Kolegij
Studiji
PovijestKomunikologija
Psihologija
Sestrinstvo
Sociologija
Sestrinstvo
Studijska godina
1ISVU ID
223921ECTS
3
Cilj je kolegija studentima predstaviti razvoj i djelovanje nacionalnih pokreta u ne-njemačkim nacijama Habsburške/Austro-Ugarske Monarhije (Hrvati, Mađari, Česi, Talijani). Studente će se upoznati s glavnim odrednicama razvoja nacionalnog pokreta pojedinog naroda u „dugom 19. stoljeću“, a osim na njihovim političkim silnicama, naglasak će biti na širem društvenom kontekstu te na važnosti kulturne i umjetnosti u nacionalnim pokretima. Spoznaje o određenim odabranim temama produbljivat će se kroz izradu i prezentaciju seminarskog rada.
Kroz uporabu relevantne suvremene historiografske literature, izradu vlastitog seminarskog rada i diskusiju na seminaru studenti će steći spoznaje o svim bitnim političkim i kulturnim procesima nacionalnih pokreta na prostoru Habsburške Monarhije te će se upoznati s djelovanjem njihovih najznačajnijih predstavnika.
1. Prepoznati temeljne procese razvoja nacionalnih pokreta u 19. stoljeću; 2. Uočiti uzročno-posljedične veze u tim procesima; 3. Baratati temeljnom terminologijom. 4. Upoznati se s relevantnom literaturom; 5. Napisati jasan i strukturiran seminarski rad prema uzusima struke; 6. Pridržavati se etičkih načela u radu
Mirko Valentić – Lovorka Čoralić (ur.), Povijest Hrvata, sv. II, Zagreb 2005 (odabrana poglavlja); Josip Bratulić – Josip Vončina – Antun Dubravko Jelčić (ur.), Hrvatska i Europa, sv. IV, Zagreb 2009 (odabrana poglavlja); László Kontler, Povijest Mađarske, Zagreb 2007 (odabrana poglavlja); Ivan Rada – Vratislav Vraníček – Petr Čornej – Ivana Čornejová, Povijest Češke, Zagreb 2014 (odabrana poglavlja), John A. Davis, Italy in the Nineteenth Century, Oxford 2000 (odabrana poglavlja).
Popis dopunske literature bit će definiran u dogovoru sa studentima i u skladu s odabranim seminarskim temama.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija seminarskog rada.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i na dva kolokvija.
Način stjecanja ocjene: a. Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene 1. seminarske obveze – 20% 2. 1. kolokvij – 25% 3. 2. kolokvij – 25% b. Završni ispit – 30% ocjene
Usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
nedovoljan (1) – 0 do 49,9%
dovoljan (2) – 50 do 64,9%
dobar (3) – 65 do 79,9%
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9%
odličan (5) – 90 do 100%
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 0,80 | 0 |
Seminarski rad | 0,44 | 20 |
| 0,55 | 25 |
| 0,55 | 25 |
Ukupno tijekom nastave | 2,34 | 70 |
Završni ispit | 0,66 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 3 | 100 |
Cilj je kolegija studentima predstaviti razvoj i djelovanje nacionalnih pokreta u ne-njemačkim nacijama Habsburške/Austro-Ugarske Monarhije (Hrvati, Mađari, Česi, Talijani). Studente će se upoznati s glavnim odrednicama razvoja nacionalnog pokreta pojedinog naroda u „dugom 19. stoljeću“, a osim na njihovim političkim silnicama, naglasak će biti na širem društvenom kontekstu te na važnosti kulturne i umjetnosti u nacionalnim pokretima. Spoznaje o određenim odabranim temama produbljivat će se kroz izradu i prezentaciju seminarskog rada.
Kroz uporabu relevantne suvremene historiografske literature, izradu vlastitog seminarskog rada i diskusiju na seminaru studenti će steći spoznaje o svim bitnim političkim i kulturnim procesima nacionalnih pokreta na prostoru Habsburške Monarhije te će se upoznati s djelovanjem njihovih najznačajnijih predstavnika.
1. Prepoznati temeljne procese razvoja nacionalnih pokreta u 19. stoljeću; 2. Uočiti uzročno-posljedične veze u tim procesima; 3. Baratati temeljnom terminologijom. 4. Upoznati se s relevantnom literaturom; 5. Napisati jasan i strukturiran seminarski rad prema uzusima struke; 6. Pridržavati se etičkih načela u radu
Mirko Valentić – Lovorka Čoralić (ur.), Povijest Hrvata, sv. II, Zagreb 2005 (odabrana poglavlja); Josip Bratulić – Josip Vončina – Antun Dubravko Jelčić (ur.), Hrvatska i Europa, sv. IV, Zagreb 2009 (odabrana poglavlja); László Kontler, Povijest Mađarske, Zagreb 2007 (odabrana poglavlja); Ivan Rada – Vratislav Vraníček – Petr Čornej – Ivana Čornejová, Povijest Češke, Zagreb 2014 (odabrana poglavlja), John A. Davis, Italy in the Nineteenth Century, Oxford 2000 (odabrana poglavlja).
Popis dopunske literature bit će definiran u dogovoru sa studentima i u skladu s odabranim seminarskim temama.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija seminarskog rada.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i na dva kolokvija.
Način stjecanja ocjene: a. Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene 1. seminarske obveze – 20% 2. 1. kolokvij – 25% 3. 2. kolokvij – 25% b. Završni ispit – 30% ocjene
Usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
nedovoljan (1) – 0 do 49,9%
dovoljan (2) – 50 do 64,9%
dobar (3) – 65 do 79,9%
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9%
odličan (5) – 90 do 100%
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 0,80 | 0 |
Seminarski rad | 0,44 | 20 |
| 0,55 | 25 |
| 0,55 | 25 |
Ukupno tijekom nastave | 2,34 | 70 |
Završni ispit | 0,66 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 3 | 100 |
Cilj je kolegija studentima predstaviti razvoj i djelovanje nacionalnih pokreta u ne-njemačkim nacijama Habsburške/Austro-Ugarske Monarhije (Hrvati, Mađari, Česi, Talijani). Studente će se upoznati s glavnim odrednicama razvoja nacionalnog pokreta pojedinog naroda u „dugom 19. stoljeću“, a osim na njihovim političkim silnicama, naglasak će biti na širem društvenom kontekstu te na važnosti kulturne i umjetnosti u nacionalnim pokretima. Spoznaje o određenim odabranim temama produbljivat će se kroz izradu i prezentaciju seminarskog rada.
Kroz uporabu relevantne suvremene historiografske literature, izradu vlastitog seminarskog rada i diskusiju na seminaru studenti će steći spoznaje o svim bitnim političkim i kulturnim procesima nacionalnih pokreta na prostoru Habsburške Monarhije te će se upoznati s djelovanjem njihovih najznačajnijih predstavnika.
1. Prepoznati temeljne procese razvoja nacionalnih pokreta u 19. stoljeću; 2. Uočiti uzročno-posljedične veze u tim procesima; 3. Baratati temeljnom terminologijom. 4. Upoznati se s relevantnom literaturom; 5. Napisati jasan i strukturiran seminarski rad prema uzusima struke; 6. Pridržavati se etičkih načela u radu
Mirko Valentić – Lovorka Čoralić (ur.), Povijest Hrvata, sv. II, Zagreb 2005 (odabrana poglavlja); Josip Bratulić – Josip Vončina – Antun Dubravko Jelčić (ur.), Hrvatska i Europa, sv. IV, Zagreb 2009 (odabrana poglavlja); László Kontler, Povijest Mađarske, Zagreb 2007 (odabrana poglavlja); Ivan Rada – Vratislav Vraníček – Petr Čornej – Ivana Čornejová, Povijest Češke, Zagreb 2014 (odabrana poglavlja), John A. Davis, Italy in the Nineteenth Century, Oxford 2000 (odabrana poglavlja).
Popis dopunske literature bit će definiran u dogovoru sa studentima i u skladu s odabranim seminarskim temama.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija seminarskog rada.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i na dva kolokvija.
Način stjecanja ocjene: a. Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene 1. seminarske obveze – 20% 2. 1. kolokvij – 25% 3. 2. kolokvij – 25% b. Završni ispit – 30% ocjene
Usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
nedovoljan (1) – 0 do 49,9%
dovoljan (2) – 50 do 64,9%
dobar (3) – 65 do 79,9%
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9%
odličan (5) – 90 do 100%
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 0,80 | 0 |
Seminarski rad | 0,44 | 20 |
| 0,55 | 25 |
| 0,55 | 25 |
Ukupno tijekom nastave | 2,34 | 70 |
Završni ispit | 0,66 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 3 | 100 |