnom Crkvom 2. Usporediti razvoj srednjovjekovnog kršćanstva s obzirom na različite pristupe istraživanju tog fenomena 3. Kronološki klasificirati događaje relevantne za srednjovjekovnu Crkvu 4. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad, koristeći suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije 5. Pridržavati se etičkih načela u radu
August Franzen, Pregled povijesti Crkve, Zagreb, 2004., 53.-206.; Hubert Jedin (ur.), Velika povijest Crkve, 3. svezak, 1. polusvezak (III/I), Zagreb, 2001., str. 221-233, 257-291, 407-445, 612-662; Hubert Jedin (ur.), Velika povijest Crkve, 3. svezak, 1. polusvezak (III/I), Zagreb 2001., str. 4-9, 31-60, 194-213, 261-275, 288-355, 452-473; Hubert Jedin (ur.), Velika povijest Crkve, 3. svezak, 2. polusvezak (III/II), Zagreb 1993., str. 135-156, 551-583.
F. Šanjek, Crkva i kršćanstvo u Hrvata (srednji vijek), Zagreb, 1993.2, 1.-568.;
S. Kovačić, Kršćanstvo i Crkva u staromu i srednjemu vijeku, Split, 2004., 21.-148
- Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
- Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada
- Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze;
2. Završni ispit (usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
seminarske obveze – 30% kolokviji – 40%"
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
usmeni ispit – 30%"

Predavanja donose pregled povijesti Crkve od Edikta o vjerskoj toleranciji (313.) i aktivnoga uključivanja kršćanstva u europsku povijest pa do kraja koncilijarizma i vrhunca renesansnih papa početkom 16. stoljeća. Nastavne teme kroz rečeno vrijeme prate ljude i institucije, događaje i ideje, duhovno stanje pojedinca i mentalitete. Na seminarima se obrađuju izabrane crkvene teme iz hrvatske povijesti koje u cjelini nadopunjuju nastavu medievistike.
Predmetom se želi upoznati studente s vjerskim gibanjima srednjega vijeka kroz katoličku i povijesno-kritičku prizmu. Naglasak je na razumijevanju najvažnijih srednjovjekovnih crkvenih događaja i temeljnih kršćanskih pojmova. Cilj je osposobiti studente za samostalno promišljanje o srednjovjekovnoj crkvenoj povijesti, povijesti Katoličke crkve te njezinu doprinosu zapadnoeuropskoj uljudbi i hrvatskomu narodu.
1. Definirati osnovne pojmove u vezi sa srednjovjekovnom Crkvom 2. Usporediti razvoj srednjovjekovnog kršćanstva s obzirom na različite pristupe istraživanju tog fenomena 3. Kronološki klasificirati događaje relevantne za srednjovjekovnu Crkvu 4. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad, koristeći suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije 5. Pridržavati se etičkih načela u radu
August Franzen, Pregled povijesti Crkve, Zagreb, 2004., 53.-206.; Hubert Jedin (ur.), Velika povijest Crkve, 3. svezak, 1. polusvezak (III/I), Zagreb, 2001., str. 221-233, 257-291, 407-445, 612-662; Hubert Jedin (ur.), Velika povijest Crkve, 3. svezak, 1. polusvezak (III/I), Zagreb 2001., str. 4-9, 31-60, 194-213, 261-275, 288-355, 452-473; Hubert Jedin (ur.), Velika povijest Crkve, 3. svezak, 2. polusvezak (III/II), Zagreb 1993., str. 135-156, 551-583.
F. Šanjek, Crkva i kršćanstvo u Hrvata (srednji vijek), Zagreb, 1993.2, 1.-568.;
S. Kovačić, Kršćanstvo i Crkva u staromu i srednjemu vijeku, Split, 2004., 21.-148
- Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
- Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada
- Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze;
2. Završni ispit (usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
seminarske obveze – 30% kolokviji – 40%"
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
usmeni ispit – 30%"
