Kolegij
Studiji
Povijest - usmjerenje Suvremena povijestPovijest
Diplomski sveučilišni studij Povijest (nastavnički)
Komunikologija - Interkulturalna komunikacija i novinarstvo
Komunikologija - Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošću
Psihologija
Sestrinstvo
Sociologija - Upravljanje i javne politike
Povijest (dvopredmetni)
Sociologija (dvopredmetni)
Sestrinstvo
Studijska godina
1ISVU ID
218345ECTS
6
Objasniti odnos Republike Hrvatske (od stjecanja neovisnosti) prema najvažnijim oblicima europskih integracija, poput Europske zajednice/unije, NATO saveza, Vijeća Europe i sl., što naravno podrazumijeva i jači naglasak na suvremenoj povijesti navedenih integracija. U osnovi kolegija bit će dakle suvremena diplomatska povijest Republike Hrvatske (1991.-danas) u odnosu na navedene europske integracije, kao i temeljni naglasci iz povijesti samih tih integracija. Naglasak će kolegija biti na političkoj i diplomatskoj povijesti.
Osnovni je naglasak na razdoblju 1991.-danas, odnosno u prvom redu pregledu suvremene diplomatske povijesti Republike Hrvatske i modernih europskih integracija (Europska zajednica/unija, NATO savez, Vijeće Europe i dr.), ali će određena pažnja biti posvećena i daljoj povijesti spomenutih europskih integracija
1. Opisati temeljne značajke fenomena europske integracije u XX. i XXI. stoljeću (EEZ, EZ, EU i NATO) te odnosa Hrvatske prema njemu. 2. Razmotriti glavne značajke interakcije europskih integracija suvremenog doba i Hrvatske. Ocijeniti temeljne političke, vojne i društvene značajke interakcije europskih integracija suvremenog doba i Hrvatske. 3. Interpretirati glavne značajke interakcije europskih integracija suvremenog doba i Hrvatske (s posebnim naglaskom na EU). Usporediti temeljne političke, vojne i društvene interakcije drugih europskih država s europskim integracijama suvremenog doba te interakciju europskih integracija suvremenog doba i Hrvatske. 4. Raščlaniti temeljne učinke članstva Hrvatske u EU. 5. Izraditi pisani rad i održati struktirirano usmeno izlaganje na temelju istraživačkog pitanja i provedenog istraživanja. 6. Pridržavati se etičkih načela u radu.
A. Besti dr., International History of the Twentieth Century and Beyond, London/New York, 2008.; D. Dinan, Originis and Evolution of the European Union, SAD, 2006.; T. Judt, Postwar. A History of Europe since 1945, London, 2010.; S. Tišma (ur.), Hrvatska i Europska unija. Prednosti i izazovi članstva, Zagreb, 2012.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Uredno izvršene seminarske obveze – održano usmeno izlaganje;
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; kolokvij (pismeni);
Završni ispit – usmeni.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %
dovoljan (2) – 50 do 64,9 %
dobar (3) – 65 do 79,9 %
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
- Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
- seminarske obveze – 20 %
- kolokvij – 50 %
- Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)
usmeni ispit – 30 %
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarsko izlaganje | 0.96 | 20 |
| Kolokvij-međuispit | 2.40 | 50 |
| Ukupno tijekom nastave | 4.56 | 70 |
| Završni ispit | 1.44 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 6 | 100 |
Objasniti odnos Republike Hrvatske (od stjecanja neovisnosti) prema najvažnijim oblicima europskih integracija, poput Europske zajednice/unije, NATO saveza, Vijeća Europe i sl., što naravno podrazumijeva i jači naglasak na suvremenoj povijesti navedenih integracija. U osnovi kolegija bit će dakle suvremena diplomatska povijest Republike Hrvatske (1991.-danas) u odnosu na navedene europske integracije, kao i temeljni naglasci iz povijesti samih tih integracija. Naglasak će kolegija biti na političkoj i diplomatskoj povijesti.
Osnovni je naglasak na razdoblju 1991.-danas, odnosno u prvom redu pregledu suvremene diplomatske povijesti Republike Hrvatske i modernih europskih integracija (Europska zajednica/unija, NATO savez, Vijeće Europe i dr.), ali će određena pažnja biti posvećena i daljoj povijesti spomenutih europskih integracija
1. Opisati temeljne značajke fenomena europske integracije u XX. i XXI. stoljeću (EEZ, EZ, EU i NATO) te odnosa Hrvatske prema njemu. 2. Razmotriti glavne značajke interakcije europskih integracija suvremenog doba i Hrvatske. Ocijeniti temeljne političke, vojne i društvene značajke interakcije europskih integracija suvremenog doba i Hrvatske. 3. Interpretirati glavne značajke interakcije europskih integracija suvremenog doba i Hrvatske (s posebnim naglaskom na EU). Usporediti temeljne političke, vojne i društvene interakcije drugih europskih država s europskim integracijama suvremenog doba te interakciju europskih integracija suvremenog doba i Hrvatske. 4. Raščlaniti temeljne učinke članstva Hrvatske u EU. 5. Izraditi pisani rad i održati struktirirano usmeno izlaganje na temelju istraživačkog pitanja i provedenog istraživanja. 6. Pridržavati se etičkih načela u radu.
A. Besti dr., International History of the Twentieth Century and Beyond, London/New York, 2008.; D. Dinan, Originis and Evolution of the European Union, SAD, 2006.; T. Judt, Postwar. A History of Europe since 1945, London, 2010.; S. Tišma (ur.), Hrvatska i Europska unija. Prednosti i izazovi članstva, Zagreb, 2012.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Uredno izvršene seminarske obveze – održano usmeno izlaganje;
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; kolokvij (pismeni);
Završni ispit – usmeni.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %
dovoljan (2) – 50 do 64,9 %
dobar (3) – 65 do 79,9 %
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
- Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
- seminarske obveze – 20 %
- kolokvij – 50 %
- Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)
usmeni ispit – 30 %
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarsko izlaganje | 0.96 | 20 |
| Kolokvij-međuispit | 2.40 | 50 |
| Ukupno tijekom nastave | 4.56 | 70 |
| Završni ispit | 1.44 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 6 | 100 |
Objasniti odnos Republike Hrvatske (od stjecanja neovisnosti) prema najvažnijim oblicima europskih integracija, poput Europske zajednice/unije, NATO saveza, Vijeća Europe i sl., što naravno podrazumijeva i jači naglasak na suvremenoj povijesti navedenih integracija. U osnovi kolegija bit će dakle suvremena diplomatska povijest Republike Hrvatske (1991.-danas) u odnosu na navedene europske integracije, kao i temeljni naglasci iz povijesti samih tih integracija. Naglasak će kolegija biti na političkoj i diplomatskoj povijesti.
Osnovni je naglasak na razdoblju 1991.-danas, odnosno u prvom redu pregledu suvremene diplomatske povijesti Republike Hrvatske i modernih europskih integracija (Europska zajednica/unija, NATO savez, Vijeće Europe i dr.), ali će određena pažnja biti posvećena i daljoj povijesti spomenutih europskih integracija
1. Opisati temeljne značajke fenomena europske integracije u XX. i XXI. stoljeću (EEZ, EZ, EU i NATO) te odnosa Hrvatske prema njemu. 2. Razmotriti glavne značajke interakcije europskih integracija suvremenog doba i Hrvatske. Ocijeniti temeljne političke, vojne i društvene značajke interakcije europskih integracija suvremenog doba i Hrvatske. 3. Interpretirati glavne značajke interakcije europskih integracija suvremenog doba i Hrvatske (s posebnim naglaskom na EU). Usporediti temeljne političke, vojne i društvene interakcije drugih europskih država s europskim integracijama suvremenog doba te interakciju europskih integracija suvremenog doba i Hrvatske. 4. Raščlaniti temeljne učinke članstva Hrvatske u EU. 5. Izraditi pisani rad i održati struktirirano usmeno izlaganje na temelju istraživačkog pitanja i provedenog istraživanja. 6. Pridržavati se etičkih načela u radu.
A. Besti dr., International History of the Twentieth Century and Beyond, London/New York, 2008.; D. Dinan, Originis and Evolution of the European Union, SAD, 2006.; T. Judt, Postwar. A History of Europe since 1945, London, 2010.; S. Tišma (ur.), Hrvatska i Europska unija. Prednosti i izazovi članstva, Zagreb, 2012.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Uredno izvršene seminarske obveze – održano usmeno izlaganje;
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; kolokvij (pismeni);
Završni ispit – usmeni.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %
dovoljan (2) – 50 do 64,9 %
dobar (3) – 65 do 79,9 %
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
- Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
- seminarske obveze – 20 %
- kolokvij – 50 %
- Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)
usmeni ispit – 30 %
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarsko izlaganje | 0.96 | 20 |
| Kolokvij-međuispit | 2.40 | 50 |
| Ukupno tijekom nastave | 4.56 | 70 |
| Završni ispit | 1.44 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 6 | 100 |