Kolegij
Studiji
PsihologijaDiplomski sveučilišni studij Povijest (nastavnički)
Komunikologija - Interkulturalna komunikacija i novinarstvo
Komunikologija - Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošću
Sestrinstvo
Sociologija - Upravljanje i javne politike
Povijest (dvopredmetni)
Sociologija (dvopredmetni)
Povijest - usmjerenje Stari vijek i srednji vijek
Povijest - usmjerenje Suvremena povijest
Sveučilišni diplomski studij Povijest (nastavnički)
Povijest
Sestrinstvo
Studijska godina
1ISVU ID
218332ECTS
6
Tematski gledano tijekom nastave na predmetu obrađuje se niz društvenih, ekonomskih, vojnih i političkih procesa i događaja, te promjena dotadašnjih društveno-političkih modela do kojih je došlo tijekom 16. stoljeća kao direktnih i/ili indirektnih posljedica sve veće osmanske opasnosti i prisutnosti na hrvatskim povijesnim prostorima. Pri tome u fokusu nalazi se prostori srednjovjekovne Slavonije i sjeverni krajevi srednjovjekovne Hrvatske, tj. zapadni prostori Savsko-Dravskog međurječja i prostori današnje gorske Hrvatske sve do podvelebitskoga primorja. Tako se tijekom nastave razmatraju niz događaja, te povijesnih fenomena i procesa kao što su posljedice pada srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva na hrvatske zemlje, potom obrambena pregnuća zemalja Krune Sv. Stjepana u protu-osmanskom obrambenom ratu krajem 15. i tijekom 16. stoljeća, te političke, institucionalne i teritorijalne promijene tijekom trećega desetljeća 16. stoljeća, ali i formiranje protu-osmanske vojne granice sredinom i tijekom druge polovice 16. stoljeća. Štoviše, tijekom nastave razmatraju se kontekst, uzroci, posljedice i smjerovi raseljavanja stanovništva u doba osmanske ugroze, ali i niz drugi političko-društvenih promjena tijekom promatrana razdoblja poput diplomatskih aktivnosti na višoj i nižoj razini, špijunaža i kontakata pograničnog stanovništva, ali i transformacija utvrdnog graditeljstva. Također, tijekom nastave proučit će se pojava i širenje crkvene reformacije te seljačke bune u kontekstu osmanskih provala i opasnosti. U sklopu rada na kolegiju obradit će se niz tema kao što su posljedice pada srednjovjekovnog Bosanskog Kraljevstva na obranu hrvatskih povijesnih zemalja, ali i obranu općenito zemalja Krune Sv. Stjepana krajem 15. i početkom 16. stoljeća, potom tijek i značaj Cetingradski sabora zaključenog 1. siječnja 1527. godine. Također će obraditi niz društvenih fenomena onodobnih hrvatskih zemalja poput pitanja osmanske ugroze i raseljavanje tijekom 16. stoljeća, potom skupnih identiteta i socijalni status hrvatskih raseljenika, pa utjecaj osmanske opasnosti na seljačke pokrete i reformaciju na hrvatskim povijesnim zemljama. U sklopu kolegija obradit će se i niz vojnih tema poput tipologije utvrdnog graditeljstva tijekom 16. stoljeća, ali i kolanja informacija i špijunaža na granici tijekom 16. stoljeća, potom značaj Bečkog savjetovanja i sabor u Brucku na Muri, kao i izgradnja kupske linije obrane do početka 1590-tih. Štoviše, u sklopu kolegija obradit će se (kroz primjere) pitanje rata i diplomatskih aktivnosti, te pitanje opasnosti i prebjega tijekom 16. stoljeća. |
1. Objasniti temeljne historiografske pojmove iz hrvatske povijesti iz razdoblja 16. stoljeća. 2. Vrednovati temeljne procese iz hrvatske i srednjoeuropske povijesti iz razdoblja 16. stoljeća. 3. Razlikovati procese povijesti iz razdoblja 16. stoljeća sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima. 4. Analizirati hijerarhiju povijesnih čimbenika i kauzalnost povijesnih procesa 16. stoljeća 5. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad s obilježjima znanstvenog rada na temelju izvora te znanstvene i stručne literature. 6. Održati jasno i strukturirano složeno usmeno izlaganje. 7. Pridržavati se etičkih načela u radu. |
M. Kruhek, Krajiške utvrde Hrvatskog Kraljevstva, Zagreb, 1995. (odabrana poglavlja); G. Pálffy, The Kingdom of Hungary and the Habsburg Monarchy in the Sixteenth Century, New York, 2009. (odabrana poglavlja); N. Štefanec, Država ili ne. Ustroj Vojne krajine 1578. godine i hrvatsko-slavonski staleži u regionalnoj obrani i politici, Zagreb, 2011. (odabrana poglavlja); N. Budak, Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja); T. Pálosfalvi, From Nicopolis to Mohács. A History of Ottoman-Hungarian Warfare, 1389–1526, Leiden – Boston, 2018. (odabrana poglavlja). |
po dogovoru sa nastavnikom. |
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Uredno izvršene seminarske obveze– pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Nastavne aktivnosti – seminarski rad; seminarsko izlaganje; esej; aktivnost na nastavi.
Završni ispit – pismeni.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %
dovoljan (2) – 50 do 64,9 %
dobar (3) – 65 do 79,9 %
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
- Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
- seminarske obveze – 30 %
- esej – 20 %
- aktivnost na nastavi – 20 %
- Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)
pismeni ispit – 30 %
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
Seminarski rad | 1.44 | 30 |
Esej | 0.96 | 20 |
Aktivnost na nastavi | 0.96 | 20 |
Ukupno tijekom nastave | 4.56 | 70 |
Završni ispit | 1.44 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 6 | 100 |
Tematski gledano tijekom nastave na predmetu obrađuje se niz društvenih, ekonomskih, vojnih i političkih procesa i događaja, te promjena dotadašnjih društveno-političkih modela do kojih je došlo tijekom 16. stoljeća kao direktnih i/ili indirektnih posljedica sve veće osmanske opasnosti i prisutnosti na hrvatskim povijesnim prostorima. Pri tome u fokusu nalazi se prostori srednjovjekovne Slavonije i sjeverni krajevi srednjovjekovne Hrvatske, tj. zapadni prostori Savsko-Dravskog međurječja i prostori današnje gorske Hrvatske sve do podvelebitskoga primorja. Tako se tijekom nastave razmatraju niz događaja, te povijesnih fenomena i procesa kao što su posljedice pada srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva na hrvatske zemlje, potom obrambena pregnuća zemalja Krune Sv. Stjepana u protu-osmanskom obrambenom ratu krajem 15. i tijekom 16. stoljeća, te političke, institucionalne i teritorijalne promijene tijekom trećega desetljeća 16. stoljeća, ali i formiranje protu-osmanske vojne granice sredinom i tijekom druge polovice 16. stoljeća. Štoviše, tijekom nastave razmatraju se kontekst, uzroci, posljedice i smjerovi raseljavanja stanovništva u doba osmanske ugroze, ali i niz drugi političko-društvenih promjena tijekom promatrana razdoblja poput diplomatskih aktivnosti na višoj i nižoj razini, špijunaža i kontakata pograničnog stanovništva, ali i transformacija utvrdnog graditeljstva. Također, tijekom nastave proučit će se pojava i širenje crkvene reformacije te seljačke bune u kontekstu osmanskih provala i opasnosti. U sklopu rada na kolegiju obradit će se niz tema kao što su posljedice pada srednjovjekovnog Bosanskog Kraljevstva na obranu hrvatskih povijesnih zemalja, ali i obranu općenito zemalja Krune Sv. Stjepana krajem 15. i početkom 16. stoljeća, potom tijek i značaj Cetingradski sabora zaključenog 1. siječnja 1527. godine. Također će obraditi niz društvenih fenomena onodobnih hrvatskih zemalja poput pitanja osmanske ugroze i raseljavanje tijekom 16. stoljeća, potom skupnih identiteta i socijalni status hrvatskih raseljenika, pa utjecaj osmanske opasnosti na seljačke pokrete i reformaciju na hrvatskim povijesnim zemljama. U sklopu kolegija obradit će se i niz vojnih tema poput tipologije utvrdnog graditeljstva tijekom 16. stoljeća, ali i kolanja informacija i špijunaža na granici tijekom 16. stoljeća, potom značaj Bečkog savjetovanja i sabor u Brucku na Muri, kao i izgradnja kupske linije obrane do početka 1590-tih. Štoviše, u sklopu kolegija obradit će se (kroz primjere) pitanje rata i diplomatskih aktivnosti, te pitanje opasnosti i prebjega tijekom 16. stoljeća. |
1. Objasniti temeljne historiografske pojmove iz hrvatske povijesti iz razdoblja 16. stoljeća. 2. Vrednovati temeljne procese iz hrvatske i srednjoeuropske povijesti iz razdoblja 16. stoljeća. 3. Razlikovati procese povijesti iz razdoblja 16. stoljeća sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima. 4. Analizirati hijerarhiju povijesnih čimbenika i kauzalnost povijesnih procesa 16. stoljeća 5. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad s obilježjima znanstvenog rada na temelju izvora te znanstvene i stručne literature. 6. Održati jasno i strukturirano složeno usmeno izlaganje. 7. Pridržavati se etičkih načela u radu. |
M. Kruhek, Krajiške utvrde Hrvatskog Kraljevstva, Zagreb, 1995. (odabrana poglavlja); G. Pálffy, The Kingdom of Hungary and the Habsburg Monarchy in the Sixteenth Century, New York, 2009. (odabrana poglavlja); N. Štefanec, Država ili ne. Ustroj Vojne krajine 1578. godine i hrvatsko-slavonski staleži u regionalnoj obrani i politici, Zagreb, 2011. (odabrana poglavlja); N. Budak, Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja); T. Pálosfalvi, From Nicopolis to Mohács. A History of Ottoman-Hungarian Warfare, 1389–1526, Leiden – Boston, 2018. (odabrana poglavlja). |
po dogovoru sa nastavnikom. |
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Uredno izvršene seminarske obveze– pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Nastavne aktivnosti – seminarski rad; seminarsko izlaganje; esej; aktivnost na nastavi.
Završni ispit – pismeni.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %
dovoljan (2) – 50 do 64,9 %
dobar (3) – 65 do 79,9 %
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
- Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
- seminarske obveze – 30 %
- esej – 20 %
- aktivnost na nastavi – 20 %
- Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)
pismeni ispit – 30 %
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
Seminarski rad | 1.44 | 30 |
Esej | 0.96 | 20 |
Aktivnost na nastavi | 0.96 | 20 |
Ukupno tijekom nastave | 4.56 | 70 |
Završni ispit | 1.44 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 6 | 100 |
Tematski gledano tijekom nastave na predmetu obrađuje se niz društvenih, ekonomskih, vojnih i političkih procesa i događaja, te promjena dotadašnjih društveno-političkih modela do kojih je došlo tijekom 16. stoljeća kao direktnih i/ili indirektnih posljedica sve veće osmanske opasnosti i prisutnosti na hrvatskim povijesnim prostorima. Pri tome u fokusu nalazi se prostori srednjovjekovne Slavonije i sjeverni krajevi srednjovjekovne Hrvatske, tj. zapadni prostori Savsko-Dravskog međurječja i prostori današnje gorske Hrvatske sve do podvelebitskoga primorja. Tako se tijekom nastave razmatraju niz događaja, te povijesnih fenomena i procesa kao što su posljedice pada srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva na hrvatske zemlje, potom obrambena pregnuća zemalja Krune Sv. Stjepana u protu-osmanskom obrambenom ratu krajem 15. i tijekom 16. stoljeća, te političke, institucionalne i teritorijalne promijene tijekom trećega desetljeća 16. stoljeća, ali i formiranje protu-osmanske vojne granice sredinom i tijekom druge polovice 16. stoljeća. Štoviše, tijekom nastave razmatraju se kontekst, uzroci, posljedice i smjerovi raseljavanja stanovništva u doba osmanske ugroze, ali i niz drugi političko-društvenih promjena tijekom promatrana razdoblja poput diplomatskih aktivnosti na višoj i nižoj razini, špijunaža i kontakata pograničnog stanovništva, ali i transformacija utvrdnog graditeljstva. Također, tijekom nastave proučit će se pojava i širenje crkvene reformacije te seljačke bune u kontekstu osmanskih provala i opasnosti. U sklopu rada na kolegiju obradit će se niz tema kao što su posljedice pada srednjovjekovnog Bosanskog Kraljevstva na obranu hrvatskih povijesnih zemalja, ali i obranu općenito zemalja Krune Sv. Stjepana krajem 15. i početkom 16. stoljeća, potom tijek i značaj Cetingradski sabora zaključenog 1. siječnja 1527. godine. Također će obraditi niz društvenih fenomena onodobnih hrvatskih zemalja poput pitanja osmanske ugroze i raseljavanje tijekom 16. stoljeća, potom skupnih identiteta i socijalni status hrvatskih raseljenika, pa utjecaj osmanske opasnosti na seljačke pokrete i reformaciju na hrvatskim povijesnim zemljama. U sklopu kolegija obradit će se i niz vojnih tema poput tipologije utvrdnog graditeljstva tijekom 16. stoljeća, ali i kolanja informacija i špijunaža na granici tijekom 16. stoljeća, potom značaj Bečkog savjetovanja i sabor u Brucku na Muri, kao i izgradnja kupske linije obrane do početka 1590-tih. Štoviše, u sklopu kolegija obradit će se (kroz primjere) pitanje rata i diplomatskih aktivnosti, te pitanje opasnosti i prebjega tijekom 16. stoljeća. |
1. Objasniti temeljne historiografske pojmove iz hrvatske povijesti iz razdoblja 16. stoljeća. 2. Vrednovati temeljne procese iz hrvatske i srednjoeuropske povijesti iz razdoblja 16. stoljeća. 3. Razlikovati procese povijesti iz razdoblja 16. stoljeća sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima. 4. Analizirati hijerarhiju povijesnih čimbenika i kauzalnost povijesnih procesa 16. stoljeća 5. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad s obilježjima znanstvenog rada na temelju izvora te znanstvene i stručne literature. 6. Održati jasno i strukturirano složeno usmeno izlaganje. 7. Pridržavati se etičkih načela u radu. |
M. Kruhek, Krajiške utvrde Hrvatskog Kraljevstva, Zagreb, 1995. (odabrana poglavlja); G. Pálffy, The Kingdom of Hungary and the Habsburg Monarchy in the Sixteenth Century, New York, 2009. (odabrana poglavlja); N. Štefanec, Država ili ne. Ustroj Vojne krajine 1578. godine i hrvatsko-slavonski staleži u regionalnoj obrani i politici, Zagreb, 2011. (odabrana poglavlja); N. Budak, Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja); T. Pálosfalvi, From Nicopolis to Mohács. A History of Ottoman-Hungarian Warfare, 1389–1526, Leiden – Boston, 2018. (odabrana poglavlja). |
po dogovoru sa nastavnikom. |
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Uredno izvršene seminarske obveze– pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Nastavne aktivnosti – seminarski rad; seminarsko izlaganje; esej; aktivnost na nastavi.
Završni ispit – pismeni.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %
dovoljan (2) – 50 do 64,9 %
dobar (3) – 65 do 79,9 %
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
- Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
- seminarske obveze – 30 %
- esej – 20 %
- aktivnost na nastavi – 20 %
- Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)
pismeni ispit – 30 %
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
Seminarski rad | 1.44 | 30 |
Esej | 0.96 | 20 |
Aktivnost na nastavi | 0.96 | 20 |
Ukupno tijekom nastave | 4.56 | 70 |
Završni ispit | 1.44 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 6 | 100 |