1. Prepoznati temeljne procese iz hrvatske, europske i svjetske povijesti od
prapovijesnog do suvremenog doba. 

2. Analizirati izvore, znanstvenu i
stručnu literaturu s područja filozofije povijesti 

3. Koristiti doprinos drugih
znanstvenih disciplina u historiografskom radu. 

4. Napisati jasan i
strukturiran pismeni rad, koristeći se stručnom literaturom i pridržavajući se
etičkih načela u radu. 

5. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje.

-K. Löwith, Svjetska povijest i događanje spasa, Sarajevo 1990.

C. Dawson, The Dynamics of World History, Wilmington 2002.; G. W. F.
Hegel, Filozofija povijesti, Zagreb 1951.; O. Spengler, Propast Zapada, sv. 1–
2., Zagreb 1998–2000.; F. Petrić, Deset dijaloga o povijesti, Pula 1980.; J. G.
Herder, Ideen zur Philosophie der Geschichte der Menschheit,
(https://www.textlog.de/herder_menschheit.html); N. Berdjajev, Smisao
povijesti, Split 2005.; H. U. von Balthasar, A Theology of History, Ignatius
Press, San Francisco 1994.; F. Fukuyama, The End of History and the Last
Man, New York 2006.
A. Augustin, O Državi Božjoj, sv. 1-3, Zagreb 1985.-1986.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom
planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te
predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni)
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
 

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
seminarske obveze – 35%
1. kolokvij – 35%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50%
ispita)
usmeni ispit – 30%

-

1. Prepoznati temeljne procese iz hrvatske, europske i svjetske povijesti od
prapovijesnog do suvremenog doba. 

2. Analizirati izvore, znanstvenu i
stručnu literaturu s područja filozofije povijesti 

3. Koristiti doprinos drugih
znanstvenih disciplina u historiografskom radu. 

4. Napisati jasan i
strukturiran pismeni rad, koristeći se stručnom literaturom i pridržavajući se
etičkih načela u radu. 

5. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje.

-K. Löwith, Svjetska povijest i događanje spasa, Sarajevo 1990.

C. Dawson, The Dynamics of World History, Wilmington 2002.; G. W. F.
Hegel, Filozofija povijesti, Zagreb 1951.; O. Spengler, Propast Zapada, sv. 1–
2., Zagreb 1998–2000.; F. Petrić, Deset dijaloga o povijesti, Pula 1980.; J. G.
Herder, Ideen zur Philosophie der Geschichte der Menschheit,
(https://www.textlog.de/herder_menschheit.html); N. Berdjajev, Smisao
povijesti, Split 2005.; H. U. von Balthasar, A Theology of History, Ignatius
Press, San Francisco 1994.; F. Fukuyama, The End of History and the Last
Man, New York 2006.
A. Augustin, O Državi Božjoj, sv. 1-3, Zagreb 1985.-1986.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom
planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te
predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni)
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
 

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
seminarske obveze – 35%
1. kolokvij – 35%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50%
ispita)
usmeni ispit – 30%

-

1. Prepoznati temeljne procese iz hrvatske, europske i svjetske povijesti od
prapovijesnog do suvremenog doba. 

2. Analizirati izvore, znanstvenu i
stručnu literaturu s područja filozofije povijesti 

3. Koristiti doprinos drugih
znanstvenih disciplina u historiografskom radu. 

4. Napisati jasan i
strukturiran pismeni rad, koristeći se stručnom literaturom i pridržavajući se
etičkih načela u radu. 

5. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje.

-K. Löwith, Svjetska povijest i događanje spasa, Sarajevo 1990.

C. Dawson, The Dynamics of World History, Wilmington 2002.; G. W. F.
Hegel, Filozofija povijesti, Zagreb 1951.; O. Spengler, Propast Zapada, sv. 1–
2., Zagreb 1998–2000.; F. Petrić, Deset dijaloga o povijesti, Pula 1980.; J. G.
Herder, Ideen zur Philosophie der Geschichte der Menschheit,
(https://www.textlog.de/herder_menschheit.html); N. Berdjajev, Smisao
povijesti, Split 2005.; H. U. von Balthasar, A Theology of History, Ignatius
Press, San Francisco 1994.; F. Fukuyama, The End of History and the Last
Man, New York 2006.
A. Augustin, O Državi Božjoj, sv. 1-3, Zagreb 1985.-1986.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom
planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te
predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni)
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
 

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
seminarske obveze – 35%
1. kolokvij – 35%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50%
ispita)
usmeni ispit – 30%

-