Kolegij
Studiji
PovijestKomunikologija
Psihologija
Sestrinstvo
Sociologija
Povijest (dvopredmetni)
Sociologija (dvopredmetni)
Sestrinstvo
Program za stjecanje kompetencija nastavnika - Model A
Studijska godina
1ISVU ID
101661ECTS
4
Cilj predavanja je upoznati studente s hrvatskom tradicijskom kulturom (običaji, vjerovanja, obitelj i dr.) koja od 19. stoljeća počinje predstavljati temelj pri formiranju različitih oblika identiteta. Kroz seminare i predavanja obradit će se teorijski i metodološki pristupi identitetu koji objašnjavaju spregu tradicijske kulture i društvenih, političkih, ekonomskih i globalizacijskih praksi. Kolegij obrađuje široki raspon hrvatske tradicijske kulture koju od 19. stoljeća u Hrvatskoj obrađuju etnolozi, folkloristi i kulturni antropolozi. Razmatra se uloga tradicijske kulture u romantičarsko–prosvjetiteljskom stvaranju nacionalnog identiteta (A. Radić). Na temelju brojnih primjera objašnjava se kreiranje i transformacija identiteta u međuratnom razdoblju i formiranje ideje o praslavenskoj pripadnosti (M. Gavazzi, B. Bratanić). Analizira se potreba za istraživanjem novih identiteta seljaka nakon Drugog svjetskog rata te transformacije i komodifikacije tradicijske kulture u svrhu prilagođavanja globalizacijskim prilikama. Raspravit će se „nova“ uloga tradicijske kulture unutar potreba turizma i identitetskih politika Europske unije.
1. Diskutirati o društvenim procesima: globalizacija, formiranje identiteta, stvaranje nacije, društvena promjena. 2. Prepoznati ulogu i značaj pojmova identitet, etnik, narod, tradicija, tradicijsko. 3. Izdvojiti glavne značajke teorije drugosti i identitetskih praksi. 4. Opisati tijek razvoja hrvatske tradicijske kulture. 5. Samostalno se koristiti literaturom potrebnom za pisanje seminarskoga rada.
| |||||||||
J. Čapo Žmegač, Dva lokaliteta, dvije države, dva doma: transmigracija hrvatskih ekonomskih migranata u Münchenu, Narodna umjetnost 40 (2003) 2, str. 117.–130.; N. Ceribašić, Hrvatsko, seljačko, starinsko i domaće. Povijest i etnografija javne prakse narodne glazbe u Hrvatskoj, Zagreb 2003., str. 9.–38., 75.–118.; J. Grbić, Identitet, jezik, razvoj, Zagreb 1994.; L. Šešo, Kazivanja o nadnaravnom. Prema lokalnim temeljima grupne pripadnosti, Etnološka tribina, 33 (2010), str. 107.–115.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i na dva kolokvija.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze, 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).