Analizirati pojmove empatija i suosjećanje. Razlikovati empatiju i
suosjećanje te druge slične koncepte u psihologiji. Primijeniti
odgovarajući pristup za rješavanje konflikata i teških životnih
situacija. Integrirati empatiju, suosjećanje i milosrđe u širi kontekst
razumijevanja interpersonalnih odnosa. Prezentirati izabranu temu iz
područja empatije i suosjećanja

Hoffman, M.L. (2003). Empatija i moralni razvoj – značaj za brigu i
pravdu. Beograd: Dereta.
Kljajić, S. (2005). Empatija. U. B. Petz (Ur.), Psihologijski rječnik (str.
107). Jastrebarsko: Naklada Slap.
Krznarić, R. (2014). Empatija. Zagreb: Planetopija.
Raboteg-Šarić, Z. (1993). Empatija, moralno rasuđivanje i različiti oblici
prosocijalnog ponašanja. Doktorska disertacija. Zagreb: Filozofski
fakultet.
Raboteg-Šarić, Z. (1995). Psihologija altruizma. Zagreb: Alineja.
Vuković, D. i Bošnjaković, J. (2016). Empatija, suosjećanje i milosrđe:
psihološke i teološke perspektive. Bogoslovska smotra, 86(3), 731-756.
Zagorac, I. (2020). Mogućnosti i granice odgoja za suosjećanje. Jahr-
European Journal of Bioethics, 11(2), 467-479.
Juul, J. i Hoeg, P. (2020). Empatija. Split: Harfa.

Ajduković, M. i Pečnik, N. (2007). Nenasilno rješavanje sukoba. Zagreb:
Alineja.
Aronson, E., Wilson, T. D. i Akert, R. M. (2005). Socijalna psihologija.
Zagreb: Mate d.o.o.
Bošnjaković, J. i Radionov, T. (2018). Empathy: Concepts, theories and
neuroscientific knowledge. Alcoholism and Psychiatry Research: Journal
on Psychiatric Research and Addictions, 54(2), 123-150. Naklada Slap.
Juul, J. (2008). Život u obitelji: najvažnije vrijednosti u zajedničkom životu i
odgoju djece. Zagreb: Naklada Pelago.
Kasper, W. (2015). Milosrđe: temeljni pojam evanđelja; ključ kršćanskoga
života. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
Maleš, D. i Stričević, I. (2005). Odgoj za demokraciju u ranom djetinjstvu:
priručnik za rad s djecom predškolske dobi na usvajanju humanih vrijednosti.
Zagreb: Naklada Djeca prva.
Raboteg-Šarić, Z. (1987). Problemi definiranja i mjerenja empatije u
socijalno-psihološkim istraživanjima. Radovi (Sveučilište u Splitu.
Filozofski fakultet Zadar. Razdio filozofije, psihologije, sociologije i
pedagogije), 26(3), 161-174.
Rijavec, M. i Miljković, D. (2002). Kako rješavati konflikte. Zagreb: IEP.
Rožić, A., Švegar, D. i Kardum, I. (2018). Efekti crta ličnosti tamne
trijade i emocionalne empatije na moralnu prosudbu. Psihologijske
teme, 27(3), 561-583.
Šokčević, Š. (2013). Suosjećanje: put prema pravednosti? Filozofska
istraživanja, 33(4-132), 683-698.
Žganec-Brajša, A. (2003). Dijete i obitelj: Emocionalni i socijalni razvoj.
Jastrebarsko: Naklada Slap.

Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70%
nastave)
Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova)
tijekom nastave

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz
nastavne aktivnosti
Završni usmeni ispit (minimum za prolaz na usmenom ispitu
je 50% točne riješenosti)

Način stjecanja bodova:
1. Nastavne aktivnosti – 70%:
1. kolokvij – 30%
2. kolokvij – 30%
seminarski rad – 10%

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova