1. Objasniti predmet, metode i ciljeve dijalektologije te osnovne termine iz područja dijalektologije. 

2. Opisati temeljne jezične posebnosti hrvatskih narječja. 

3. Razlikovati temeljne jezične posebnosti pojedinih dijalektnih tekstova i zvučnih zapisa, kao i dijalektne posebnosti u svakodnevnoj komunikaciji s govornicima hrvatskoga jezika. 

4. Razviti svijest o vrijednosti i bogatstvu hrvatskih mjesnih govora, kao i o njegovanju hrvatske kulturne baštine. 

5. Provesti istraživanje manjega opsega poštivajući etičke standarde.

Brozović, Dalibor. 1997. Narječja hrvatskoga jezika. U: Hrvatski leksikon 2, 155–156. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža;

Brozović, Dalibor; Ivić, Pavle. 1988. Narječja. U: Jezik, srpskohrvatski/ hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, 54–99. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža;

Galović, Filip. 2016. Hrvatska dijalektologija. (interna skripta);

Hraste, Mate. 1959. Metodologija ispitivanja naših dijalekata. Jezik 8/3–4: 71–81;

Vranić, Silvana; Zubčić, Sanja. 2018. Hrvatska narječja, dijalekti i govori u 20. stoljeću. U: Bičanić, Ante (gl. ur.). Povijest hrvatskoga jezika. 5. knjiga: 20. stoljeće – prvi dio, 525–579. Zagreb: Croatica.

Materijali s kolegija.

Brozović, Dalibor. 1952. O uvjetima za nastanak i razvoj dijalektalne poezije. Hrvatsko kolo 7–8: 463–467.

Finka, Božidar. 1973. Naputak za ispitivanje i obrađivanje čakavskih govora. Hrvatski dijalektološki zbornik 3: 5–76.

Galović, Filip. 2016. Čakavština od srednjega vijeka do dijalektalne književnosti i današnjih dana. U: Zbornik radova. Literarno-likovno-filmski natječaj Gradske knjižnice Kaštela ‘Kaštelanske štorije 2015./2016.‘, 7–11. Kaštela: Gradska knjižnica Kaštela.

Galović, Filip. 2024. Hrvatski narodni govori. Upitnik. (U rukopisu).

Ivšić, Stjepan. 1936. Jezik Hrvata kajkavaca. Ljetopis JAZU 48: 47–88.

Lisac, Josip. 2012. Dvije strane medalje. Dijalektološki i jezičnopovijesni spisi o hrvatskom jeziku. Split: Književni krug. (odabrani dijelovi)

Lisac, Josip. 2003. Hrvatska dijalektologija 1. – Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga. (odabrani dijelovi)

Lisac, Josip. 2009. Hrvatska dijalektologija 2. – Čakavsko narječje. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga. (odabrani dijelovi)

Lončarić, Mijo. 1996. Kajkavsko narječje. Zagreb: Školska knjiga. (odabrani dijelovi)

Lukežić, Iva. 2012. Zajednička povijest hrvatskih narječja. 1. Fonologija. Zagreb – Rijeka –Čavle: Hrvatska sveučilišna naklada – Filozofski fakultet u Rijeci – Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine

Lukežić, Iva. 2015. Zajednička povijest hrvatskih narječja. 2. Morfologija. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada – Filozofski fakultet u Rijeci – Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine

Moguš, Milan. 1977. Čakavsko narječje. Zagreb: Školska knjiga

Radić, Antun. 1997. Osnova za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu. Zagreb: Dom i svijet. (reprint)

Zečević, Vesna. 2000. Hrvatski dijalekti u kontaktu. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Vitez, Zorica; Muraj, Aleksandra (ur.). 2001. Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha. Zagreb – Barbat: Galerija Klovićevi dvori – Institut za etnologiju i folkloristiku

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskomu programu i izvedbenomu nastavnomu planu;
2. Uredno izvršeno istraživanje;
3. Stjecanje minimalnoga uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno na temelju kolokvija, samostalnoga rada i uredno izvršenoga istraživanja.

Nastavne aktivnosti – a) kolokvij; b) samostalni rad; c) uredno izvršeno istraživanje; 

Završni ispit.

Kontinuiranim vrednovanjem studentskoga rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:

dovoljan (2): 50 – 64 bodova;

dobar (3): 65 – 79 bodova;

vrlo dobar (4): 80 – 89 bodova                                                                 

izvrstan (5):  90 i više bodova.

Način stjecanja bodova:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1) istraživanje – max. 30 bodova; 2) kolokvij  – max. 30 bodova; 3) samostalni rad – max. 10 bodova

b) Završni ispit – 30% ocjene               

1. Objasniti predmet, metode i ciljeve dijalektologije te osnovne termine iz područja dijalektologije. 

2. Opisati temeljne jezične posebnosti hrvatskih narječja. 

3. Razlikovati temeljne jezične posebnosti pojedinih dijalektnih tekstova i zvučnih zapisa, kao i dijalektne posebnosti u svakodnevnoj komunikaciji s govornicima hrvatskoga jezika. 

4. Razviti svijest o vrijednosti i bogatstvu hrvatskih mjesnih govora, kao i o njegovanju hrvatske kulturne baštine. 

5. Provesti istraživanje manjega opsega poštivajući etičke standarde.

Brozović, Dalibor. 1997. Narječja hrvatskoga jezika. U: Hrvatski leksikon 2, 155–156. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža;

Brozović, Dalibor; Ivić, Pavle. 1988. Narječja. U: Jezik, srpskohrvatski/ hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, 54–99. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža;

Galović, Filip. 2016. Hrvatska dijalektologija. (interna skripta);

Hraste, Mate. 1959. Metodologija ispitivanja naših dijalekata. Jezik 8/3–4: 71–81;

Vranić, Silvana; Zubčić, Sanja. 2018. Hrvatska narječja, dijalekti i govori u 20. stoljeću. U: Bičanić, Ante (gl. ur.). Povijest hrvatskoga jezika. 5. knjiga: 20. stoljeće – prvi dio, 525–579. Zagreb: Croatica.

Materijali s kolegija.

Brozović, Dalibor. 1952. O uvjetima za nastanak i razvoj dijalektalne poezije. Hrvatsko kolo 7–8: 463–467.

Finka, Božidar. 1973. Naputak za ispitivanje i obrađivanje čakavskih govora. Hrvatski dijalektološki zbornik 3: 5–76.

Galović, Filip. 2016. Čakavština od srednjega vijeka do dijalektalne književnosti i današnjih dana. U: Zbornik radova. Literarno-likovno-filmski natječaj Gradske knjižnice Kaštela ‘Kaštelanske štorije 2015./2016.‘, 7–11. Kaštela: Gradska knjižnica Kaštela.

Galović, Filip. 2024. Hrvatski narodni govori. Upitnik. (U rukopisu).

Ivšić, Stjepan. 1936. Jezik Hrvata kajkavaca. Ljetopis JAZU 48: 47–88.

Lisac, Josip. 2012. Dvije strane medalje. Dijalektološki i jezičnopovijesni spisi o hrvatskom jeziku. Split: Književni krug. (odabrani dijelovi)

Lisac, Josip. 2003. Hrvatska dijalektologija 1. – Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga. (odabrani dijelovi)

Lisac, Josip. 2009. Hrvatska dijalektologija 2. – Čakavsko narječje. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga. (odabrani dijelovi)

Lončarić, Mijo. 1996. Kajkavsko narječje. Zagreb: Školska knjiga. (odabrani dijelovi)

Lukežić, Iva. 2012. Zajednička povijest hrvatskih narječja. 1. Fonologija. Zagreb – Rijeka –Čavle: Hrvatska sveučilišna naklada – Filozofski fakultet u Rijeci – Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine

Lukežić, Iva. 2015. Zajednička povijest hrvatskih narječja. 2. Morfologija. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada – Filozofski fakultet u Rijeci – Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine

Moguš, Milan. 1977. Čakavsko narječje. Zagreb: Školska knjiga

Radić, Antun. 1997. Osnova za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu. Zagreb: Dom i svijet. (reprint)

Zečević, Vesna. 2000. Hrvatski dijalekti u kontaktu. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Vitez, Zorica; Muraj, Aleksandra (ur.). 2001. Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha. Zagreb – Barbat: Galerija Klovićevi dvori – Institut za etnologiju i folkloristiku

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskomu programu i izvedbenomu nastavnomu planu;
2. Uredno izvršeno istraživanje;
3. Stjecanje minimalnoga uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno na temelju kolokvija, samostalnoga rada i uredno izvršenoga istraživanja.

Nastavne aktivnosti – a) kolokvij; b) samostalni rad; c) uredno izvršeno istraživanje; 

Završni ispit.

Kontinuiranim vrednovanjem studentskoga rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:

dovoljan (2): 50 – 64 bodova;

dobar (3): 65 – 79 bodova;

vrlo dobar (4): 80 – 89 bodova                                                                 

izvrstan (5):  90 i više bodova.

Način stjecanja bodova:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1) istraživanje – max. 30 bodova; 2) kolokvij  – max. 30 bodova; 3) samostalni rad – max. 10 bodova

b) Završni ispit – 30% ocjene               

1. Objasniti predmet, metode i ciljeve dijalektologije te osnovne termine iz područja dijalektologije. 

2. Opisati temeljne jezične posebnosti hrvatskih narječja. 

3. Razlikovati temeljne jezične posebnosti pojedinih dijalektnih tekstova i zvučnih zapisa, kao i dijalektne posebnosti u svakodnevnoj komunikaciji s govornicima hrvatskoga jezika. 

4. Razviti svijest o vrijednosti i bogatstvu hrvatskih mjesnih govora, kao i o njegovanju hrvatske kulturne baštine. 

5. Provesti istraživanje manjega opsega poštivajući etičke standarde.

Brozović, Dalibor. 1997. Narječja hrvatskoga jezika. U: Hrvatski leksikon 2, 155–156. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža;

Brozović, Dalibor; Ivić, Pavle. 1988. Narječja. U: Jezik, srpskohrvatski/ hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, 54–99. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža;

Galović, Filip. 2016. Hrvatska dijalektologija. (interna skripta);

Hraste, Mate. 1959. Metodologija ispitivanja naših dijalekata. Jezik 8/3–4: 71–81;

Vranić, Silvana; Zubčić, Sanja. 2018. Hrvatska narječja, dijalekti i govori u 20. stoljeću. U: Bičanić, Ante (gl. ur.). Povijest hrvatskoga jezika. 5. knjiga: 20. stoljeće – prvi dio, 525–579. Zagreb: Croatica.

Materijali s kolegija.

Brozović, Dalibor. 1952. O uvjetima za nastanak i razvoj dijalektalne poezije. Hrvatsko kolo 7–8: 463–467.

Finka, Božidar. 1973. Naputak za ispitivanje i obrađivanje čakavskih govora. Hrvatski dijalektološki zbornik 3: 5–76.

Galović, Filip. 2016. Čakavština od srednjega vijeka do dijalektalne književnosti i današnjih dana. U: Zbornik radova. Literarno-likovno-filmski natječaj Gradske knjižnice Kaštela ‘Kaštelanske štorije 2015./2016.‘, 7–11. Kaštela: Gradska knjižnica Kaštela.

Galović, Filip. 2024. Hrvatski narodni govori. Upitnik. (U rukopisu).

Ivšić, Stjepan. 1936. Jezik Hrvata kajkavaca. Ljetopis JAZU 48: 47–88.

Lisac, Josip. 2012. Dvije strane medalje. Dijalektološki i jezičnopovijesni spisi o hrvatskom jeziku. Split: Književni krug. (odabrani dijelovi)

Lisac, Josip. 2003. Hrvatska dijalektologija 1. – Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga. (odabrani dijelovi)

Lisac, Josip. 2009. Hrvatska dijalektologija 2. – Čakavsko narječje. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga. (odabrani dijelovi)

Lončarić, Mijo. 1996. Kajkavsko narječje. Zagreb: Školska knjiga. (odabrani dijelovi)

Lukežić, Iva. 2012. Zajednička povijest hrvatskih narječja. 1. Fonologija. Zagreb – Rijeka –Čavle: Hrvatska sveučilišna naklada – Filozofski fakultet u Rijeci – Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine

Lukežić, Iva. 2015. Zajednička povijest hrvatskih narječja. 2. Morfologija. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada – Filozofski fakultet u Rijeci – Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine

Moguš, Milan. 1977. Čakavsko narječje. Zagreb: Školska knjiga

Radić, Antun. 1997. Osnova za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu. Zagreb: Dom i svijet. (reprint)

Zečević, Vesna. 2000. Hrvatski dijalekti u kontaktu. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Vitez, Zorica; Muraj, Aleksandra (ur.). 2001. Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha. Zagreb – Barbat: Galerija Klovićevi dvori – Institut za etnologiju i folkloristiku

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskomu programu i izvedbenomu nastavnomu planu;
2. Uredno izvršeno istraživanje;
3. Stjecanje minimalnoga uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno na temelju kolokvija, samostalnoga rada i uredno izvršenoga istraživanja.

Nastavne aktivnosti – a) kolokvij; b) samostalni rad; c) uredno izvršeno istraživanje; 

Završni ispit.

Kontinuiranim vrednovanjem studentskoga rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:

dovoljan (2): 50 – 64 bodova;

dobar (3): 65 – 79 bodova;

vrlo dobar (4): 80 – 89 bodova                                                                 

izvrstan (5):  90 i više bodova.

Način stjecanja bodova:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1) istraživanje – max. 30 bodova; 2) kolokvij  – max. 30 bodova; 3) samostalni rad – max. 10 bodova

b) Završni ispit – 30% ocjene