Kolegij
Studiji
SestrinstvoSestrinstvo
Studijska godina
1ISVU ID
144102ECTS
1
Student će biti upoznat s osnovnim načelima strukture i funkcije organskih spojeva koje nalazimo u ljudskom tijelu.
Student će biti osposobljen za razumijevanje osnovnih biokemijskih procesa u ljudskom organizmu s ciljem razumijevanja daljnjih kompleksnijih sadržaja.
Objasniti osnovna načela strukture proteina, ugljikohidrata, lipida i nukleinskih kiselina; - identificirati funkciju najznačajnijih proteina, ugljikohidrata i lipida u ljudskom organizmu; - objasniti osnovna načela
probave i metabolizma.
1. Harperova ilustrirana biokemija, 28. izdanje, Medicinska naklada, 2010.
2. Glavaš-Obrovac Lj. i sur.: Interni priručnik za seminare i vježbe iz Medicinske kemije i biokemije 2, Medicinski fakultet Osijek, 2010.
3. Karlson: Biokemija za studente kemije i medicine, Školska knjiga, Zagreb 1993.
4. L. Stryer: Biokemija, 2. izdanje, Školska knjiga, Zagreb 1991.
1. Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70%nastave)
2. Uredno izvršene obaveze praktičnih metodičkih vježbi.
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz: Završni ispit (pismeni)
Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene:
izvrstan (5) - od 90 do 100 %
vrlo dobar (4) - od 80 do 89,9 %
dobar (3) - od 70 do 79,9 %
dovoljan (2) - od 60 do 69,9 %
nedovoljan (1) - od O do 59,9 %
Vrsta aktivnosti | ECTS | Udio ocjene (%) |
Pohađanje nastave | 0.6 | 0 |
Ukupno tijekom nastave | 0.6 | 0 |
završni ispit | 0.4 | 100 |
Ukupno bodova (nastava + završni ispit) | 1.0 | 100 |
Student će biti upoznat s osnovnim načelima strukture i funkcije organskih spojeva koje nalazimo u ljudskom tijelu.
Student će biti osposobljen za razumijevanje osnovnih biokemijskih procesa u ljudskom organizmu s ciljem razumijevanja daljnjih kompleksnijih sadržaja.
Objasniti osnovna načela strukture proteina, ugljikohidrata, lipida i nukleinskih kiselina; - identificirati funkciju najznačajnijih proteina, ugljikohidrata i lipida u ljudskom organizmu; - objasniti osnovna načela
probave i metabolizma.
1. Harperova ilustrirana biokemija, 28. izdanje, Medicinska naklada, 2010.
2. Glavaš-Obrovac Lj. i sur.: Interni priručnik za seminare i vježbe iz Medicinske kemije i biokemije 2, Medicinski fakultet Osijek, 2010.
3. Karlson: Biokemija za studente kemije i medicine, Školska knjiga, Zagreb 1993.
4. L. Stryer: Biokemija, 2. izdanje, Školska knjiga, Zagreb 1991.
1. Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70%nastave)
2. Uredno izvršene obaveze praktičnih metodičkih vježbi.
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz: Završni ispit (pismeni)
Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene:
izvrstan (5) - od 90 do 100 %
vrlo dobar (4) - od 80 do 89,9 %
dobar (3) - od 70 do 79,9 %
dovoljan (2) - od 60 do 69,9 %
nedovoljan (1) - od O do 59,9 %
Vrsta aktivnosti | ECTS | Udio ocjene (%) |
Pohađanje nastave | 0.6 | 0 |
Ukupno tijekom nastave | 0.6 | 0 |
završni ispit | 0.4 | 100 |
Ukupno bodova (nastava + završni ispit) | 1.0 | 100 |
Student će biti upoznat s osnovnim načelima strukture i funkcije organskih spojeva koje nalazimo u ljudskom tijelu.
Student će biti osposobljen za razumijevanje osnovnih biokemijskih procesa u ljudskom organizmu s ciljem razumijevanja daljnjih kompleksnijih sadržaja.
Objasniti osnovna načela strukture proteina, ugljikohidrata, lipida i nukleinskih kiselina; - identificirati funkciju najznačajnijih proteina, ugljikohidrata i lipida u ljudskom organizmu; - objasniti osnovna načela
probave i metabolizma.
1. Harperova ilustrirana biokemija, 28. izdanje, Medicinska naklada, 2010.
2. Glavaš-Obrovac Lj. i sur.: Interni priručnik za seminare i vježbe iz Medicinske kemije i biokemije 2, Medicinski fakultet Osijek, 2010.
3. Karlson: Biokemija za studente kemije i medicine, Školska knjiga, Zagreb 1993.
4. L. Stryer: Biokemija, 2. izdanje, Školska knjiga, Zagreb 1991.
1. Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70%nastave)
2. Uredno izvršene obaveze praktičnih metodičkih vježbi.
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz: Završni ispit (pismeni)
Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene:
izvrstan (5) - od 90 do 100 %
vrlo dobar (4) - od 80 do 89,9 %
dobar (3) - od 70 do 79,9 %
dovoljan (2) - od 60 do 69,9 %
nedovoljan (1) - od O do 59,9 %
Vrsta aktivnosti | ECTS | Udio ocjene (%) |
Pohađanje nastave | 0.6 | 0 |
Ukupno tijekom nastave | 0.6 | 0 |
završni ispit | 0.4 | 100 |
Ukupno bodova (nastava + završni ispit) | 1.0 | 100 |
Ishodi učenja
Objasniti primarnu, sekundarnu i tercijarnu strukturu proteina, objasniti kako nastaje peptidna veza.
Ishodi učenja
Objasniti ulogu enzima u biokemijskim reakcijama, njihovu povezanost s prostetičkim skupinama (ko-enzimima).
Objasniti vrstu enzimske reakcije i interakcije enzima sa supstratom ili inhibitorom.
Ishodi učenja
Objasniti degradaciju i razgradnju porteina u probavnom traktu čovjeka.
Znati objasniti osnovne puteve i mogućnosti apsorpcije petptida i aminokiselina iz probavnog trakta.
Ishodi učenja
Prepoznati i objsniti osnovne strukture i zadaće mono-, di- i polisaharida.
Objsniti glikolizu (aerobnu i anaerobnu) i njenu energetsku bilanucu. Znati opisati put sinteze glukoze i glikogena u stanici.
Ishodi učenja
Objasniti važnost citratnog ciklusa u mitohondriju stanice.
Objasniti zašto je citratni ciklus okretište metaboličkih puteva u stanici.
Ishodi učenja
Objasniti način prenošenja elektrona u procesu oksidativne fosforilacije i sintezu ATP-a korištenjem snage strujanja protona kroz ATP-sintetazu.
Ishodi učenja
Prepoznat i objasniti prijenos lipofilnih i hidrofilnih tvari kroz membranu.
Nabrojati vrste prijenosa tvari kroz membranu stanice.
Ishodi učenja
Opisati razliku između DNA i RNA.
Objasnit prinicip PCR-a.
Objasnit dogmu molekularne biologije - transkripcija, translacija, sinteza proteina.
Ishodi učenja
Student će biti upoznat s radom i organizacijom laboratorija, protokola biokemijskih analiza kao i tumačenjem dobivenih rezultata.
Ishodi učenja
Student mora znati objasniti međusobnu povezanost metaboličkih puteva u razgradnji i sintezi bioloških polimera kao i dobivanje energije u vidu ATP-a od istih.