Kolegij
Studiji
PsihologijaDiplomski sveučilišni studij Povijest (nastavnički)
Komunikologija - Interkulturalna komunikacija i novinarstvo
Komunikologija - Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošću
Sestrinstvo
Sociologija - Upravljanje i javne politike
Povijest (dvopredmetni)
Sociologija (dvopredmetni)
Povijest - usmjerenje Stari vijek i srednji vijek
Povijest - usmjerenje Suvremena povijest
Sveučilišni diplomski studij Povijest (nastavnički)
Povijest
Sestrinstvo
Studijska godina
1ISVU ID
167441ECTS
5
U okviru se kolegija obrađuju pojedine dijalektološke i sociolingvističke teme. U prvome dijelu kolegija studenti se, osim što se upoznaju s dijalektologijom kao jezikoslovnom disciplinom, njezinim predmetima i metodama u istraživanjima, kao i s temeljnim dijalektološkim terminima, susreću s raznolikosti i bogatstvom hrvatskih mjesnih govora te njihovim bitnim dijalekatnim osobinama. U drugome dijelu kolegija studenti se, osim što se upoznaju sa sociolingvistikom kao jezikoslovnom disciplinom, njezinim predmetima i metodama u istraživanjima, kao i s temeljnim sociolingvističkim terminima, susreću sa složenom jezičnom situacijom u gradovima koja je uvjetovana raznim čimbenicima, ponajprije društvenima, te se u nizu tematskih blokova upoznaju s odabranim sociolingvističkim temama kroz koje se nastoji da isti uoče i razumiju određene odnose između jezika i društvenih kategorija te ostale sociolingvističke pojave.
1. Izdvojiti predmet, metode i ciljeve dijalektologije i sociolingvistike.
2. Razlučiti temeljne termine iz dijalektologije i sociolingvistike.
3. Otkriti određene dijalektalne osobitosti u zvučnim zapisima hrvatskih organskih idioma, dijalektalnim tekstovima, kao i svakodnevnoj komunikaciji s govornicima hrvatskoga jezika.
4. Utvrditi složenu jezičnu situaciju u gradovima.
5. Procijeniti pojedine odnose između jezika i određenih društvenih kategorija te ostale sociolingvističke pojave.
6. Provesti istraživanje poštivajući etičke standarde.
Galović, Filip. 2016. Hrvatska dijalektologija. (interna skripta);
Jutronić, Dunja. 2010. Spliski govor. Od vapora do trajekta. Split: Naklada Bošković. (poglavlja: „Socijalna ili urbana dijalektologija“, 14–18; „Jezične promjene“, 18–21; „Razlike između tradicionalne i urbane dijalektologije“, 21–23; „Socijalna/urbana dijalektologija u nas“, 23–26; „Jezik grada“, 26–28);
Lukežić, Iva. 2012. Zajednička povijest hrvatskih narječja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada – Filozofski fakultet u Rijeci – Katedra Čakavskoga sabora Grobinšćine;
Radovanović, Milorad. 2003. Sociolingvistika. Sremski Karlovci – Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića;
Trudgill, Peter. 2000. Sociolinguistics. An Introduction to Language and Society. London: Penguin Books. (odabrani dijelovi)
Bernstajn, Bazil. 1979. Društvena klasa, jezik i socijalizacija. U: Jezik i društvene klase, 121–147. Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod.;
Brozović, Dalibor; Ivić, Pavle. 1988. Narječja. U: Jezik srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, 54-99. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža.;
Brozović, Dalibor. 1997. Narječja hrvatskoga jezika. Hrvatski leksikon 2, 155–156. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža.;
Brozović, Dalibor. 1996. Sociolingvistika prema genetskoj i tipološkoj lingvistici. Suvremena lingvistika 22/41–42: 87–94.;
Bugarski, Ranko. 2005. Jezik i kultura. Beograd: Biblioteka XX vek. (poglavlja: „Pol i rod u jeziku“, 53–66; „Jezik se ne čuva zabranama“, 263–268);
Bugarski, Ranko. 2009. Teorijske osnove urbane dijalektologije. U: Evropa u jeziku, 77–102. Beograd: Biblioteka XX vek.;
Chambers, Jack; Trudgill, Peter; Schilling-Estes, Natalie (eds.). 2002. The Handbook of Language Variation and Change. Oxford: Blackwell.;
Downes, William. 1998. Language and Society. Cambridge: Cambridge University Press.;
Ferguson, Charles Albert. 1983. Diglosija. Argumenti 6/1–2: 179–186.;
Granić, Jagoda (ur.). 2006. Jezik i mediji – jedan jezik: više svjetova. HDPL: Zagreb – Split. (odabrani članci);
Granić, Jagoda. 1999. Jezik i politike. U: Teorije i mogućnosti primjene pragmalingvistike: zbornik radova sa savjetovanja Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, 279–284. Zagreb – Rijeka: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku.;
Halwachs, Dieter W. 2007. Sociolingvistika. U: Uvod u lingvistiku, 217–243. Glovacki-Bernardi Zrinjka (ur.). Zagreb: Školska knjiga.;
Ivić, Milka. 2001. Sociolingvistika. U: Pravci u lingvistici 2, 125–142. Beograd: Biblioteka XX vek.;
Kapović, Mate. 2004. Jezični utjecaj velikih gradova. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 30: 97–105.;
Lev, Michael. 2014. Social dimensions of language change. U: The Routledge Handbook of Historical Linguistics. Bower, Claire; Evans, Bethwyn (eds.). Abingdon – New York: Routledge.;
Magner, Thomas. 1983. Gradski dijalekti u Jugoslaviji. Argumenti 6.1-2: 187–195.;
Meyerhoff, Miriam. 2006. Introducing Sociolinguistics. London – New York: Routlegde.;
Milroy, James; Milroy, Lesley. 1985. Linguistic change, social network and speaker innovation. Journal of Linguistics 21: 339–384.;
Peti-Stantić, Anita; Stanojević, Mateusz-Milan; Antunović, Goranka (ur.). 2014. Standardni jezici i sociolekti u 21. stoljeću. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku održanog 18. do 20. travnja 2013. u Dubrovniku. Zagreb: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku. (odabrani članci);
Sočanac, Lelija i dr. 2005. Hrvatski jezik u dodiru s europskim jezicima. Zagreb: Nakladni zavod Globus.;
Stolac, Dijana; Vlastelić, Anastazija. 2014. Jezik reklama. Zagreb – Rijeka: Hrvatska sveučilišna naklada – Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci.;
Škiljan, Dubravko. 1988. Jezična politika. Zagreb: Naprijed.;
Wardhaugh, Ronald. 2010. An Introduction to Sociolinguistics. (6th edn). Oxford: Blackwell. (odabrani dijelovi);
Zečević, Vesna. 2000. Hrvatski dijalekti u kontaktu. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.;
Materijali s kolegija.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskomu programu i izvedbenomu nastavnomu planu
2. Stjecanje minimalnoga uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti
Kontinuiranim vrednovanjem studentskoga rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:
dovoljan (2): 50 – 64 bodova
dobar (3): 65 – 79 bodova
vrlo dobar (4): 80 – 89 bodova
zvrstan (5): 90 i više bodova
Način stjecanja bodova:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) istraživanje – max. 25 bodova
2) samostalni rad – max. 30 bodova
3) kolokvij – max. 15 bodova
b) Završni ispit – 30% ocjene
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
Istraživanje | 0.95 | 25 |
Samostalni rad | 1.14 | 30 |
Kolokvij-međuispit | 0.57 | 15 |
Ukupno tijekom nastave | 3.86 | 70 |
Završni ispit | 1.14 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava + zav. ispit) | 5 | 100 |
U okviru se kolegija obrađuju pojedine dijalektološke i sociolingvističke teme. U prvome dijelu kolegija studenti se, osim što se upoznaju s dijalektologijom kao jezikoslovnom disciplinom, njezinim predmetima i metodama u istraživanjima, kao i s temeljnim dijalektološkim terminima, susreću s raznolikosti i bogatstvom hrvatskih mjesnih govora te njihovim bitnim dijalekatnim osobinama. U drugome dijelu kolegija studenti se, osim što se upoznaju sa sociolingvistikom kao jezikoslovnom disciplinom, njezinim predmetima i metodama u istraživanjima, kao i s temeljnim sociolingvističkim terminima, susreću sa složenom jezičnom situacijom u gradovima koja je uvjetovana raznim čimbenicima, ponajprije društvenima, te se u nizu tematskih blokova upoznaju s odabranim sociolingvističkim temama kroz koje se nastoji da isti uoče i razumiju određene odnose između jezika i društvenih kategorija te ostale sociolingvističke pojave.
1. Izdvojiti predmet, metode i ciljeve dijalektologije i sociolingvistike.
2. Razlučiti temeljne termine iz dijalektologije i sociolingvistike.
3. Otkriti određene dijalektalne osobitosti u zvučnim zapisima hrvatskih organskih idioma, dijalektalnim tekstovima, kao i svakodnevnoj komunikaciji s govornicima hrvatskoga jezika.
4. Utvrditi složenu jezičnu situaciju u gradovima.
5. Procijeniti pojedine odnose između jezika i određenih društvenih kategorija te ostale sociolingvističke pojave.
6. Provesti istraživanje poštivajući etičke standarde.
Galović, Filip. 2016. Hrvatska dijalektologija. (interna skripta);
Jutronić, Dunja. 2010. Spliski govor. Od vapora do trajekta. Split: Naklada Bošković. (poglavlja: „Socijalna ili urbana dijalektologija“, 14–18; „Jezične promjene“, 18–21; „Razlike između tradicionalne i urbane dijalektologije“, 21–23; „Socijalna/urbana dijalektologija u nas“, 23–26; „Jezik grada“, 26–28);
Lukežić, Iva. 2012. Zajednička povijest hrvatskih narječja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada – Filozofski fakultet u Rijeci – Katedra Čakavskoga sabora Grobinšćine;
Radovanović, Milorad. 2003. Sociolingvistika. Sremski Karlovci – Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića;
Trudgill, Peter. 2000. Sociolinguistics. An Introduction to Language and Society. London: Penguin Books. (odabrani dijelovi)
Bernstajn, Bazil. 1979. Društvena klasa, jezik i socijalizacija. U: Jezik i društvene klase, 121–147. Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod.;
Brozović, Dalibor; Ivić, Pavle. 1988. Narječja. U: Jezik srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, 54-99. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža.;
Brozović, Dalibor. 1997. Narječja hrvatskoga jezika. Hrvatski leksikon 2, 155–156. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža.;
Brozović, Dalibor. 1996. Sociolingvistika prema genetskoj i tipološkoj lingvistici. Suvremena lingvistika 22/41–42: 87–94.;
Bugarski, Ranko. 2005. Jezik i kultura. Beograd: Biblioteka XX vek. (poglavlja: „Pol i rod u jeziku“, 53–66; „Jezik se ne čuva zabranama“, 263–268);
Bugarski, Ranko. 2009. Teorijske osnove urbane dijalektologije. U: Evropa u jeziku, 77–102. Beograd: Biblioteka XX vek.;
Chambers, Jack; Trudgill, Peter; Schilling-Estes, Natalie (eds.). 2002. The Handbook of Language Variation and Change. Oxford: Blackwell.;
Downes, William. 1998. Language and Society. Cambridge: Cambridge University Press.;
Ferguson, Charles Albert. 1983. Diglosija. Argumenti 6/1–2: 179–186.;
Granić, Jagoda (ur.). 2006. Jezik i mediji – jedan jezik: više svjetova. HDPL: Zagreb – Split. (odabrani članci);
Granić, Jagoda. 1999. Jezik i politike. U: Teorije i mogućnosti primjene pragmalingvistike: zbornik radova sa savjetovanja Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, 279–284. Zagreb – Rijeka: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku.;
Halwachs, Dieter W. 2007. Sociolingvistika. U: Uvod u lingvistiku, 217–243. Glovacki-Bernardi Zrinjka (ur.). Zagreb: Školska knjiga.;
Ivić, Milka. 2001. Sociolingvistika. U: Pravci u lingvistici 2, 125–142. Beograd: Biblioteka XX vek.;
Kapović, Mate. 2004. Jezični utjecaj velikih gradova. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 30: 97–105.;
Lev, Michael. 2014. Social dimensions of language change. U: The Routledge Handbook of Historical Linguistics. Bower, Claire; Evans, Bethwyn (eds.). Abingdon – New York: Routledge.;
Magner, Thomas. 1983. Gradski dijalekti u Jugoslaviji. Argumenti 6.1-2: 187–195.;
Meyerhoff, Miriam. 2006. Introducing Sociolinguistics. London – New York: Routlegde.;
Milroy, James; Milroy, Lesley. 1985. Linguistic change, social network and speaker innovation. Journal of Linguistics 21: 339–384.;
Peti-Stantić, Anita; Stanojević, Mateusz-Milan; Antunović, Goranka (ur.). 2014. Standardni jezici i sociolekti u 21. stoljeću. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku održanog 18. do 20. travnja 2013. u Dubrovniku. Zagreb: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku. (odabrani članci);
Sočanac, Lelija i dr. 2005. Hrvatski jezik u dodiru s europskim jezicima. Zagreb: Nakladni zavod Globus.;
Stolac, Dijana; Vlastelić, Anastazija. 2014. Jezik reklama. Zagreb – Rijeka: Hrvatska sveučilišna naklada – Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci.;
Škiljan, Dubravko. 1988. Jezična politika. Zagreb: Naprijed.;
Wardhaugh, Ronald. 2010. An Introduction to Sociolinguistics. (6th edn). Oxford: Blackwell. (odabrani dijelovi);
Zečević, Vesna. 2000. Hrvatski dijalekti u kontaktu. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.;
Materijali s kolegija.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskomu programu i izvedbenomu nastavnomu planu
2. Stjecanje minimalnoga uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti
Kontinuiranim vrednovanjem studentskoga rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:
dovoljan (2): 50 – 64 bodova
dobar (3): 65 – 79 bodova
vrlo dobar (4): 80 – 89 bodova
zvrstan (5): 90 i više bodova
Način stjecanja bodova:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) istraživanje – max. 25 bodova
2) samostalni rad – max. 30 bodova
3) kolokvij – max. 15 bodova
b) Završni ispit – 30% ocjene
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
Istraživanje | 0.95 | 25 |
Samostalni rad | 1.14 | 30 |
Kolokvij-međuispit | 0.57 | 15 |
Ukupno tijekom nastave | 3.86 | 70 |
Završni ispit | 1.14 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava + zav. ispit) | 5 | 100 |
U okviru se kolegija obrađuju pojedine dijalektološke i sociolingvističke teme. U prvome dijelu kolegija studenti se, osim što se upoznaju s dijalektologijom kao jezikoslovnom disciplinom, njezinim predmetima i metodama u istraživanjima, kao i s temeljnim dijalektološkim terminima, susreću s raznolikosti i bogatstvom hrvatskih mjesnih govora te njihovim bitnim dijalekatnim osobinama. U drugome dijelu kolegija studenti se, osim što se upoznaju sa sociolingvistikom kao jezikoslovnom disciplinom, njezinim predmetima i metodama u istraživanjima, kao i s temeljnim sociolingvističkim terminima, susreću sa složenom jezičnom situacijom u gradovima koja je uvjetovana raznim čimbenicima, ponajprije društvenima, te se u nizu tematskih blokova upoznaju s odabranim sociolingvističkim temama kroz koje se nastoji da isti uoče i razumiju određene odnose između jezika i društvenih kategorija te ostale sociolingvističke pojave.
1. Izdvojiti predmet, metode i ciljeve dijalektologije i sociolingvistike.
2. Razlučiti temeljne termine iz dijalektologije i sociolingvistike.
3. Otkriti određene dijalektalne osobitosti u zvučnim zapisima hrvatskih organskih idioma, dijalektalnim tekstovima, kao i svakodnevnoj komunikaciji s govornicima hrvatskoga jezika.
4. Utvrditi složenu jezičnu situaciju u gradovima.
5. Procijeniti pojedine odnose između jezika i određenih društvenih kategorija te ostale sociolingvističke pojave.
6. Provesti istraživanje poštivajući etičke standarde.
Galović, Filip. 2016. Hrvatska dijalektologija. (interna skripta);
Jutronić, Dunja. 2010. Spliski govor. Od vapora do trajekta. Split: Naklada Bošković. (poglavlja: „Socijalna ili urbana dijalektologija“, 14–18; „Jezične promjene“, 18–21; „Razlike između tradicionalne i urbane dijalektologije“, 21–23; „Socijalna/urbana dijalektologija u nas“, 23–26; „Jezik grada“, 26–28);
Lukežić, Iva. 2012. Zajednička povijest hrvatskih narječja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada – Filozofski fakultet u Rijeci – Katedra Čakavskoga sabora Grobinšćine;
Radovanović, Milorad. 2003. Sociolingvistika. Sremski Karlovci – Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića;
Trudgill, Peter. 2000. Sociolinguistics. An Introduction to Language and Society. London: Penguin Books. (odabrani dijelovi)
Bernstajn, Bazil. 1979. Društvena klasa, jezik i socijalizacija. U: Jezik i društvene klase, 121–147. Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod.;
Brozović, Dalibor; Ivić, Pavle. 1988. Narječja. U: Jezik srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, 54-99. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža.;
Brozović, Dalibor. 1997. Narječja hrvatskoga jezika. Hrvatski leksikon 2, 155–156. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža.;
Brozović, Dalibor. 1996. Sociolingvistika prema genetskoj i tipološkoj lingvistici. Suvremena lingvistika 22/41–42: 87–94.;
Bugarski, Ranko. 2005. Jezik i kultura. Beograd: Biblioteka XX vek. (poglavlja: „Pol i rod u jeziku“, 53–66; „Jezik se ne čuva zabranama“, 263–268);
Bugarski, Ranko. 2009. Teorijske osnove urbane dijalektologije. U: Evropa u jeziku, 77–102. Beograd: Biblioteka XX vek.;
Chambers, Jack; Trudgill, Peter; Schilling-Estes, Natalie (eds.). 2002. The Handbook of Language Variation and Change. Oxford: Blackwell.;
Downes, William. 1998. Language and Society. Cambridge: Cambridge University Press.;
Ferguson, Charles Albert. 1983. Diglosija. Argumenti 6/1–2: 179–186.;
Granić, Jagoda (ur.). 2006. Jezik i mediji – jedan jezik: više svjetova. HDPL: Zagreb – Split. (odabrani članci);
Granić, Jagoda. 1999. Jezik i politike. U: Teorije i mogućnosti primjene pragmalingvistike: zbornik radova sa savjetovanja Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, 279–284. Zagreb – Rijeka: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku.;
Halwachs, Dieter W. 2007. Sociolingvistika. U: Uvod u lingvistiku, 217–243. Glovacki-Bernardi Zrinjka (ur.). Zagreb: Školska knjiga.;
Ivić, Milka. 2001. Sociolingvistika. U: Pravci u lingvistici 2, 125–142. Beograd: Biblioteka XX vek.;
Kapović, Mate. 2004. Jezični utjecaj velikih gradova. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 30: 97–105.;
Lev, Michael. 2014. Social dimensions of language change. U: The Routledge Handbook of Historical Linguistics. Bower, Claire; Evans, Bethwyn (eds.). Abingdon – New York: Routledge.;
Magner, Thomas. 1983. Gradski dijalekti u Jugoslaviji. Argumenti 6.1-2: 187–195.;
Meyerhoff, Miriam. 2006. Introducing Sociolinguistics. London – New York: Routlegde.;
Milroy, James; Milroy, Lesley. 1985. Linguistic change, social network and speaker innovation. Journal of Linguistics 21: 339–384.;
Peti-Stantić, Anita; Stanojević, Mateusz-Milan; Antunović, Goranka (ur.). 2014. Standardni jezici i sociolekti u 21. stoljeću. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku održanog 18. do 20. travnja 2013. u Dubrovniku. Zagreb: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku. (odabrani članci);
Sočanac, Lelija i dr. 2005. Hrvatski jezik u dodiru s europskim jezicima. Zagreb: Nakladni zavod Globus.;
Stolac, Dijana; Vlastelić, Anastazija. 2014. Jezik reklama. Zagreb – Rijeka: Hrvatska sveučilišna naklada – Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci.;
Škiljan, Dubravko. 1988. Jezična politika. Zagreb: Naprijed.;
Wardhaugh, Ronald. 2010. An Introduction to Sociolinguistics. (6th edn). Oxford: Blackwell. (odabrani dijelovi);
Zečević, Vesna. 2000. Hrvatski dijalekti u kontaktu. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.;
Materijali s kolegija.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskomu programu i izvedbenomu nastavnomu planu
2. Stjecanje minimalnoga uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti
Kontinuiranim vrednovanjem studentskoga rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:
dovoljan (2): 50 – 64 bodova
dobar (3): 65 – 79 bodova
vrlo dobar (4): 80 – 89 bodova
zvrstan (5): 90 i više bodova
Način stjecanja bodova:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) istraživanje – max. 25 bodova
2) samostalni rad – max. 30 bodova
3) kolokvij – max. 15 bodova
b) Završni ispit – 30% ocjene
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
Istraživanje | 0.95 | 25 |
Samostalni rad | 1.14 | 30 |
Kolokvij-međuispit | 0.57 | 15 |
Ukupno tijekom nastave | 3.86 | 70 |
Završni ispit | 1.14 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava + zav. ispit) | 5 | 100 |