Kolegij
Studiji
PovijestKomunikologija
Psihologija
Sestrinstvo
Sociologija
Sestrinstvo
Studijska godina
1ISVU ID
198067ECTS
4
Prateći predmet i metode socijalne povijesti medicine analizira se odnos čovjeka prema epidemijama i bolestima koje su u pojedinim periodima „paralizirale“ ljudsko društvo, utjecale na gospodarska kretanja, demografsku sliku te mentalitet. Predmet je koncipiran kronološki i tematski. Studenti će se upoznati s pojavama prvih epidemija koje se bilježe prihvaćanjem sjedilačkog načina života. Analizirat će se potom antička medicina koja je predstavljala temelj medicinskih odgovora na izazove bolesti sve do novog vijeka. Pratit će se srednjovjekovni fenomen lepre te utjecaj posebno razornih epidemija kuge počevši od Crne smrti 1348. nadalje. Analizirat će se dvojbeni uzroci nestanka pojedinih bolesti (poput lepre i kuge), uvjeti oko nastajanja novih (poput sifilisa u 16. stoljeću), promjena senzibiliteta društva prema trajno prisutnim bolestima (tuberkuloza) te prema iznenadnim epidemijama u 19. stoljeću (kolera). Naznačit će se rastuća uloga medicine i interes državnih struktura tijekom 18. i 19. stoljeća u sprječavanju i liječenju bolesti. Naposljetku, analizirat će se prva post moderna zarazna bolest, AIDS, u vremenu u kojem se društvo već oprostilo od velikih i razornih epidemija.
1.Ovladati temeljnim pojmovima iz povijesti medicine. 2. Prepoznati temeljne procese iz socijalne povijesti medicine i povijesti epidemija. 3. Razlikovati procese pojedinih povijesnih razdoblja tematski vezanih uz socijalnu povijest medicine sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima. 4. Razložiti kauzalnost povijesnih procesa obrađenih kroz nastavu. 5. Analizirati povijesne izvore na zadanu temu.
Horbec, Ivana. Zdravlje naroda – bogatstvo države. Prosvijećeni apsolutizam i počeci sustava javnoga zdravstva u Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2015.
Blažina Tomić, Zlata. Kacamorti i kuga: utemeljenje i razvoj zdravstvene službe u Dubrovniku. Zagreb – Dubrovnik: HAZU Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2007. (odabrana poglavlja)
Grmek, Mirko Dražen. Povijest side: počeci, širenje i uzroci jedne epidemijske bolesti naših dana. Zagreb: Globus, 1996. (odabrana poglavlja)
Harrison, Mark. Disease and the Modern World. 1500 to the present day. Cambridge: Polity press, 2004. (odabrana poglavlja)
Porter, Roy. The greatest benefit to mankind. A medical history of humanity from antiquitiy to the present. London: Fontana Press, 1997. (odabrana poglavlja) Ravančić, Gordan. Vrijeme umiranja: Crna smrt u Dubrovniku 1348-1349. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2010. (odabrana poglavlja)
Buklijaš, Tatjana. „Kuga: nastajanje identiteta bolesti.“ Hrvatska revija 2(2002): 90–94.
Buklijaš, Tatjana. „Bolest i stigma: tragom lepre u našim krajevima.“ Hrvatska revija 1(2001): 108–110.
Buklijaš, Tatjana. „Kolera: nova bolest u doba revolucija.“ Hrvatska revija 3(2003): 90–93.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Uredno izvršene seminarske obveze – analiza izvora (pismeni radovi)
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti
Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni), 2. kolokvij (pismeni);
Završni ispit (usmeni)
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
o seminarske obveze – 20%
o kolokvij – 25%
o kolokvij – 25%
2. Završni ispit – 30% ocjene
usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarski rad | 0.56 | 20 |
| Kolokvij-međuispit | 0.70 | 25 |
| Kolokvij-međuispit | 0.70 | 25 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.16 | 70 |
| Završni ispit | 0.84 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 4 | 100 |
Prateći predmet i metode socijalne povijesti medicine analizira se odnos čovjeka prema epidemijama i bolestima koje su u pojedinim periodima „paralizirale“ ljudsko društvo, utjecale na gospodarska kretanja, demografsku sliku te mentalitet. Predmet je koncipiran kronološki i tematski. Studenti će se upoznati s pojavama prvih epidemija koje se bilježe prihvaćanjem sjedilačkog načina života. Analizirat će se potom antička medicina koja je predstavljala temelj medicinskih odgovora na izazove bolesti sve do novog vijeka. Pratit će se srednjovjekovni fenomen lepre te utjecaj posebno razornih epidemija kuge počevši od Crne smrti 1348. nadalje. Analizirat će se dvojbeni uzroci nestanka pojedinih bolesti (poput lepre i kuge), uvjeti oko nastajanja novih (poput sifilisa u 16. stoljeću), promjena senzibiliteta društva prema trajno prisutnim bolestima (tuberkuloza) te prema iznenadnim epidemijama u 19. stoljeću (kolera). Naznačit će se rastuća uloga medicine i interes državnih struktura tijekom 18. i 19. stoljeća u sprječavanju i liječenju bolesti. Naposljetku, analizirat će se prva post moderna zarazna bolest, AIDS, u vremenu u kojem se društvo već oprostilo od velikih i razornih epidemija.
1.Ovladati temeljnim pojmovima iz povijesti medicine. 2. Prepoznati temeljne procese iz socijalne povijesti medicine i povijesti epidemija. 3. Razlikovati procese pojedinih povijesnih razdoblja tematski vezanih uz socijalnu povijest medicine sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima. 4. Razložiti kauzalnost povijesnih procesa obrađenih kroz nastavu. 5. Analizirati povijesne izvore na zadanu temu.
Horbec, Ivana. Zdravlje naroda – bogatstvo države. Prosvijećeni apsolutizam i počeci sustava javnoga zdravstva u Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2015.
Blažina Tomić, Zlata. Kacamorti i kuga: utemeljenje i razvoj zdravstvene službe u Dubrovniku. Zagreb – Dubrovnik: HAZU Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2007. (odabrana poglavlja)
Grmek, Mirko Dražen. Povijest side: počeci, širenje i uzroci jedne epidemijske bolesti naših dana. Zagreb: Globus, 1996. (odabrana poglavlja)
Harrison, Mark. Disease and the Modern World. 1500 to the present day. Cambridge: Polity press, 2004. (odabrana poglavlja)
Porter, Roy. The greatest benefit to mankind. A medical history of humanity from antiquitiy to the present. London: Fontana Press, 1997. (odabrana poglavlja) Ravančić, Gordan. Vrijeme umiranja: Crna smrt u Dubrovniku 1348-1349. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2010. (odabrana poglavlja)
Buklijaš, Tatjana. „Kuga: nastajanje identiteta bolesti.“ Hrvatska revija 2(2002): 90–94.
Buklijaš, Tatjana. „Bolest i stigma: tragom lepre u našim krajevima.“ Hrvatska revija 1(2001): 108–110.
Buklijaš, Tatjana. „Kolera: nova bolest u doba revolucija.“ Hrvatska revija 3(2003): 90–93.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Uredno izvršene seminarske obveze – analiza izvora (pismeni radovi)
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti
Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni), 2. kolokvij (pismeni);
Završni ispit (usmeni)
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
o seminarske obveze – 20%
o kolokvij – 25%
o kolokvij – 25%
2. Završni ispit – 30% ocjene
usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarski rad | 0.56 | 20 |
| Kolokvij-međuispit | 0.70 | 25 |
| Kolokvij-međuispit | 0.70 | 25 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.16 | 70 |
| Završni ispit | 0.84 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 4 | 100 |
Prateći predmet i metode socijalne povijesti medicine analizira se odnos čovjeka prema epidemijama i bolestima koje su u pojedinim periodima „paralizirale“ ljudsko društvo, utjecale na gospodarska kretanja, demografsku sliku te mentalitet. Predmet je koncipiran kronološki i tematski. Studenti će se upoznati s pojavama prvih epidemija koje se bilježe prihvaćanjem sjedilačkog načina života. Analizirat će se potom antička medicina koja je predstavljala temelj medicinskih odgovora na izazove bolesti sve do novog vijeka. Pratit će se srednjovjekovni fenomen lepre te utjecaj posebno razornih epidemija kuge počevši od Crne smrti 1348. nadalje. Analizirat će se dvojbeni uzroci nestanka pojedinih bolesti (poput lepre i kuge), uvjeti oko nastajanja novih (poput sifilisa u 16. stoljeću), promjena senzibiliteta društva prema trajno prisutnim bolestima (tuberkuloza) te prema iznenadnim epidemijama u 19. stoljeću (kolera). Naznačit će se rastuća uloga medicine i interes državnih struktura tijekom 18. i 19. stoljeća u sprječavanju i liječenju bolesti. Naposljetku, analizirat će se prva post moderna zarazna bolest, AIDS, u vremenu u kojem se društvo već oprostilo od velikih i razornih epidemija.
1.Ovladati temeljnim pojmovima iz povijesti medicine. 2. Prepoznati temeljne procese iz socijalne povijesti medicine i povijesti epidemija. 3. Razlikovati procese pojedinih povijesnih razdoblja tematski vezanih uz socijalnu povijest medicine sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima. 4. Razložiti kauzalnost povijesnih procesa obrađenih kroz nastavu. 5. Analizirati povijesne izvore na zadanu temu.
Horbec, Ivana. Zdravlje naroda – bogatstvo države. Prosvijećeni apsolutizam i počeci sustava javnoga zdravstva u Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2015.
Blažina Tomić, Zlata. Kacamorti i kuga: utemeljenje i razvoj zdravstvene službe u Dubrovniku. Zagreb – Dubrovnik: HAZU Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2007. (odabrana poglavlja)
Grmek, Mirko Dražen. Povijest side: počeci, širenje i uzroci jedne epidemijske bolesti naših dana. Zagreb: Globus, 1996. (odabrana poglavlja)
Harrison, Mark. Disease and the Modern World. 1500 to the present day. Cambridge: Polity press, 2004. (odabrana poglavlja)
Porter, Roy. The greatest benefit to mankind. A medical history of humanity from antiquitiy to the present. London: Fontana Press, 1997. (odabrana poglavlja) Ravančić, Gordan. Vrijeme umiranja: Crna smrt u Dubrovniku 1348-1349. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2010. (odabrana poglavlja)
Buklijaš, Tatjana. „Kuga: nastajanje identiteta bolesti.“ Hrvatska revija 2(2002): 90–94.
Buklijaš, Tatjana. „Bolest i stigma: tragom lepre u našim krajevima.“ Hrvatska revija 1(2001): 108–110.
Buklijaš, Tatjana. „Kolera: nova bolest u doba revolucija.“ Hrvatska revija 3(2003): 90–93.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Uredno izvršene seminarske obveze – analiza izvora (pismeni radovi)
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti
Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni), 2. kolokvij (pismeni);
Završni ispit (usmeni)
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
o seminarske obveze – 20%
o kolokvij – 25%
o kolokvij – 25%
2. Završni ispit – 30% ocjene
usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarski rad | 0.56 | 20 |
| Kolokvij-međuispit | 0.70 | 25 |
| Kolokvij-međuispit | 0.70 | 25 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.16 | 70 |
| Završni ispit | 0.84 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 4 | 100 |