Kolegij
Upoznavanje s najvažnijim ustanovama u državno-pravnoj povijesti Hrvatske i političke uprave u Hrvatskoj. Kraći pregled srednjovjekovne političke uprave u Hrvatskoj. Novovjekovno razdoblje (1527.-1848.) razrađuje se u nekoliko odsjeka: 1527.-1740., 1740.-1780., 1780.-1790.,1790.-1792., 1792.-1802., 1802.-1848. Devetnaesto i dvadeseto stoljeće (1848. do danas) razrađeno je također u nekoliko odsjeka: 1848.-1850., 1850.-1854., 1854.-1861., 1861.-1869., 1869.-1918., 1918.-1941., 1941.-1945., 1945.-1991., 1991. do danas. U navedenim razdobljima obrađuje se javna uprava i pravosuđe te povijest najvažnijih državnih ustanova
1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz hrvatske povijesti institucija od ranog srednjeg vijeka do suvremenog doba 2. Prepoznati proces razvoja institucija hrvatskih zemalja kroz povijest. 3. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad na temelju analize historiografskog teksta iz povijesti institucija hrvatskih zemalja 4. Pridržavati se etičkih načela u radu
I. Beuc, Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Pravnopovijesne studije, Zagreb 1985. (odabrana poglavlja); N. Budak, Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku, Zagreb 2007. (odabrana poglavlja); Ž. Holjevac, N. Moačanin, Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku, Zagreb 2007. (odabrana poglavlja); Zrinka Nikolić Jakus (ur.), Nova zraka u europskom svjetlu. Hrvatske zemlje u ranome srednjem vijeku (oko 550- oko 1150). Povijest Hrvata, knj. I, Zagreb, 2015. (odabrana poglavlja); U potrazi za mirom i blagostanjem: hrvatske zemlje u 18. stoljeću (ur. L. Čoralić), Zagreb 2013. (odabrana poglavlja); Povijest Hrvata. Od kraja 15. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata, druga knjiga (gl. ur. M. Valentić i L. Čoralić), Zagreb 2005. (odabrana poglavlja); H. Matković, Povijest Jugoslavije 1918.-1991., Zagreb, 1998. (odabrana poglavlja)
Ivan Beuc, Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Zagreb 1985. (odabrana poglavlja); I. Pederin, Mletačka uprava, privreda i politika u Dalmaciji (1409.-1797.), Dubrovnik 1990. (odabrana poglavlja); H. Matković, Na vrelima hrvatske povijesti, Zagreb 2006. (odabrana poglavlja).
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljena i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (pismeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više