Kolegij
Studiji
PovijestKomunikologija
Psihologija
Sestrinstvo
Sociologija
Sestrinstvo
Studijska godina
1ISVU ID
198067ECTS
4
This course, following the subject and methods of the social history of medicine, analyses the relationship between communities and diseases epidemics, as well as infectious diseases that, at various points in history, "paralyzed" the collectives, influencing economic trends, demographics, and mentalities. The course is structured both chronologically and thematically. Students will be introduced to the earliest recorded epidemics, emerging with the adoption of settled lifestyles. The course will then explore ancient medicine, which formed the foundation of medical responses to disease challenges up until the modern era. Attention will be given to the medieval phenomenon of leprosy and the particularly devastating impact of bubonic plague epidemics, starting with the Black Death of 1348, and continuing thereafter. The course will investigate the dubious causes behind the disappearance of certain diseases (such as leprosy and plague); the conditions leading to the emergence of new ones (such as syphilis in the 16th century); changes in society's sensitivity toward persistently present diseases (like tuberculosis); and the response to sudden epidemics in the 19th century (such as cholera). The growing role of medicine and the increasing interest of state structures in preventing and treating diseases during the 18th and 19th centuries will also be highlighted. Finally, the course will analyze the first postmodern infectious disease, AIDS, in a time when society had already come to terms with the departure of large-scale and devastating epidemics.
1. Master basic concepts from history of medicine
2. Recognize fundamental processes from the social history of medicine and the history of epidemics
3. Distinguish processes of individual historical periods and the social history of medicine themes according to historiographic approaches and research achievements
4. Recognize the hierarchy of historical factors and explain the causality of historical processes
5. Critically analyze and interpret historical records
Blažina Tomić, Zlata. Blažina Vesna. Expelling the Plague: The Health Office and the Implementation of Quarantine in Dubrovnik 1377-1533. Montreal&Kingston, London, and Ithaca: McGillQueen's University Press, 2015. (selected chapters)
Harrison, Mark. Disease and the Modern World. 1500 to the present day. Cambridge: Polity press, 2004. (selected chapters)
Omran, Abdel R. The Epidemiologic Transition: A Theory of the Epidemiology of Population Change. The Milbank Quarterly 83(4): 731-757.
Porter, Roy. The greatest benefit to mankind. A medical history of humanity from antiquity to the present. London: Fontana Press, 1997. (selected chapters)
Rothenberg, Gunther E. The Austrian Sanitary Cordon and the Control of the Bubonic Plague: 1710-1871. Journal of the History of Medicine, 1973.
Snowden Frank M., Epidemics and Society from the Black Death to the Present. New Haven and London: Yale University Press, 2019. (selected chapters)
Dugac, Željko. Kako biti čist i zdrav. Zdravstveno prosvjećivanje u međuratnoj Hrvatskoj. Zagreb: Srednja Europa, 2010.
Grmek, Mirko Dražen. Diseases in the Ancient Greek World. Baltimore: The Johns Hopkins University Press, 1991.
Grmek, Mirko Dražen. History of AIDS: Emergence and Origin of a Modern Pandemic. Princeton University Press, 1990.
Spinney, Laura. Pale Rider. The Spanish Flu of 1918 and How it Changed the World. London: Vintage, 2017.
1. Regular attendance at classes – attendance of at least 70 % of classes according to the study program.
2. Fully completed seminar obligations - prepared and submitted assignments (critical analysis of selected historical records)
3. Obtaining a minimum success rate of 35 % during classes within the assigned teaching activities - achieved cumulatively.
- Teaching activities (continuous knowledge assessment, midterm exams, seminar).
- Final exam (oral or written)
Grade Scale:
insufficient (1) – 0 to 49.9%
sufficient (2) – 50–64.9%
good (3) – 65–79.9%
very good (4) – 80–89.9%
excellent (5) – 90% and above.
a) Teaching activities:
- Seminar obligations – 20 % of the grade
- Midterm exam – 50 % of the grade
b) Final exam:
- Final exam – oral or written: 30 % of the grade (to pass, it is necessary to solve at least 50% of the exam)
ACTIVITY TYPE | ECTS Student Workload Coefficient | GRADE PERCENTAGE (%) |
| Class Attendance | 1,2 | 0 |
| Seminar Presentation | 0,56 | 20 |
| Midterm Exam | 0,70 | 25 |
| Midterm Exam | 0,70 | 25 |
| Total in Class | 3,16 | 70 |
| Final Exam | 0,84 | 30 |
TOTAL ECTS (Classes + Final Exam) | 4 | 100 |
Prateći predmet i metode socijalne povijesti medicine analizira se odnos čovjeka prema epidemijama i bolestima koje su u pojedinim periodima „paralizirale“ ljudsko društvo, utjecale na gospodarska kretanja, demografsku sliku te mentalitet. Predmet je koncipiran kronološki i tematski. Studenti će se upoznati s pojavama prvih epidemija koje se bilježe prihvaćanjem sjedilačkog načina života. Analizirat će se potom antička medicina koja je predstavljala temelj medicinskih odgovora na izazove bolesti sve do novog vijeka. Pratit će se srednjovjekovni fenomen lepre te utjecaj posebno razornih epidemija kuge počevši od Crne smrti 1348. nadalje. Analizirat će se dvojbeni uzroci nestanka pojedinih bolesti (poput lepre i kuge), uvjeti oko nastajanja novih (poput sifilisa u 16. stoljeću), promjena senzibiliteta društva prema trajno prisutnim bolestima (tuberkuloza) te prema iznenadnim epidemijama u 19. stoljeću (kolera). Naznačit će se rastuća uloga medicine i interes državnih struktura tijekom 18. i 19. stoljeća u sprječavanju i liječenju bolesti. Naposljetku, analizirat će se prva post moderna zarazna bolest, AIDS, u vremenu u kojem se društvo već oprostilo od velikih i razornih epidemija.
1.Ovladati temeljnim pojmovima iz povijesti medicine. 2. Prepoznati temeljne procese iz socijalne povijesti medicine i povijesti epidemija. 3. Razlikovati procese pojedinih povijesnih razdoblja tematski vezanih uz socijalnu povijest medicine sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima. 4. Razložiti kauzalnost povijesnih procesa obrađenih kroz nastavu. 5. Analizirati povijesne izvore na zadanu temu.
Horbec, Ivana. Zdravlje naroda – bogatstvo države. Prosvijećeni apsolutizam i počeci sustava javnoga zdravstva u Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2015.
Blažina Tomić, Zlata. Kacamorti i kuga: utemeljenje i razvoj zdravstvene službe u Dubrovniku. Zagreb – Dubrovnik: HAZU Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2007. (odabrana poglavlja)
Grmek, Mirko Dražen. Povijest side: počeci, širenje i uzroci jedne epidemijske bolesti naših dana. Zagreb: Globus, 1996. (odabrana poglavlja)
Harrison, Mark. Disease and the Modern World. 1500 to the present day. Cambridge: Polity press, 2004. (odabrana poglavlja)
Porter, Roy. The greatest benefit to mankind. A medical history of humanity from antiquitiy to the present. London: Fontana Press, 1997. (odabrana poglavlja) Ravančić, Gordan. Vrijeme umiranja: Crna smrt u Dubrovniku 1348-1349. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2010. (odabrana poglavlja)
Buklijaš, Tatjana. „Kuga: nastajanje identiteta bolesti.“ Hrvatska revija 2(2002): 90–94.
Buklijaš, Tatjana. „Bolest i stigma: tragom lepre u našim krajevima.“ Hrvatska revija 1(2001): 108–110.
Buklijaš, Tatjana. „Kolera: nova bolest u doba revolucija.“ Hrvatska revija 3(2003): 90–93.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Uredno izvršene seminarske obveze – analiza izvora (pismeni radovi)
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti
Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni), 2. kolokvij (pismeni);
Završni ispit (usmeni)
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
o seminarske obveze – 20%
o kolokvij – 25%
o kolokvij – 25%
2. Završni ispit – 30% ocjene
usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarski rad | 0.56 | 20 |
| Kolokvij-međuispit | 0.70 | 25 |
| Kolokvij-međuispit | 0.70 | 25 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.16 | 70 |
| Završni ispit | 0.84 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 4 | 100 |
Prateći predmet i metode socijalne povijesti medicine analizira se odnos čovjeka prema epidemijama i bolestima koje su u pojedinim periodima „paralizirale“ ljudsko društvo, utjecale na gospodarska kretanja, demografsku sliku te mentalitet. Predmet je koncipiran kronološki i tematski. Studenti će se upoznati s pojavama prvih epidemija koje se bilježe prihvaćanjem sjedilačkog načina života. Analizirat će se potom antička medicina koja je predstavljala temelj medicinskih odgovora na izazove bolesti sve do novog vijeka. Pratit će se srednjovjekovni fenomen lepre te utjecaj posebno razornih epidemija kuge počevši od Crne smrti 1348. nadalje. Analizirat će se dvojbeni uzroci nestanka pojedinih bolesti (poput lepre i kuge), uvjeti oko nastajanja novih (poput sifilisa u 16. stoljeću), promjena senzibiliteta društva prema trajno prisutnim bolestima (tuberkuloza) te prema iznenadnim epidemijama u 19. stoljeću (kolera). Naznačit će se rastuća uloga medicine i interes državnih struktura tijekom 18. i 19. stoljeća u sprječavanju i liječenju bolesti. Naposljetku, analizirat će se prva post moderna zarazna bolest, AIDS, u vremenu u kojem se društvo već oprostilo od velikih i razornih epidemija.
1.Ovladati temeljnim pojmovima iz povijesti medicine. 2. Prepoznati temeljne procese iz socijalne povijesti medicine i povijesti epidemija. 3. Razlikovati procese pojedinih povijesnih razdoblja tematski vezanih uz socijalnu povijest medicine sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima. 4. Razložiti kauzalnost povijesnih procesa obrađenih kroz nastavu. 5. Analizirati povijesne izvore na zadanu temu.
Horbec, Ivana. Zdravlje naroda – bogatstvo države. Prosvijećeni apsolutizam i počeci sustava javnoga zdravstva u Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2015.
Blažina Tomić, Zlata. Kacamorti i kuga: utemeljenje i razvoj zdravstvene službe u Dubrovniku. Zagreb – Dubrovnik: HAZU Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2007. (odabrana poglavlja)
Grmek, Mirko Dražen. Povijest side: počeci, širenje i uzroci jedne epidemijske bolesti naših dana. Zagreb: Globus, 1996. (odabrana poglavlja)
Harrison, Mark. Disease and the Modern World. 1500 to the present day. Cambridge: Polity press, 2004. (odabrana poglavlja)
Porter, Roy. The greatest benefit to mankind. A medical history of humanity from antiquitiy to the present. London: Fontana Press, 1997. (odabrana poglavlja) Ravančić, Gordan. Vrijeme umiranja: Crna smrt u Dubrovniku 1348-1349. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2010. (odabrana poglavlja)
Buklijaš, Tatjana. „Kuga: nastajanje identiteta bolesti.“ Hrvatska revija 2(2002): 90–94.
Buklijaš, Tatjana. „Bolest i stigma: tragom lepre u našim krajevima.“ Hrvatska revija 1(2001): 108–110.
Buklijaš, Tatjana. „Kolera: nova bolest u doba revolucija.“ Hrvatska revija 3(2003): 90–93.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Uredno izvršene seminarske obveze – analiza izvora (pismeni radovi)
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti
Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni), 2. kolokvij (pismeni);
Završni ispit (usmeni)
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
o seminarske obveze – 20%
o kolokvij – 25%
o kolokvij – 25%
2. Završni ispit – 30% ocjene
usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarski rad | 0.56 | 20 |
| Kolokvij-međuispit | 0.70 | 25 |
| Kolokvij-međuispit | 0.70 | 25 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.16 | 70 |
| Završni ispit | 0.84 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 4 | 100 |