Kolegij
Studiji
PovijestPovijest (dvopredmetni)
Sociologija (dvopredmetni)
Studijska godina
3ISVU ID
98006ECTS
2
Cilj predmeta je putem predavanja, aktivnog sudjelovanja u nastavnom
procesu, izrade seminarskog i istraživačkog rada upoznati studente s
temeljnim značajkama hrvatske historiografije, od njezinih početaka do
danas. Tematici će se pristupiti usporednom uporabom kronološkog i
tematskog pristupa. Ukupan tematski sadržaj predmeta, dakle,
podrazumijeva: povijest hrvatske historiografije, njezina glavna obilježja
tijekom razvoja, njezinu društvenu ulogu i njezino mjesto u širem europskom
i svjetskom historiografskom okruženju.
1. Imenovati temeljna djela hrvatske historiografije i ključne osobe te njihov
doprinos istraživanju pojedinih povijesnih razdoblja 2. Prepoznati osnovne
značajke povijesnog razvitka hrvatske historiografije od njezinih početaka do
suvremenoga doba sukladno širem europskom i svjetskom historiografskom
okruženju; 3. Razlikovati osnovna obilježja, posebnosti, društvenu ulogu i
tematiku hrvatske historiografske produkcije u pojedinim povijesnim
razdobljima sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim
dostignućima; 4. Analizirati djela hrvatske historiografije nastala u pojedinim
povijesnim razdobljima 5. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad na temelju
hrvatskih historiografskih tekstova, pridržavajući se etičkih načela u radu.
Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture (gl. ur. I. Karaman), Zagreb 1980., str. 201-212.;
M. Kurelac, „Narativni izvori“ u: Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost sv. 1, Zagreb 1997..;
M. Kurelac, „Hrvatska historiografija“ u: Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost sv. 3, Zagreb 2003.;
M. Strecha, Hrvatska historiografija u XIX. stoljeću u: Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost sv. 4, Zagreb 2009.;
I.Sabotič, I. Majnarić (ur.), Ego-historija i hrvatska historiografija, Zagreb, 2022. (odabrana poglavlja)
Dopunska literatura sugerirat će se polaznicima sukladno odabranim
seminarskim temama.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom
planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te
predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
Printed with Pdfcrowd.com
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i
2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (pismeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
seminarske obveze – 30%
1. kolokvij – 20%
2. kolokvij – 20%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50%
ispita)
pismeni ispit – 30%
VRSTA AKTIVNOSTI
ECTS bodovi -
koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE
(%)
Pohađanje nastave 0.8
Kolokvij-međuispit 0.24 20
Kolokvij-međuispit 0.24 20
Seminarski rad 0.36 30
Ukupno tijekom nastave 1.64 70
Završni ispit 0.36 30
UKUPNO BODOVA
(nastava+zav.ispit) 2 100
Cilj predmeta je putem predavanja, aktivnog sudjelovanja u nastavnom
procesu, izrade seminarskog i istraživačkog rada upoznati studente s
temeljnim značajkama hrvatske historiografije, od njezinih početaka do
danas. Tematici će se pristupiti usporednom uporabom kronološkog i
tematskog pristupa. Ukupan tematski sadržaj predmeta, dakle,
podrazumijeva: povijest hrvatske historiografije, njezina glavna obilježja
tijekom razvoja, njezinu društvenu ulogu i njezino mjesto u širem europskom
i svjetskom historiografskom okruženju.
1. Imenovati temeljna djela hrvatske historiografije i ključne osobe te njihov
doprinos istraživanju pojedinih povijesnih razdoblja 2. Prepoznati osnovne
značajke povijesnog razvitka hrvatske historiografije od njezinih početaka do
suvremenoga doba sukladno širem europskom i svjetskom historiografskom
okruženju; 3. Razlikovati osnovna obilježja, posebnosti, društvenu ulogu i
tematiku hrvatske historiografske produkcije u pojedinim povijesnim
razdobljima sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim
dostignućima; 4. Analizirati djela hrvatske historiografije nastala u pojedinim
povijesnim razdobljima 5. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad na temelju
hrvatskih historiografskih tekstova, pridržavajući se etičkih načela u radu.
Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture (gl. ur. I. Karaman), Zagreb 1980., str. 201-212.;
M. Kurelac, „Narativni izvori“ u: Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost sv. 1, Zagreb 1997..;
M. Kurelac, „Hrvatska historiografija“ u: Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost sv. 3, Zagreb 2003.;
M. Strecha, Hrvatska historiografija u XIX. stoljeću u: Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost sv. 4, Zagreb 2009.;
I.Sabotič, I. Majnarić (ur.), Ego-historija i hrvatska historiografija, Zagreb, 2022. (odabrana poglavlja)
Dopunska literatura sugerirat će se polaznicima sukladno odabranim
seminarskim temama.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom
planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te
predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
Printed with Pdfcrowd.com
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i
2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (pismeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
seminarske obveze – 30%
1. kolokvij – 20%
2. kolokvij – 20%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50%
ispita)
pismeni ispit – 30%
VRSTA AKTIVNOSTI
ECTS bodovi -
koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE
(%)
Pohađanje nastave 0.8
Kolokvij-međuispit 0.24 20
Kolokvij-međuispit 0.24 20
Seminarski rad 0.36 30
Ukupno tijekom nastave 1.64 70
Završni ispit 0.36 30
UKUPNO BODOVA
(nastava+zav.ispit) 2 100
Cilj predmeta je putem predavanja, aktivnog sudjelovanja u nastavnom
procesu, izrade seminarskog i istraživačkog rada upoznati studente s
temeljnim značajkama hrvatske historiografije, od njezinih početaka do
danas. Tematici će se pristupiti usporednom uporabom kronološkog i
tematskog pristupa. Ukupan tematski sadržaj predmeta, dakle,
podrazumijeva: povijest hrvatske historiografije, njezina glavna obilježja
tijekom razvoja, njezinu društvenu ulogu i njezino mjesto u širem europskom
i svjetskom historiografskom okruženju.
1. Imenovati temeljna djela hrvatske historiografije i ključne osobe te njihov
doprinos istraživanju pojedinih povijesnih razdoblja 2. Prepoznati osnovne
značajke povijesnog razvitka hrvatske historiografije od njezinih početaka do
suvremenoga doba sukladno širem europskom i svjetskom historiografskom
okruženju; 3. Razlikovati osnovna obilježja, posebnosti, društvenu ulogu i
tematiku hrvatske historiografske produkcije u pojedinim povijesnim
razdobljima sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim
dostignućima; 4. Analizirati djela hrvatske historiografije nastala u pojedinim
povijesnim razdobljima 5. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad na temelju
hrvatskih historiografskih tekstova, pridržavajući se etičkih načela u radu.
Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture (gl. ur. I. Karaman), Zagreb 1980., str. 201-212.;
M. Kurelac, „Narativni izvori“ u: Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost sv. 1, Zagreb 1997..;
M. Kurelac, „Hrvatska historiografija“ u: Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost sv. 3, Zagreb 2003.;
M. Strecha, Hrvatska historiografija u XIX. stoljeću u: Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost sv. 4, Zagreb 2009.;
I.Sabotič, I. Majnarić (ur.), Ego-historija i hrvatska historiografija, Zagreb, 2022. (odabrana poglavlja)
Dopunska literatura sugerirat će se polaznicima sukladno odabranim
seminarskim temama.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom
planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te
predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
Printed with Pdfcrowd.com
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i
2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (pismeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
seminarske obveze – 30%
1. kolokvij – 20%
2. kolokvij – 20%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50%
ispita)
pismeni ispit – 30%
VRSTA AKTIVNOSTI
ECTS bodovi -
koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE
(%)
Pohađanje nastave 0.8
Kolokvij-međuispit 0.24 20
Kolokvij-međuispit 0.24 20
Seminarski rad 0.36 30
Ukupno tijekom nastave 1.64 70
Završni ispit 0.36 30
UKUPNO BODOVA
(nastava+zav.ispit) 2 100