Kolegij
Studiji
Povijest (dvopredmetni)Diplomski sveučilišni studij Povijest (nastavnički)
Sveučilišni diplomski studij Povijest (nastavnički)
Povijest
Studijska godina
1ISVU ID
218328ECTS
3
Upoznati povijesnu demografiju kao granu povijesne znanosti s naglaskom na izvore koji se koriste uglavnom za povijesno-demografska istraživanja. Osim teoretskog upoznavanja s predmetnom problematikom (literatura, izvori, dosezi domaće i inozemne povijesne demografije…) primijenit će se interdisciplinarni pristup budući da se povijesna demografija preklapa s mnogim drugim znanstvenim disciplinama. U izravnoj korelaciji s predmetnom tematikom, studenti će upoznati i upotrebu statističkih metoda u analizi numeričkih podataka prikupljenih demografskim, odnosno povijesno-demografskim istraživanjima, izradu tablica i grafičko prikazivanje dobivenih rezultata.
Povijesna demografija kao znanost; upoznavanje novih izvora koji se koriste za povijesno-demografska istraživanja (matične knjige, popisi stanovništva, ankete, registri itd.). Osim izvora, upoznavanje i s relevantnom literaturom te dosezima domaće i inozemne povijesne demografije, odnosno istraživanje povijesti stanovništva Hrvatske koja su provodili i domaći i strani istraživači. Osim navedenog, govorit će se i o temeljnim elementima demografije budući se demografija i povijesna demografija preklapaju. Istodobno će se koristiti i kvantitativne metode u historiografiji koje su u izravnoj vezi s povijesno-demografskim istraživanjima (aritmetička sredina, raspon, standardna devijacija, koeficijent varijabilnosti, agregiranje podataka, grafičko prikazivanje dobivenih rezultata).
1. Vrednovati pojmove i procese u povijesnoj demografiji; 2. Usvojiti specifične vještine iz povijesne demografije; 3. Analizirati postupke statističke obrade podataka iz historiografskih izvora; 4. Primijeniti interdisciplinarni pristup u radu; 5. Raščlaniti podatke u tabličnom i grafičkom prikazu; 6. Pridržavati se etičkih načela u radu.
V. Stipetić, N. Vekarić, Povijesna demografija Hrvatske, Zagreb-Dubrovnik, 2004. (odabrana poglavlja); A. Wertheimer Baletić, Stanovništvo i razvoj, Zagreb, 1999. (odabrana poglavlja); B. Petz, Osnove statističke metode za nematematičare, Jastrebarsko, 2000. (odabrana poglavlja)
J. Gelo, A. Akrap, I. Čipin, Temeljne značajke demografskog razvoja Hrvatske (Bilanca 20. stoljeća), Zagreb 2005.; Stanovništvo Hrvatske – dosadašnji razvoj i perspektive, Zagreb 2005.; Depopulacija Hrvatske, Društvena istraživanja, 4-5 (72-73), Zagreb 2004., str. 629.-750.; V. Stipetić, Dva stoljeća razvoja hrvatskoga gospodarstva (1820.-2005.), Zagreb 2012.; B. Vranješ-Šoljan, Stanovništvo gradova banske Hrvatske na prijelazu stoljeća: socijalno-ekonomski sastav i vodeći slojevi 1890.-1914.), Zagreb 1991.; Z. Radelić, D. Marijan, N. Barić, A. Bing, D. Živić, Stvaranje hrvatske države i Domovinski rat, Zagreb 2006.; C. H. Feinstein, M. Thomas, Making History Count: A Primer in Quantitative Methods for Historians, Cambridge University Press 2002, V. Kolesarić i B. Petz, Statistički rječnik, tumač statističkih pojmova (II. izdanje), Jastrebarsko 2002.; N. F. R. Crafts, N. H. Dimsdale i S. Engerman (ur.), Quantitative Economic History, Clarendon Press, Oxford 1991.
NAPOMENA: Popis preporučene dodatne literature polaznici kolegija dobit će sukladno temama seminarskih zaduženja i vježbi.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave;
Uredno izvršene seminarske i nastavne obveze – pripremljeno i održano izlaganje, aktivnost na nastavi, samostalan rad;
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Nastavne aktivnosti – aktivnost na nastavi; seminarske obveze; samostalan rad; 1. kolokvij (pismeni); 2. kolokvij (pismeni).
Završni ispit – usmeni.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %
dovoljan (2) – 50 do 64,9 %
dobar (3) – 65 do 79,9 %
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
- Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
- aktivnost na nastavi – 10 %
- seminarske obveze – 10 %
- 1. kolokvij – 20 %
- 2. kolokvij – 20 %
- samostalan rad – 10 %
- Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)
1. usmeni ispit – 30 %
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.0 | 0 |
| Aktivnost na nastavi | 0.2 | 10 |
| Seminarski rad | 0.2 | 10 |
| Kolokvij-međuispit | 0.4 | 20 |
| Kolokvij-međuispit | 0.4 | 20 |
| Samostalni rad | 0.2 | 10 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.4 | 70 |
| Završni ispit | 0.6 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 3 | 100 |
Upoznati povijesnu demografiju kao granu povijesne znanosti s naglaskom na izvore koji se koriste uglavnom za povijesno-demografska istraživanja. Osim teoretskog upoznavanja s predmetnom problematikom (literatura, izvori, dosezi domaće i inozemne povijesne demografije…) primijenit će se interdisciplinarni pristup budući da se povijesna demografija preklapa s mnogim drugim znanstvenim disciplinama. U izravnoj korelaciji s predmetnom tematikom, studenti će upoznati i upotrebu statističkih metoda u analizi numeričkih podataka prikupljenih demografskim, odnosno povijesno-demografskim istraživanjima, izradu tablica i grafičko prikazivanje dobivenih rezultata.
Povijesna demografija kao znanost; upoznavanje novih izvora koji se koriste za povijesno-demografska istraživanja (matične knjige, popisi stanovništva, ankete, registri itd.). Osim izvora, upoznavanje i s relevantnom literaturom te dosezima domaće i inozemne povijesne demografije, odnosno istraživanje povijesti stanovništva Hrvatske koja su provodili i domaći i strani istraživači. Osim navedenog, govorit će se i o temeljnim elementima demografije budući se demografija i povijesna demografija preklapaju. Istodobno će se koristiti i kvantitativne metode u historiografiji koje su u izravnoj vezi s povijesno-demografskim istraživanjima (aritmetička sredina, raspon, standardna devijacija, koeficijent varijabilnosti, agregiranje podataka, grafičko prikazivanje dobivenih rezultata).
1. Vrednovati pojmove i procese u povijesnoj demografiji; 2. Usvojiti specifične vještine iz povijesne demografije; 3. Analizirati postupke statističke obrade podataka iz historiografskih izvora; 4. Primijeniti interdisciplinarni pristup u radu; 5. Raščlaniti podatke u tabličnom i grafičkom prikazu; 6. Pridržavati se etičkih načela u radu.
V. Stipetić, N. Vekarić, Povijesna demografija Hrvatske, Zagreb-Dubrovnik, 2004. (odabrana poglavlja); A. Wertheimer Baletić, Stanovništvo i razvoj, Zagreb, 1999. (odabrana poglavlja); B. Petz, Osnove statističke metode za nematematičare, Jastrebarsko, 2000. (odabrana poglavlja)
J. Gelo, A. Akrap, I. Čipin, Temeljne značajke demografskog razvoja Hrvatske (Bilanca 20. stoljeća), Zagreb 2005.; Stanovništvo Hrvatske – dosadašnji razvoj i perspektive, Zagreb 2005.; Depopulacija Hrvatske, Društvena istraživanja, 4-5 (72-73), Zagreb 2004., str. 629.-750.; V. Stipetić, Dva stoljeća razvoja hrvatskoga gospodarstva (1820.-2005.), Zagreb 2012.; B. Vranješ-Šoljan, Stanovništvo gradova banske Hrvatske na prijelazu stoljeća: socijalno-ekonomski sastav i vodeći slojevi 1890.-1914.), Zagreb 1991.; Z. Radelić, D. Marijan, N. Barić, A. Bing, D. Živić, Stvaranje hrvatske države i Domovinski rat, Zagreb 2006.; C. H. Feinstein, M. Thomas, Making History Count: A Primer in Quantitative Methods for Historians, Cambridge University Press 2002, V. Kolesarić i B. Petz, Statistički rječnik, tumač statističkih pojmova (II. izdanje), Jastrebarsko 2002.; N. F. R. Crafts, N. H. Dimsdale i S. Engerman (ur.), Quantitative Economic History, Clarendon Press, Oxford 1991.
NAPOMENA: Popis preporučene dodatne literature polaznici kolegija dobit će sukladno temama seminarskih zaduženja i vježbi.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave;
Uredno izvršene seminarske i nastavne obveze – pripremljeno i održano izlaganje, aktivnost na nastavi, samostalan rad;
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Nastavne aktivnosti – aktivnost na nastavi; seminarske obveze; samostalan rad; 1. kolokvij (pismeni); 2. kolokvij (pismeni).
Završni ispit – usmeni.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %
dovoljan (2) – 50 do 64,9 %
dobar (3) – 65 do 79,9 %
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
- Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
- aktivnost na nastavi – 10 %
- seminarske obveze – 10 %
- 1. kolokvij – 20 %
- 2. kolokvij – 20 %
- samostalan rad – 10 %
- Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)
1. usmeni ispit – 30 %
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.0 | 0 |
| Aktivnost na nastavi | 0.2 | 10 |
| Seminarski rad | 0.2 | 10 |
| Kolokvij-međuispit | 0.4 | 20 |
| Kolokvij-međuispit | 0.4 | 20 |
| Samostalni rad | 0.2 | 10 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.4 | 70 |
| Završni ispit | 0.6 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 3 | 100 |
Upoznati povijesnu demografiju kao granu povijesne znanosti s naglaskom na izvore koji se koriste uglavnom za povijesno-demografska istraživanja. Osim teoretskog upoznavanja s predmetnom problematikom (literatura, izvori, dosezi domaće i inozemne povijesne demografije…) primijenit će se interdisciplinarni pristup budući da se povijesna demografija preklapa s mnogim drugim znanstvenim disciplinama. U izravnoj korelaciji s predmetnom tematikom, studenti će upoznati i upotrebu statističkih metoda u analizi numeričkih podataka prikupljenih demografskim, odnosno povijesno-demografskim istraživanjima, izradu tablica i grafičko prikazivanje dobivenih rezultata.
Povijesna demografija kao znanost; upoznavanje novih izvora koji se koriste za povijesno-demografska istraživanja (matične knjige, popisi stanovništva, ankete, registri itd.). Osim izvora, upoznavanje i s relevantnom literaturom te dosezima domaće i inozemne povijesne demografije, odnosno istraživanje povijesti stanovništva Hrvatske koja su provodili i domaći i strani istraživači. Osim navedenog, govorit će se i o temeljnim elementima demografije budući se demografija i povijesna demografija preklapaju. Istodobno će se koristiti i kvantitativne metode u historiografiji koje su u izravnoj vezi s povijesno-demografskim istraživanjima (aritmetička sredina, raspon, standardna devijacija, koeficijent varijabilnosti, agregiranje podataka, grafičko prikazivanje dobivenih rezultata).
1. Vrednovati pojmove i procese u povijesnoj demografiji; 2. Usvojiti specifične vještine iz povijesne demografije; 3. Analizirati postupke statističke obrade podataka iz historiografskih izvora; 4. Primijeniti interdisciplinarni pristup u radu; 5. Raščlaniti podatke u tabličnom i grafičkom prikazu; 6. Pridržavati se etičkih načela u radu.
V. Stipetić, N. Vekarić, Povijesna demografija Hrvatske, Zagreb-Dubrovnik, 2004. (odabrana poglavlja); A. Wertheimer Baletić, Stanovništvo i razvoj, Zagreb, 1999. (odabrana poglavlja); B. Petz, Osnove statističke metode za nematematičare, Jastrebarsko, 2000. (odabrana poglavlja)
J. Gelo, A. Akrap, I. Čipin, Temeljne značajke demografskog razvoja Hrvatske (Bilanca 20. stoljeća), Zagreb 2005.; Stanovništvo Hrvatske – dosadašnji razvoj i perspektive, Zagreb 2005.; Depopulacija Hrvatske, Društvena istraživanja, 4-5 (72-73), Zagreb 2004., str. 629.-750.; V. Stipetić, Dva stoljeća razvoja hrvatskoga gospodarstva (1820.-2005.), Zagreb 2012.; B. Vranješ-Šoljan, Stanovništvo gradova banske Hrvatske na prijelazu stoljeća: socijalno-ekonomski sastav i vodeći slojevi 1890.-1914.), Zagreb 1991.; Z. Radelić, D. Marijan, N. Barić, A. Bing, D. Živić, Stvaranje hrvatske države i Domovinski rat, Zagreb 2006.; C. H. Feinstein, M. Thomas, Making History Count: A Primer in Quantitative Methods for Historians, Cambridge University Press 2002, V. Kolesarić i B. Petz, Statistički rječnik, tumač statističkih pojmova (II. izdanje), Jastrebarsko 2002.; N. F. R. Crafts, N. H. Dimsdale i S. Engerman (ur.), Quantitative Economic History, Clarendon Press, Oxford 1991.
NAPOMENA: Popis preporučene dodatne literature polaznici kolegija dobit će sukladno temama seminarskih zaduženja i vježbi.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave;
Uredno izvršene seminarske i nastavne obveze – pripremljeno i održano izlaganje, aktivnost na nastavi, samostalan rad;
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Nastavne aktivnosti – aktivnost na nastavi; seminarske obveze; samostalan rad; 1. kolokvij (pismeni); 2. kolokvij (pismeni).
Završni ispit – usmeni.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %
dovoljan (2) – 50 do 64,9 %
dobar (3) – 65 do 79,9 %
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
- Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
- aktivnost na nastavi – 10 %
- seminarske obveze – 10 %
- 1. kolokvij – 20 %
- 2. kolokvij – 20 %
- samostalan rad – 10 %
- Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)
1. usmeni ispit – 30 %
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.0 | 0 |
| Aktivnost na nastavi | 0.2 | 10 |
| Seminarski rad | 0.2 | 10 |
| Kolokvij-međuispit | 0.4 | 20 |
| Kolokvij-međuispit | 0.4 | 20 |
| Samostalni rad | 0.2 | 10 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.4 | 70 |
| Završni ispit | 0.6 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 3 | 100 |