Kolegij
Studiji
SestrinstvoSestrinstvo
Studijska godina
2ISVU ID
199199ECTS
5
Cilj: osposobiti studente za samostalno definiranje i analiziranje istraživačkog problema, koristeći smjernice za izvještavanje; kao i za uobličavanje gotovog istraživanja u pisani rad. Jedan od ciljeva jest poučiti studente kako samostalno predati rad uredništvima časopisa i samostalno izraditi poster s prikazom istraživanja za kongres.
Sadržaj: U okviru predmeta studenti će biti upoznati s hijerarhijom dokaza u medicini, s načinima postavljanja hipoteza, izvorima stručne literature i pretraživanjem iste. Govorit će se i o specifičnosti podataka vezanih u
sestrinsku praksu te o izradi izvještaja o rezultatima istraživanja. Opisat će se dijelovi znanstvenog rada. Studenti će se upoznati sa smjernicama za izvještavanje kao i s internetskim sučeljima za slanje radova u časopise.
Očekivani ishodi učenja na kolegiju:
1. Prepoznati hijerarhiju dokaza u medicini.
2. Postaviti hipoteze za različite vrste istraživanja.
3. Pretražiti literaturu i dostupne baze podataka.
4. Opisati izvore i vrste podataka te njihove specifičnosti u kontekstu sestrinske prakse.
5. Opisati dijelove znanstvenog rada.
6. Napisati kratak izvještaj o istraživačkim podatcima.
7. Primjeniti smjernice za izvještavanje.
8. Koristiti sustave za slanje radova u časopis putem interneta.
9. Kreirati poster s prikazom istraživanja za kongres.
Marušić, M. i sur.: uvod u znanstveni rad u medicini, Medicinska naklada, Zagreb, 2019. (6. izdanje)
Nema dopunske literature.
1. Redovito pohađanje nastave
2. Uredno izvršene seminarske obaveze do kraja nastavnog turnusa
1. Redovito pohađanje nastave
2. Uredno izvršene seminarske obaveze do kraja nastavnog turnusa
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:
1. Nastavne aktivnosti: seminarski rad
2. Završni ispit (pisani test)
Seminarski rad sastoji se od niza zadataka koje studentu trebaju uredno završiti i biti pozitivno ocijenjeni tijekom nastave. Studenti koji tijekom nastave ne dobiju pozitivnu ocjenu seminarskog rada nemaju pravo izlaska na ispit. Za izradu zadataka koje nastavnik zadaje tijekom nastave određuje se rok. Studenti koji ne predaju zadovoljavajuće zadatke do zadanog roka ne mogu izaći na ispit do kraja akademske godine.
Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene:
nedovoljan (1) 0-59,9 % bodova
dovoljan (2) 60-69,9 % bodova
dobar (3) 70-79,9 % bodova
vrlo dobar (4) 80-89,9 % bodova
izvrstan (5) 90-100 % bodova
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
Pohađanje nastave: 0,9 ECTS boda; udio ocjene: 0%
Seminarski rad: 1,2 ECTS boda; udio ocjene: 30%
Ukupno tijekom nastave: 2,1 ECTS boda; udio ocjene: 30%
Završni ispit: 2,9 ECTS bodova; udio ocjene: 70%
Ukupno bodova: 5 ECTS boda; udio ocjene: 100%
Cilj: osposobiti studente za samostalno definiranje i analiziranje istraživačkog problema, koristeći smjernice za izvještavanje; kao i za uobličavanje gotovog istraživanja u pisani rad. Jedan od ciljeva jest poučiti studente kako samostalno predati rad uredništvima časopisa i samostalno izraditi poster s prikazom istraživanja za kongres.
Sadržaj: U okviru predmeta studenti će biti upoznati s hijerarhijom dokaza u medicini, s načinima postavljanja hipoteza, izvorima stručne literature i pretraživanjem iste. Govorit će se i o specifičnosti podataka vezanih u
sestrinsku praksu te o izradi izvještaja o rezultatima istraživanja. Opisat će se dijelovi znanstvenog rada. Studenti će se upoznati sa smjernicama za izvještavanje kao i s internetskim sučeljima za slanje radova u časopise.
Očekivani ishodi učenja na kolegiju:
1. Prepoznati hijerarhiju dokaza u medicini.
2. Postaviti hipoteze za različite vrste istraživanja.
3. Pretražiti literaturu i dostupne baze podataka.
4. Opisati izvore i vrste podataka te njihove specifičnosti u kontekstu sestrinske prakse.
5. Opisati dijelove znanstvenog rada.
6. Napisati kratak izvještaj o istraživačkim podatcima.
7. Primjeniti smjernice za izvještavanje.
8. Koristiti sustave za slanje radova u časopis putem interneta.
9. Kreirati poster s prikazom istraživanja za kongres.
Marušić, M. i sur.: uvod u znanstveni rad u medicini, Medicinska naklada, Zagreb, 2019. (6. izdanje)
Nema dopunske literature.
1. Redovito pohađanje nastave
2. Uredno izvršene seminarske obaveze do kraja nastavnog turnusa
1. Redovito pohađanje nastave
2. Uredno izvršene seminarske obaveze do kraja nastavnog turnusa
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:
1. Nastavne aktivnosti: seminarski rad
2. Završni ispit (pisani test)
Seminarski rad sastoji se od niza zadataka koje studentu trebaju uredno završiti i biti pozitivno ocijenjeni tijekom nastave. Studenti koji tijekom nastave ne dobiju pozitivnu ocjenu seminarskog rada nemaju pravo izlaska na ispit. Za izradu zadataka koje nastavnik zadaje tijekom nastave određuje se rok. Studenti koji ne predaju zadovoljavajuće zadatke do zadanog roka ne mogu izaći na ispit do kraja akademske godine.
Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene:
nedovoljan (1) 0-59,9 % bodova
dovoljan (2) 60-69,9 % bodova
dobar (3) 70-79,9 % bodova
vrlo dobar (4) 80-89,9 % bodova
izvrstan (5) 90-100 % bodova
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
Pohađanje nastave: 0,9 ECTS boda; udio ocjene: 0%
Seminarski rad: 1,2 ECTS boda; udio ocjene: 30%
Ukupno tijekom nastave: 2,1 ECTS boda; udio ocjene: 30%
Završni ispit: 2,9 ECTS bodova; udio ocjene: 70%
Ukupno bodova: 5 ECTS boda; udio ocjene: 100%
Cilj: osposobiti studente za samostalno definiranje i analiziranje istraživačkog problema, koristeći smjernice za izvještavanje; kao i za uobličavanje gotovog istraživanja u pisani rad. Jedan od ciljeva jest poučiti studente kako samostalno predati rad uredništvima časopisa i samostalno izraditi poster s prikazom istraživanja za kongres.
Sadržaj: U okviru predmeta studenti će biti upoznati s hijerarhijom dokaza u medicini, s načinima postavljanja hipoteza, izvorima stručne literature i pretraživanjem iste. Govorit će se i o specifičnosti podataka vezanih u
sestrinsku praksu te o izradi izvještaja o rezultatima istraživanja. Opisat će se dijelovi znanstvenog rada. Studenti će se upoznati sa smjernicama za izvještavanje kao i s internetskim sučeljima za slanje radova u časopise.
Očekivani ishodi učenja na kolegiju:
1. Prepoznati hijerarhiju dokaza u medicini.
2. Postaviti hipoteze za različite vrste istraživanja.
3. Pretražiti literaturu i dostupne baze podataka.
4. Opisati izvore i vrste podataka te njihove specifičnosti u kontekstu sestrinske prakse.
5. Opisati dijelove znanstvenog rada.
6. Napisati kratak izvještaj o istraživačkim podatcima.
7. Primjeniti smjernice za izvještavanje.
8. Koristiti sustave za slanje radova u časopis putem interneta.
9. Kreirati poster s prikazom istraživanja za kongres.
Marušić, M. i sur.: uvod u znanstveni rad u medicini, Medicinska naklada, Zagreb, 2019. (6. izdanje)
Nema dopunske literature.
1. Redovito pohađanje nastave
2. Uredno izvršene seminarske obaveze do kraja nastavnog turnusa
1. Redovito pohađanje nastave
2. Uredno izvršene seminarske obaveze do kraja nastavnog turnusa
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:
1. Nastavne aktivnosti: seminarski rad
2. Završni ispit (pisani test)
Seminarski rad sastoji se od niza zadataka koje studentu trebaju uredno završiti i biti pozitivno ocijenjeni tijekom nastave. Studenti koji tijekom nastave ne dobiju pozitivnu ocjenu seminarskog rada nemaju pravo izlaska na ispit. Za izradu zadataka koje nastavnik zadaje tijekom nastave određuje se rok. Studenti koji ne predaju zadovoljavajuće zadatke do zadanog roka ne mogu izaći na ispit do kraja akademske godine.
Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene:
nedovoljan (1) 0-59,9 % bodova
dovoljan (2) 60-69,9 % bodova
dobar (3) 70-79,9 % bodova
vrlo dobar (4) 80-89,9 % bodova
izvrstan (5) 90-100 % bodova
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
Pohađanje nastave: 0,9 ECTS boda; udio ocjene: 0%
Seminarski rad: 1,2 ECTS boda; udio ocjene: 30%
Ukupno tijekom nastave: 2,1 ECTS boda; udio ocjene: 30%
Završni ispit: 2,9 ECTS bodova; udio ocjene: 70%
Ukupno bodova: 5 ECTS boda; udio ocjene: 100%
Ishodi učenja
· Definirati osnovne korake istraživačkog procesa u sestrinskoj praksi.
· Objasniti razliku između kvantitativnih i kvalitativnih istraživačkih pristupa.
· Kritički analizirati važnost istraživanja za unaprjeđenje sestrinske prakse.
· Primijeniti istraživački pristup u rješavanju problema u sestrinskoj skrbi.
Ishodi učenja
- Objasniti relevantne izvore stručne literature u sestrinskoj znanosti.
- Primijeniti strategije pretraživanja stručnih baza podataka.
- Procijeniti vjerodostojnost i relevantnost izvora literature za specifično istraživačko pitanje.
- Organizirati i sintetizirati pronađene informacije za potrebe istraživačkog rada.
Ishodi učenja
- Razlikovati primarne i sekundarne izvore podataka u sestrinskom istraživanju.
- Klasificirati vrste podataka relevantne za sestrinsku praksu.
- Razumjeti specifičnosti prikupljanja i analize podataka u zdravstvenom sustavu.
- Kritički procijeniti prednosti i ograničenja različitih izvora podataka.
Ishodi učenja
- Definirati vrste mjernih ljestvica.
- Objasniti ključne karakteristike mjernog postupka, uključujući pouzdanost i valjanost.
- Primijeniti odgovarajuće mjerne ljestvice u sestrinskim istraživanjima.
- Procijeniti mogućnosti pogreške u mjerenju i način njihove kontrole.
Ishodi učenja
- Navesti i opisati najčešće metode prikupljanja podataka u medicinskim istraživanjima.
- Primijeniti odgovarajuće tehnike prikupljanja podataka u skladu s istraživačkim ciljevima.
- Razumjeti važnost etičkih aspekata prikupljanja podataka u sestrinskoj praksi.
- Dokumentirati proces prikupljanja podataka na sustavan i organiziran način.
Ishodi učenja
- Objasniti osnovne komponente znanstvenog izvještaja o istraživanju.
- Analizirati rezultate istraživanja i interpretirati ih u kontekstu sestrinske skrbi.
- Strukturirati izvještaj o istraživanju prema akademskim standardima i smjernicama.
- Prezentirati rezultate istraživanja na jasan i sažet način, uz korištenje odgovarajućih vizualnih prikaza.
Ishodi učenja
· Definirati osnovne korake istraživačkog procesa u sestrinskoj praksi.
· Objasniti razliku između kvantitativnih i kvalitativnih istraživačkih pristupa.
· Kritički analizirati važnost istraživanja za unaprjeđenje sestrinske prakse.
· Primijeniti istraživački pristup u rješavanju problema u sestrinskoj skrbi.
Ishodi učenja
- Objasniti relevantne izvore stručne literature u sestrinskoj znanosti.
- Primijeniti strategije pretraživanja stručnih baza podataka.
- Procijeniti vjerodostojnost i relevantnost izvora literature za specifično istraživačko pitanje.
- Organizirati i sintetizirati pronađene informacije za potrebe istraživačkog rada.
Ishodi učenja
- Razlikovati primarne i sekundarne izvore podataka u sestrinskom istraživanju.
- Klasificirati vrste podataka relevantne za sestrinsku praksu.
- Razumjeti specifičnosti prikupljanja i analize podataka u zdravstvenom sustavu.
- Kritički procijeniti prednosti i ograničenja različitih izvora podataka.
Ishodi učenja
- Definirati vrste mjernih ljestvica.
- Objasniti ključne karakteristike mjernog postupka, uključujući pouzdanost i valjanost.
- Primijeniti odgovarajuće mjerne ljestvice u sestrinskim istraživanjima.
- Procijeniti mogućnosti pogreške u mjerenju i način njihove kontrole.
Ishodi učenja
- Navesti i opisati najčešće metode prikupljanja podataka u medicinskim istraživanjima.
- Primijeniti odgovarajuće tehnike prikupljanja podataka u skladu s istraživačkim ciljevima.
- Razumjeti važnost etičkih aspekata prikupljanja podataka u sestrinskoj praksi.
- Dokumentirati proces prikupljanja podataka na sustavan i organiziran način.
Ishodi učenja
- Objasniti osnovne komponente znanstvenog izvještaja o istraživanju.
- Analizirati rezultate istraživanja i interpretirati ih u kontekstu sestrinske skrbi.
- Strukturirati izvještaj o istraživanju prema akademskim standardima i smjernicama.
- Prezentirati rezultate istraživanja na jasan i sažet način, uz korištenje odgovarajućih vizualnih prikaza.